Pozdravljajući publiku, upravnik galerije dr Milun Lutovac, kazao je da „teško da postoji ljepši uvod u ljetnju kulturnu sezonu od susreta sa likovnom poetikom kakvu njeguje Savo Pavlović.

„Meni je čast i zadovoljstvo što mogu večeras da najavim izložbu Sava Pavlovića, rođenog Baranina koji do sada nikada nije izlagao u Baru. Ko je tu grešan, neka vrijeme sudi“, rekao je dr Lutovac.

Govoreći o autorovom stvaralaštvu, uoravnik Galerije je istakao da Pavlovićeve kompozicije predstavljaju „odgonetanja raspuknute fragmentarnosti, koja u dosluhu sa tajnom vode, tvori bogatu asocijativnost i time umjetnikovo bdenje nad djeom čini skoro nesavadivim lavirintom“, podsjetivši da je umjetnik od samih početaka ostao vjeran akvarelu, tehnici koja, kako je kazao, zahtijeva asketsku disciplinu i ne prašta greške.

„Trajanje, dosljednost, lakoća, intuicija, ritam i iskrenost samo su neke od osobina ovog prepoznatljivog čuvara majstorskog principa stvaranja. Principa koji podrazumijeva disciplinu, strpljenje i duboku posvećenost o čemu možete i sami da posvjedočite“, ocijenio je dr Lutovac, citirajući ruskog pisca Nikolaja Gogolja: “Do jednostavnosti treba narasti”, aludirajući da je Savo Pavlović otkrio jednostavnost i sa njom opčinjava.

Izložbu je otvorio dr Velibor Zolak, naglasivši da Pavlović već šest decenija gradi autentičan umjetnički izraz koji proizlazi iz emocije, karaktera i unutrašnje potrebe za stvaranjem.

„Pored mene je čovjek koji traje 80 godina, a kao umjetnik traje dobrih 60 godina i njemu je umjetnost izašla iz instinkta, karaktera, emocija iz srca. Mi znamo da sve što je dobro traje dugo. Savo Pavlović je tipičan primjer onoga što dugo traje i što vrijedi. Ono što je večeras izuzetno, jeste da je on imao hrabrosti da otvori jednu potpuno novu stranicu u svojoj umjetnosti i karijeri. Ovo je potpuno novi Savo Pavlović kog mi ne znamo i na koga nismo navikli. Vi ćete prosuditi koliko je dobar ovaj novi Savo Pavlović. Što se mene tiče, dobar je, savršen je”, kazao je Zolak i proglasio izložbu otvorenom.

Obraćajući se okupljenima, autor Savo Pavlović je sa posebnom emocijom govorio o značaju izložbe u gradu u kom je rođen, zahvalivši se publici što je  prisustvom podijelila njegovu radost.

„Prije dvije godine sam počeo da radim ovaj ciklus i nisam ga nigdje izlagao. Razmišljao sam gdje bih to mogao uraditi i palo mi je na pamet da to mora biti Bar, gdje sam ja prije 80 godina rođen. Milo mi je što sam mogao izlagati baš u mom Baru“, rekao je Pavlović.

The post Izložba Sava Pavlovića, Baranina koji nikada nije izlagao u Baru first appeared on BARinfo.

Pavlovićev opus, duboko vezan za motive mora i Paštrovske obale, ovoga puta pred barsku publiku donosi specifičan dijalog umjetnika i vode, kao ključnog elementa u tehnici akvarela. Prema ocjeni stručne javnosti, ova postavka predstavlja svojevrsno svođenje računa i refleksiju o autorovoj višedecenijskoj „likovnoj avanturi“, uobličenoj u pun, biserni krug.

U kritičkom osvrtu , dr Milun Lutovac ističe da Pavlović još od ranog djetinjstva otkriva unutrašnje zakone prirode koji ostaju izvan domašaja čula običnog posmatrača, okovanog svakodnevicom.

