Razočarani ovakvim stavom nadležnih, roditelji ocjenjuju da se time na grub način krše prava djece kojima je pomoć asistenta neophodna, ali se i šalje jasna poruka kako funkcioniše inkluzija u našem obrazovnom sistemu.

“Svjesni smo, i iz iskustva iz prethodnih godina, da je teško očekivati da svako dijete dobije asistenta iako ima pravo na to, na što decidno ukazuju rješenja. Prethodne godine jedan asistent je bio angažovan na dvoje djece i to je funkcionisalo. Ipak, ovogodišnja odluka nas je mnogo uznemirila. U praksi to znači da jedna osoba pruža podršku za čak četiri đaka. Nakon mišljenja stručnjaka iz Komisije, niko ne može staviti sebe u poziciju da odlučuje kojem djetetu je više ili manje potreban asistent. Stoga bi se ovakva odluka u praksi sprovodila tako što bi naša djeca, od kojih neki u starijim razredima, imaju po šest časova dnevno, imala pomoć samo dva časa”, objašnjavaju roditelji.

Ističu da su djeca ovim potezom Ministarstva prosvjete diskriminisana. Uz podršku uprave škole očekuju da će Ministarstvo ipak razumjeti ozbiljnost ove situacije i moguće posljedice, te još jednom razmotriti pravilnik o sistematizaciji i odobriti veći broj asistenata.

Direktorka OŠ “Jugoslavija” Slavica Radević kazala je da su dobili peticiju roditelja, koju će uputiti Ministarstvu i ponoviti zahtjev da je potreban veći broj asistenata u nastavi.

“Uz sada odobreni broj od sedam zaposlenih asistenata napravili smo jedini mogući raspored, trudeći se da maksimalno iskoristimo sve mogućnosti. To u praksi znači da bi svako dijete imalo dva časa dnevno podršku asistenta”, potvrdila je Radević.

Evidentan je, kaže ona, sve veći broj djece sa smetnjama u razvoju, kao i onih kojima je potrebna pomoć asistenta. Ranijih godina dešavalo se, prema njenim riječima, da u generaciji bude po jedno dijete sa posebnim obrazovnim potrebama, a ove godine po jedno je u svakom odjeljenju prvaka. Navodi da su u toj školi uspjeli da poboljšaju uslove rada u učionicama koje koriste dva integrisana odjeljenja, u kojima je 18 djece. Ostali su raspoređeni u drugim odjeljenjima, a ukupan broj mališana sa posebnim obrazovnim potrebama u toj školi je 35.

Ukoliko se ne riješi pitanje asistenata, roditelji ne isključuju ni mogućnost organizovanja protesta ili blokade saobraćaja.

Podsjećaju da već godinama ukazuju na to da je obesmišljen sistem kategorizacije i rješenja koje donose lokalne komisije o usmjeravanju ako država nije u stanju da obezbijedi podršku na koju djeca imaju pravo, ali i realnu potrebu.

Slične poruke prethodnih godina upućivale su i organizacije koje se bave pravima djece sa smetnjama u razvoju.

Iz Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju (NARDOS) ocijenili su više puta da obrazovni sistem u Crnoj Gori nije prilagođen djeci sa težim smetanjama u razvoju, dok djeca sa lakšim smetanjama mogu redovno da pohađaju školu.

Usvojeno je, kako objašnjavaju, dosta strategija, zakona i individualnih planova, ali je problem implementacija, jer mnoge škole ne sprovode inkluziju na način na koji bi trebalo.

“Kako neko u školi, Ministarstvu ili bilo gdje drugo može da tvrdi suprotno ako Komisija, koja je zadužena za usmjeravanje djece sa smetnjama u razvoju, donese odluku i kaže da je djetetu potreban asistent”, poručili su ranije iz NARDOS-a.

Na nedavno održanoj prezentaciji rezultata Ministarstva prosvjete, državna sekretarka u tom resoru, Milijana Vukotić Jelušić istakla je da su u prethodnih godinu dana nastavili i unaprijedili dobre prakse iz domena inkluzije, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu. U školskoj 2022/23, kako je istakla, broj asistenata je povećan i bilo ih je 537.

Krajem prošle godine, kada veliki broj škola nije dobio odobrenje Ministarstva na traženi broj asistenata, od kojih su neki bili angažovani na osnovu ugovora na određeno, iz tog resora su poručili da oni ne ukidaju pravo na asistente u nastavi.

“Naprotiv, svim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su ispunile propisane uslove MInistarstvo je odobrilo potreban broj asistenata”, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

Iz Ministarstva su tada kazali da su uradili analizu stanja u školama u pogledu potrebe za asistentima u nastavi i u skladu sa tim utvrdili potreban broj asistenata u školama, uzimajući u obzir prelazak djece iz jednog u drugi nivo obrazovanja.

Tada su istakli i da nepotrebnim, neracionalnim, pa i nezakonitim akumuliranjem asistenata dolazi se u situaciju nenamjenskog trošenja sredstava iz budžeta, a pritom se ne pomaže djeci kod koje postoji stvarna potreba za tim vidom podrške.

Iz Ministarstva su rekli da se u utvrđivanju potrebnog broja asistenata polazi od zakonskih odredbi kojima je definisana uloga tih izvršilaca.

Zakon je, kako su naveli, jasno ukazao na ulogu asistenata u nastavi kao tehničke podrške u pogledu obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću za djecu sa teškim tjelesnim smetnjama, umjerenim intelektualnim smetnjama, bez ostatka vida, potpunim gubitkom sluha i iz spektra autizma. Roditelji ipak smatraju da asistent nije samo tehnička podrška, već jedna od ključnih osoba u procesu inkluzije.

“Čini se da donosioci odluka često ne znaju kako sve ovo izgleda u praksi, niti su upoznati sa realnim potrebama naše djece”, zaključuju roditelji.

The post Roditelji iz Bara uputili peticiju Ministarstvu: Za 27 djece odobreno samo sedam asistenata first appeared on BARinfo.