Apsolutni prioritet u razvoju putne infrastrukture je autoput Bar–Boljare, koji je dio TEN-T mreže. Ministar je podsjetio da je u februaru potpisan ugovor za izgradnju dionice od Mateševa do Andrijevice, te da će radovi na toj dionici trajati pet godina.

Ministar Radulović je najavio da će do kraja Maja biti izabran izvođač radova za gradnju obilaznice oko Budve koja će, nakon završetka radova na Bulevaru Tivat-Jaz, umnogome rasteretiti saobraćaj, a naročito tokom ljetnje turističke sezone.

The post Autoput Bar–Boljare i Luka Bar u središtu razvojnih planova first appeared on BARinfo.

Na liniji do Barija je plovio bord “Dalmacija” u vlasništvu hrvatske kompanije “Jadrolinija”, a liniju do Drača i Ankone održavao je feribort “Mia” italijanske kompanije “Adria Ferries”.

Na pitanja “Vijesti” o ovom problemu, koja su poslata prošle sedmice iz resora ministra Radulovića, “Vijestima” nije odgovoreno.

Izvršni direktor “Barske plovidbe” Boris Mihailović “Vijestima” je zvanično kazao da ove godine, tokom ljetnje sezone, neće raditi pomorska linija od Bara do Barija jer hrvatska kompanija “Jadrolinija” nema raspoloživi brod za tu relaciju.

Iz “Barske” i Radulovićevog resora ranije je poručivano da će brod “Dalmacija” povezivati Bar i Bari tokom šest mjeseci u 2026. godini. Ipak, ugovor o tom poslu i saradnji još uvijek nije potpisan, a Mihailović kaže da neće ni biti.

“Ugovor neće biti potpisan jer, kako je predočeno predstavnicima ‘Barske plovidbe’ na sastanku u Rijeci, ‘Jadrolinijin’ brod ‘Marko Polo’ više ne zadovoljava standarde za međunarodne linije. Brod ‘Dalmacija’ će preuzeti i njegove linije prema Italiji i nema prostora da održava i liniju Bar -Bari”, rekao je redakciji Mihajlović.

Vrlo je vjerovatno, dodao je, da ugovor s “Jadrolinijom” neće biti aktivan ni iduće godine jer, kako im je saopšteno na sastanku, oni ne planiraju skoru kupovinu broda koji bi mogao eventualno da se uključi u održavanje te linije.

Upitna je, kako je rekao “Vijestima”, i linija Ankona – Bar – Drač i još nije potvrđena za ovu sezonu jer Gat V u barskoj luci još uvijek nije saniran.

“Razlog je što gat V nije još uvijek saniran, a i kada bude saniran upitna je saglasnost lučkih vlasti za pristajanje broda ‘Mia’ na njemu. Prošle godine je pristajanje bilo organizovano na alternativnom mjestu u okviru luke uz napore svih da se održi kontinuitet zbog prethodno preuzetih obaveza i prodatih karata”, poručio je Mihailović.

Alternativno pristajanje i cjelokupna organizacija je na ivici zakonitosti, po njegovim riječima, i skoro je neisplativo za “Barsku plovidbu” jer “još nije potvrđena mogućnost da se nešto slično uradi i ove godine, dijelom i zbog zauzetosti doka za komercijalnu upotrebu”.

Ministar pomorstva je u protekle dvije godine poručivao da Vlada nastavlja s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti.

“Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović ranije i dodao da je linija do Barija četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je ocijenio kao značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.

Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu, govorio je, a inicijative Vlade potvrđuju njihovu posvećenost da Crnu Goru pozicioniraju kao “ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”.

Brod “Dalmacija” hrvatske kompanije “Jadrolinija” trebalo je da plovi od 1. jula do 27. avgusta 2025. godine, prevozići putnike i automobile i spaja crnogorsku luku Bar s italijanskim Barijem. Ostavljen je bio i prostor da se rad linije produži na septembar, ali su tada poručivali da će to zavisi od pregovora kompanija. Brod je trebalo na ovoj dionici da ide makar jednom sedmično.

Uprkos najavama, “Dalmacija” nije isplovila prvog jula jer je zbog vanrednih okolnosti i havarije na brodu “Bartol Kašić”, iste hrvatske kompanije, otkazano više polazaka na linijama Bar – Bari i Dubrovnik – Bari.