– Kratkim, subjektivnim i naizgled stihijskim potezima kista, krčeći svoj put „od vale do vale“, Pavlović ispisuje uzbudljiva i duhovita kompoziciona rješenja. Time dokazuje da slikaru nije neophodna složena geometrija da bi svoj svijet učinio zanimljivim. Njegove kompozicije su odgonetanja raspuknute fragmentarnosti koja, u dosluhu sa tajnom vode, tvori bogatu asocijativnost – zapisao je Lutovac, naglašavajući da je umjetnik u svom radu umjesto mastionice i pera „pozvao vodu za svjedoka“.

Kritika naglašava da je akvarel najtananiji i najiskreniji likovni izraz, a Pavlović u njemu pronalazi idealnog sagovornika. Njegovo djelo, koje metaforički strpljivo čeka posmatrača poput Drobnog pijeska na paštrovskoj obali, stručna javnost upoređuje sa biserom u školjci koji se otvara samo onima koji umiju da prepoznaju čudo umjetnosti.

Otvaranje izložbe u petak biće prilika da se likovna publika još jednom sretne sa mitskim motivima barki, mora i obale, pretočenih u prepoznatljive, vibrantne Pavlovićeve akvarele.

The post Likovne sinestezije donose prepoznatljiv svijet Sava Pavlovića u barskoj galeriji first appeared on BARinfo.

Svečano otvaranje će biti upriličeno u utorak, 19. maja 2026. godine. u 19 h, a izložba će trajati do 10. juna.

Selektor izložbe je dr Milun Lutovac, koji u Muratovićevom stvaralaštvu prepoznaje snažan vizuelni izraz slobode, identiteta i unutrašnje nezavisnosti: “Slikarstvo Muharema Muratovića, kako protiče vrijeme, sve više biva svjesno sebe. Svoje unutrašnje strukture i snage, kao i svog jedinstvenog, mikrokosmičkog univerzuma. Njegova slika nije medijum koji zabavlja i laska. Ona je u svojoj auri svijet za sebe, otporna prema sredini, to jest, svemu što dolazi spolja. Ispunjena saznanjem o svom sopstvu, o čemu svjedoči svečanom retorikom linije i boje, i opominje na neminovni hod vremena i umjetnosti. Na estetiku, koja je ovladala znanim i neznanim zakonima i stekla sigurnost u svom jedinstvenom izrazu unutar slike. Njegove spiritualne figure, ‘vlasnice bivše sreće’, svoje su na svom. Svojom pojavnošću dominiraju površinom slike i pod velom zagonetne ljepote i njome izvezenog bola, jer jedno bez drugog, u ovom kontekstu, ne postoji, iznose suptilnu i znakovitu renesansnu atmosferu”.  

Muharem Muratović, jedan od najautentičnijih glasova crnogorske likovne scene, rođen je 1950. godine u Mrkojevićima. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, odsjek likovna umjetnost, a tokom višedecenijskog stvaralačkog rada izgradio je prepoznatljiv umjetnički rukopis koji objedinjuje mediteranski senzibilitet, simboliku žene, pejzaža i unutrašnjeg duhovnog prostora. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Crnoj Gori i inostranstvu – od Pariza, Brisela i Lisabona do Ankare i Nirnberga – dok se njegova djela danas nalaze u privatnim kolekcijama širom svijeta.

 “Velika nam je čast što galerija Artro ima priliku da ugosti jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih umjetnika, Muharema Muratovića, upravo u godini kada obilježavamo 20 godina nezavisnosti Crne Gore. Izložba ‘Independence’ za nas predstavlja snažan spoj umjetnosti, identiteta i kulture, i vjerujemo da će publici donijeti posebno emotivno i inspirativno iskustvo“, rekla je kreativna direktorica Kristina Kestner.

The post Izložba Muharema Muratovića u galeriji Artro na Luštica Bayu first appeared on BARinfo.

Autor izložbe kaže da je njen fokus na mediteranskoj igri svjetlosti, što je tema koja ga zaokuplja već duže vrijeme.

“Živim na moru i stalno sam inspirisan nekim nebeskim igrokazima. Smatram da smo svi mi amateri pod nebom iznad Mediterana, pa ja samo pokušavam, kao neki vjerni sluga, imitirati velikog gospodara, a to je mediteransko nebo”, ističe Lutovac.

Pojasnio je da se kompletna njegova likovna poetika oslanja na hvatanje trenutaka promjena svjetlosti.

“Nažalost, one su prebrze za ljudsko oko, ali se trudim da likovnim jezikom prikažem ono koliko mogu”, kaže autor.

Dodaje da na njegovim radovima velikog formata stvara mali dijalog između svjetlosti i zemlje, zbog čega se, kako objašnjava, igra riječima “Mediteran”, jer riječ u sebi sadrži i riječ “terra”, odnosno zemlju, što simbolizuje odnos neba i zemlje.

Kada je riječ o tehnici, autor je koristio akril na ceradnom platnu, jer se radi o velikim formatima.

“Najmanja slika je dimenzija otprilike 3 m sa 1,20 m, tako da je akril jedini materijal koji mogu koristiti da bih pokušao dočarati ovu temu. Akril mi odgovara i zbog brzog sušenja i lakšeg rada, dok bi ulje bilo previše luksuzno za ovaj eksperiment”, navodi on.

Slikar ističe da je njegov pristup posebno zanimljiv sarajevskoj publici jer se razlikuje od lokalnih likovnih praksi.

“Inače, svaki likovni jezik je svijet za sebe i tačno se osjeća kada čovjek dođe u neki drugi grad. Na primjer, kada neko iz Bosne dođe u Bar, osjeti se po njegovom likovnom rukopisu da predstavlja podneblje u kojem živi, radi i stvara”, zaključuje Lutovac.

Direktor Festivala “Sarajevska zima” Ibrahim Spahić istakao je da je Milun Lutovac jedan od najautentičnijih autora koji uspijeva da kroz platna Mediterana i ambijent crnogorskog kraja stvori mogućnost da publika bolje razumije tu sredinu i da sama postane dio Mediterana.

Takođe, napominje da je on prvi umjetnik koji dolazi sa posebnom misijom na zatvaranje festivala.

“Lutovac će jedno od svojih najznačajnijih djela, koje će danas predstaviti na otvaranju izložbe u Historijskom muzeju BiH, pokloniti Fondaciji za izgradnju Koncertne dvorane Sarajevo na Marijin Dvoru”, naglasio je Spahić.

Direktor festivala kazao je i da je umjetnost Miluna Lutovca prepoznatljiva i po svojoj sposobnosti da poveže prostor, svjetlost i ambijent Mediterana, omogućavajući publici da osjeti “dijalog neba i zemlje”, karakterističan za njegov likovni rukopis.

The post Mediteranska igra svjetlosti na platnima Miluna Lutovca u Sarajevu first appeared on BARinfo.

Izložba “Mediterranean Sundance” biće otvorena u srijedu, 18. marta u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, u 13 časova, a u okviru 41. izdanja manifestacije Sarajevska zima, odnosno Sarajevo Winter Festival (SWF).

“Bio bih srećan ako bi se dio moje inspiracije Mediteranom i njegove ljepote prepoznao u oku posmatrača u Sarajevu”, ističe Lutovac odgovarajući na pitanje šta će postavka donijeti i pružiti posjetiocima Sarajevske zime. Sa druge strane, otkriva i da li on, kao autor, ima određena očekivanja.

“Slike sada postoje same za sebe. Ništa nikome ne duguju. Sad su jače i od onog ko ih je stvorio. Imaju svoj put. Tako i da ‘ima’ – očekivanja nema”, priča Lutovac.

Sarajevska zima je međunarodni umjetnički festival koji se tradicionalno održava, a čiji je direktor Ibrahim Spahić. Prvi put je festival održan od 21. decembra 1984. do 6. aprila 1985. godine i za više od četiri decenije postao je neodvojivi dio života grada, ali i njegovih stanovnika. Manifestacija se održava u kontinuitetu, postavši tako simbol kreativnosti, ali i slobode i upoznavanja različitih kultura. Spram samog festivala i njegove tradicije, podsjeća Lutovac, pojedinačni umjetnik se ne može postaviti.

“Ako uzmemo u obzir da se ove godine, od 7. februara do 21. marta ralizuje 41. Sarajevo Winter Festival, odnosno da je SWF ‘80-ih godina 20. vijeka, od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu (1984), preuzeo olimpijsku ‘vatru’ i ‘pahulju’, i sa sportskih, prešao na terene kulture nastavljajući ‘igre’, teško je govoriti o tradicionalnom predstavljanju bilo kojeg učesnika tokom njegovog trajanja. SWF je plod dobrog koncepta, iskustva, međunarodne razmjene kao i aktuelnosti, što sadržano i temi ovogodišnjeg izdanja pod sloganom ‘Artifical Intelligence & The Individual Artist’”, podsjeća crnogorski multimedijalni umjetnik i profesor iz Bara.

Ovo je njegovo drugo predstavljanje na Festivalu.

“Prvi put je to bilo prije tri godine u Galeriji ‘Preporod’, a u društvu jednog od najautentičnijih crnogorskih slikara današnjice Muharema Muratovića, kada smo se sarajevskoj publici predstavili postavkom ‘Mediteranski trag’ i odškrinuli vrata za stvaralačku svjetlost našeg podneblja. Mislim da je ta izložba bila dobro sjeme za ovogodišnju postavku ‘Mediterranean Sundance’ koja slijedi i koja će spustiti zavjese na ovogodišnje izdanje SWF”, priča Lutovac.

On “Vijestima” objašnjava da izložba “Mediterranean Sundance” počiva na “virtuelnoj igri svjetla i beskrajne mediteranske tišine” i otkriva šta je pripremio za ovu priliku.

“Pokušao sam da kroz promišljene kompozicije i upotrebu, reklo bi se, ne baš starom školom uvijek propisanih slikarskih materijala, posmatrača pozovem na putovanje kroz prizore koji su istovremeno i lični i univerzalni. Paleta je namjerno raspeta od toplih i sunčanih tonova do hladnih i melanholičnih nijansi, čime sam namjeravao da ukažem na dinamiku emocija koje su izazvane beskrajnim igrokazom mediternske svjetlosti”, objašnjava Lutovac.

I sami naziv postavke, “Mediterranean Sundance” priziva energiju, ritam i svjetlost Mediterana koji je, djeluje, velika i vječita inspiracija brojnih umjetnika, pa tako i Lutovca.

“Svi smo mi amateri za nebo iznad Mediterana”, konstatuje on i dodaje:  “Moj likovni pokušaj se zasniva na opčinjenosti tim nestvarnim životnim okruženjem i želji da otmem dio te velike nebeske senzacije i prenesem je na platno. Uvijek iznova pokušavam da u tkivo slike ugradim dio čulnog doživljaja tako što obojenim poljima i ekspresivnim vibracijama na platnu, tumačim tu neuhvatljivu kaligrafiju nebeskog, mediteranskog svoda”, priča Lutovac.

Njegovi radovi nose snažan kolorit i dinamiku, a na pitanje da li je upravo to svjesni pokušaj da se temperament mediteranskog prostora prenese na slikarsko platno, ili pak intuitivni i unutarnji proces umjetnika, Lutovac odgovara da “svaki umjetnik svjesno i promišljeno prilazi realizaciji svoga djela”.

“Međutim, nastavlja on, slika ima neku, samo svoju logiku i snagu. Tajni potpis! Nerijetko se dešava da slika zavara tvorca i postane njegov gospodar. Borba! U tome je čar stvaranja”, prenosi on stvaralačku strast i potrebu.

Izložba “Mediterranean Sundance” je segment festivala Sarajevska zima i jedan je od događaja kojima će manifestacija biti zatvorena. Sve to daje dodatnu odgovornost, ali i značaj predstavljanju Miluna Lutovca u Sarajevu.

“Svako izlaganje, posebno van granica matične zemlje je misija. Slike su tu da oplemene i nahrane misao i dušu posmatrača. One i postoje da bi otpočele dijalog sa onima koji ih čekaju. Da li će i kada do tog sureta doći, to je pitanje na koje mogu dati odgovor upravo međunarodni događaji kao što je Sarajevo Winter Fest i njemu slični. Mora se putovati. Razgovarati i boriti na strani ‘dobra’. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga da ‘dobra’ bude više”, poručuje slikar.

On ističe da “Mediterranean Sundance” nije novi ciklus u njegovom stvaralaštvu, već jedna velika tema koju će, u narednom periodu, predstaviti i domaćoj likovnoj publici.

“Za crnogorsku publiku se sprema jedno posebno iznenađenje, sa sličnim tematskim predznakom, tokom ljetnjih mjeseci na Luštici Bay, u Bokokotorskom zalivu. No, biće prilike da se i o tome govori”, zaključuje Lutovac.

The post Izložba Miluna Lutovca u okviru 41. festivala Sarajevska zima first appeared on BARinfo.

Okupljene je pozdravio upravnik galerije, dr Milun Lutovac, ističući da izložbu karakterišu „dinamičnost i ekspresivnost likovnog izraza“, te da „maska u Jeleninom radu nije puki paravan i dekoracija, već medijum ili ključ tajne“. On je naglasio da kroz motiv maske, umjetnica likovnoj interpretaciji daje filozofsko-poetsku višeznačnost, ostavljajući posmatraču prostor da između naslikanih slojeva prepozna sopstvene istine, dok simbolika bika nosi arhetipsku snagu i energiju mediteranskog podneblja.

O stvaralaštvu umjetnice govorio je i akademski slikar Dalibor Dado Ćetković, njen dugogodišnji prijatelj još iz srednjoškolskih dana. Podsjetio je da je riječ o 21. samostalnoj izložbi Jelene Vušurović, slikarke koja je izlagala u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta. Govoreći o motivima koji dominiraju radovima, Ćetković je istakao da su centralni simboli maske i bikovi.

„Centralni motivi ove izložbe, maske kao simbol traganja za spoznajom, poput Jungovog arhetipa, preispituju svjesno i nesvjesno, ko smo mi i kakva je naša uloga u životu, sa maskama i bez njih“, objasnio je on.

Dodao je da su bikovi kod Jelene simbol snage, upornosti i borbenosti, te da njeni radovi, sa eruptivnim gestama i plamtećim koloritom, stvaraju snažna energetska polja i dinamične ritmove. Posebno je ukazao na opipljivu teksturu slika, nastalu kombinovanim tehnikama i apliciranim materijalima poput pijeska i kanapa, čime umjetnica povezuje prošlost, prirodu i savremeni trenutak metamorfoze kao stalnog preobražaja. Ćetković je zatim i zvanično otvorio izložbu.

Publici se, uz zahvalnost upravniku Galerije na pozivu da izlaže u Baru, obratila i Jelena Vušurović, koja se osvrnula na dugogodišnje prijateljstvo sa kolegom koji je i otvorio izložbu.

„Zamislite nas dvoje u klupi prije mnogo godina, i eto danas, taj isti dječak koji je sjedio sa mnom, otvara moju izložbu. Zaista ne mogu imati veću čast“, kazala je Vušurović.

Govoreći o simbolici svojih radova, istakla je da „njeni bikovi ne trebaju biti shvaćeni kao destruktivni segment nekog života, već predstavljaju svu onu ljepotu i emocije koju nosimo duboko u sebi i kojima treba da se prepustimo“.

Izložba će biti otvorena za posjetioce naredne dvije nedjelje.

The post Metamorfoza Jelene Vušurović u barskoj Galeriji first appeared on BARinfo.

Nakon niza zapaženih knjiga razgovora sa velikanima savremene književnosti, umjetnosti i filozofije, Bogavac u “Umjetnicima svijeta” donosi svježe i ekskluzivne susrete sa najuticajnijim stvarаocima današnjice, ljudima koji su oblikovali savremenu umjetnost svojim vizijama, stavovima i neponovljivim ličnim pričama.

Ova knjiga nastavlja njenu prepoznatljivu misiju: da kroz intimne, pažljivo vođene razgovore otkrije suštinu umjetničkog stvaranja, bez senzacionalizma, s dubokim poštovanjem prema sagovorniku i riječima koje ostaju.

Branka Bogavac, novinarka, publicistkinja, kulturna radnica i višedecenijska saradnica najuglednijih evropskih časopisa i medija, godinama je bila dopisnica iz Pariza za brojne jugoslovenske i crnogorske publikacije. Autor je više knjiga razgovora koje su postale dragocjeni dokumenti vremena (“U sazvježđu velikana”, “Žene svijeta”, “Pariški razgovori”, “Priče iz Pariza”…).

Dobitnica je više značajnih priznanja, među kojima i Ordena viteza umjetnosti i književnosti koji joj je dodijelilo Ministarstvo kulture Francuske, kao i Trinaestojulske nagrade i Nagrade za životno djelo Udruženja književnika Crne Gore.

Kroz svoje stvaralaštvo, Branka Bogavac ostaje vjerna ideji da je razgovor, susret duša, i da je najdublja umjetnost ona koja nastaje iz iskrenosti, znanja i ljudske bliskosti.

Veče vode dr Milun Lutovac i dr Draško Došljak, koji će sa autorkom razgovarati o njenom stvaralačkom putu, nezaboravnim susretima i važnosti kulture dijaloga u savremenom svijetu.

The post Umjetnici svijeta Branke Bogavac večeras (utorak) premijerno na Ljetopisu first appeared on BARinfo.

Na hrabrost djevojaka i mladića koji su se 6. jula 1944. godine ujedinili u otporu i žrtvi podsjetio je Vukan Vujačić, sekretar UBNOR-a i antifašista Bara.

„Bili su to ljudi od ideala, od vjere u slobodu, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka. Njihova mladost, snovi i neispunjene želje zauvijek su utkane u temelje slobode u kojoj mi danas živimo. Stradali su rame uz rame, kao što su i živjeli ne dijeleći se po vjeri, naciji i porijeklu. Bili su to ljudi ovog kraja, Barani, Crnogorci u najljepšem i najširem smislu riječi, ljudi koji su vjerovali u čovjeka. Oni nisu nosili puške, nisu činili zlo, njihov jedini grijeh je bio što su željeli slobodu“, kazao je Vujačić, ističući da je Bar oduvijek bio mjesto gdje se različitosti spajaju, gdje se crkva i džamija čuju jedna uz drugu, gdje komšija nije samo čovjek iz ulice, već brat, prijatelj i oslonac.

„Bar je takav i danas i neka takav ostane za sva vremena“, poručio je Vujačić . „Manifestacija ‘U ime crvene košulje’ nije samo sjećanje na žrtve, već je i svjedočanstvo da ih nismo zaboravili, jer ako prestanemo da ih spominjemo, izgubili smo vlastiti identitet“, zaključio je Vujačić.

U ime Opštine Bar, obratila se potpredsjednica Tanja Spičanović, podsjetivši da je u podrumijskom kraju bilo teških vremena, ali i gorostasnih ljudi. Prema njenim riječima, cijena slobode je uvijek visoka, a u Crnoj Gori nikad nije bilo dileme oko toga, jer se dobro znalo da su pravo na život, na mir i na čovječnost neprikosnovene vrijednosti dostojne svake cijene.

„Snove o slobodi besmrtnih junaka nije mogla presjeći niti neprijateljska, niti nebratska ruka. Ali zato je presjekla njihove mlade, tek započete živote. Mučki, kako to samo slabi rade, sasule su te zlikovačke ruke olovna zrna u njihove crvene košulje. Neprijatelji nijesu računali na to da sinovi i šćeri slobodne crnogorske zemlje ne gube ime svoje na uvoru i da će ideja slobodarstva i duh prkosa nastaviti da traje i da živi. Oni tako nevini od zanosa i opijeni idealima, privrženi svom kraju maslina i mora, sanjali su velike snove o slobodi. Ipak, njihovi snovi su dosanjani i poklonjeni nama. U slavu njihovih jedanaest mladih života, u slavu svih 855 žrtava koje je Bar položio braneći svoja ognjišta i dostojanstvo, dužni smo da čuvamo sjećanje na tekovine koje su nam podarili, da ne dozvolimo da se ugasi baklja antifašizma kao trajne vrijednosti i temelja našeg identiteta i naše državnosti“, nadahnuto je govorila Spičanović.

Posjetioci su imali priliku da slušaju pjesme iz NOB-a: „Oj, đevojko, drugarice“, „Po šumama i gorama“ „Bilećanka“, „Bella ciao“ i „Mlada partizanka“, u izvođenju hora „Vokalisti“ iz Podgorice, pod vođstvom maestra Saše Barjaktarovića. Za poetski ugođaj bio je zadužen Milan Vujović govoreći „Besmrtnu pesmu“ Miroslava Antića, „Orfeje belvederske“ Rajka Joličića i „Mala velika moja“ Izeta Sarajlića, uz gitarsku pratnju profesora Radeta Amanovića.

U okviru programa je prikazan i film-slajd fotografija iz arhiva Zavičajnog muzeja, koji su, specijalno za ovu priliku, pripremili Goran Pajović i Draginja Radonjić.

Scenario i realizaciju programa potpisuje prof. Milun Lutovac, dok su tehničku podršku projektu pružili Goran Mitrović i Zoran Andrejić iz Kulturnog centra Bar. Program je vodila Maja Tomović, koja je izrecitovala i dio poeme “Jama” Ivana Gorana Kovačića.

The post U ime crvene košulje: Mladići i djevojke sa Belvedera decenijama nakon stradanja žive u sjećanjima first appeared on BARinfo.

Drugi dan Festivala otpočeo je početkom izrade poliptiha Godinja i Skadarskog jezera od strane slikara Pera Nikčevića, dok je večernji program otvrio poznati barski arheolog mr Mladen Zagarčanin, koji je govorio o prošlosti sela i uopšte Crmnice.

Uslijedio je nastup pjesnika iz različitih krajeva regiona. Veče je otvorio Enes Halilović, srpski književnik, novinar, ekonomista i pravnik iz Novog Pazara, osnivač književnog pravca „kvantumizam“, čije su knjige objavljene na desetak jezika.

Nakon njega, publici se predstavio Slave Gjorgjo Dimoski, jedan od najpoznatijih makedonskih pisaca starije generacije, pokretač Poetskih susreta u Velestovu, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne ustanove Struške večeri poezije.

Krug je zatvorio po mnogima najupečatljiviji poeta iz Crne Gore, Saladin Dino Burdžević, koji nekoliko decenija živi i radi u Ofenbahu, u Njemačkoj, svojevremeno član Udruženja književnika „Ars Antibari“ iz Bara, dobitnik velikog broja nagrada.   

Tačku na festival stavio je nastup Etno grupe „Zora“.

Organizatori su, ne krijući zadovoljstvo zbog posjećenosti ovogodišnjeg izdanja, zahvalili sponzorima i prijateljima festivala: Opštini Bar, Službi zaštite i spašavanja, “S&N investu”, TO Bar, preduzećima Komunalne djelatnosti Bar, Vodovod Bar, Luka Bar, PZU “Zejnilović”, “Courier Eco Sutomore”, “Pulena”, “VG fiskal”, Glavnom gradu Podgorici, firmama “Tehnopolis”, “BIF”, “Oxy d.o.o” i seljanima Godinja.

Posebna zahvalnost, istakli su, ide dr Milunu Lutovcu čija je izložba prezentovana prvog dana, a koji je, kao prijatelj festivala, „sam postavljao slike i sve ostalo radio bez ikakvog honorara“, te da je upravo prodajom jednog njegovog djela „popunjena rupa u budžetu“.

The post Nastupom poeta iz regiona završene Godinjske zvjezdane noći first appeared on BARinfo.

Upravnik galerije dr Milun Lutovac istakao je da “u prostoru između plesa i slike, tradicije i savremenosti, slikarski rukopis Simanića dobija novo poglavlje kroz ovu izložbu”.

“Nakon ranijeg ciklusa “Apstraktna Boka”, Simanić se ovoga puta oslanja na figuralnost, ali ne napušta prepoznatljivu ekspresiju boje. U odnosu na prethodnu izložbu “Rani raj” koja je bila postavljena ovdje prije nekoliko godina, osjeća se jedan novi  pokret, dinamizam, pokušaj da  se izađe iz slike, kao da je ovo naše savremeno doba natjeralo umjetnika da postavlja pitanje iz uvoda teksta u katalogu izložbe – šta je slikarstvo i  kako mu prići. Na ovim slikama tako osjećamo umjetnikovo tumačenje  da li postoji izlaz iz slike, kao da želi tim pokretima, tim nekim nedovršenim aktovima da pokaže da postoji prostor van same slike, Možda je to i enigma kojom bi se trebao baviti neko iz teorije umjetnosti – šta naše doba nudi, da li smo previše bili u slici, da li je sad vrijeme da se eksperimentiše tim prostorom van nje”, rekao je pored ostalog Lutovac otvarajući izložbu.

Simanić je poručio posjetiocima da je u temelju ovog stvaralačkog ciklusa – ples:

“Tema ovog ciklusa je ples, a ples je jedna umjetnost koja seže u osvite čovječanstva, isto tako i slikarstvo-crtež, to su dvije umjetnosti koje se prepliću odvajkada, sve do danas. Ono čime se bavim, dotiče se osnovnih tema mog likovnog izraza. Moje likovno stremljenje  je  sklonost ka promjeni, do sada sam napravio nekoliko ciklusa koji se ponaosob razlikuju jedan od drugog”, naveo je kotorski umjetnik.

On je dodao da je njegov projekat “Koraci na platnu” pomogla Opština Kotor, te da je u odnosu na postavku u Kotoru koja je upravo okončana, barska izložba bogatija za nekoliko akvarela.

“Težnja ka igri, ka slobodi, ka zaigranosti, sve ono što posjeduje plesna umjetnost- moje je stremljenje, takođe i strast koju preko  slike pokušavam da približim drugim ljudima”, kazao je Simanić i zahvalio što mu je omogućeno da svoja djela prikaže u ovoj galeriji uoči početka Barskog ljetopisa.

Umjetnički put Nedeljko Simanić započeo je u rodnom Sarajevu, gdje je završio Srednju školu primenjenih umjetnosti usavršavajući slikarstvo, crtež i vajanje. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Do sada je izlagao u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Budvi, Tivtu, Sarajevu i Zvorniku. Pored slikarstva, bavi se književnošću i stripom. Živi i stvara u Kotoru.

The post Izložba Koraci na platnu Nedeljka Simanića u barskoj Galeriji first appeared on BARinfo.