Radulović i Mihailović tada su ugostili italijansku ambasadroku Andreinu Marselu, ali na trajektu “Mia”, kojim je prethodne godine otvorena pomorska linija Ankona – Drač – Bar.

Komentarišući potencijalno uspostavljanje crnogorske, direktne, linije do Barija, koja je postojala godinama, Radulović je tada kazao da ne isključuju mogućnost kupovine trajekta, ali da im je sada primaran fokus saradnja sa “Jadrolinijom”.

Tada s hrvatskom kompanijom imaju ugovor do sredine septembra, a plan je bio, po njegovim riječima, da se ove godine taj period produži na šest mjeseci. Ipak, ispostavilo se da taj brod neće nijednom isploviti iz barske luke.

“Vidjećemo sa premijerom (Milojkom Spajićem) i Ministarstvom finansija šta možemo da uradimo što se tiče nekog feribota. Nije isključeno da u nekom narednom periodu uđemo u neku kupovnu. Za sada, fokus jeste saradnja sa ‘Jadrolinijom’”, poručio je Radulović ranije.

Iako su se na mnogim stranama dičili uspostavljanjem dvije trajketne linije s Italijom, događaji koji su uslijedili prošlog jula i avgusta pokazali su da Ministarstvo pomorstva i kompanija “Barska plovidba” nijesu bili spremni za ovaj posao.

Posljednjeg dana jula na gatu V, mjestu na kom se vezuju i operacije ukrcaja i iskrcaja vozila i putnika vrše feriboti “Dalmacija”, odnosno veliki feribot “AS Mia” desila se havarija. Tada su obustavljene obje linije.

U gatu su se pojavile dvije rupe prečnika oko 15 metara s vidljivim ulegnućima i pukotinama u betonskom pokrivaču, duboke oko dva do tri metra. Da se rupe zakrpe biće potrebno 300 hiljada eura, a radovi će za sada biti plaćeni iz kase “Luke Bar”.

Feribot “AF Mia” isplovio je iz barske luke 11. avgusta prošle godine, nakon što je ta pomorska linija do daljnjeg bila prekinuta zbog oštećenja na dijelu operativne.

Ovo rješenje je tada ponudila uprava AD “Luka Bar” koje je obezbijedila i ostale uslove u njihovoj nadležnosti kako bi se pomorska linija “spasila” prošle ljetnje sezone – osposobili su alternativni gat, angažovali privatno obezbjeđenje a Opština Bar na sebe preuzela obavezu zatvaranja saobraćajnice u blizini gata.

The post Bar ostao bez trajekata sa Barijem i Ankonom first appeared on BARinfo.

“Trenutno radimo na povezivanju baze podataka MUP-a sa Informacionim sistemom za pomorce tako da očekujemo početak izdavanja SID-a u naredna tri mjeseca. Ministarstvo pomorstva je, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, u okviru platforme e-plaćanje implementiralo elektronsko plaćanje za sve usluge koje vrše Lučke kapetanije u Baru i Kotoru. Na stranici ePlaćanje se može izvršiti plaćanje administrativnih taksi, naknada i ostalih javnih prihoda, elektronskim putem uz upotrebu platnih kartica”, navodi Radulović.

Poručuje da ambiciozno pristupaju daljoj digitalizaciji pomorske administracije, proširenjem postojećeg informacionog sistema, izradom platforme e-Pomorac. Sve to bi trebalo da uredi i poboljša položaj i status pomoraca u Crnoj Gori.

Radulović je za CdM saopštio i da je u pripemnoj fazi studija sigurnosti i procjena rizika plovidbe u Bokokotorskom zalivu koja će imati konkretne zaključke u cilju smanjivanja rizika i poboljšanja sigurnosti plovidbe.

“U skladu sa rezultatima studije, u planu je uvođenje plovnog puta, šeme odvojene plovidbe kao i instalacija pomorske signalizacije. Plovni put u mnogome bi riješio brojne brobleme u Bokokotorskom zalivu, posebno bi se regulisao režim plovidbe u uskim kanalima kao što su Kumbor i Verige”, kaže Radulović.

Prema njegovim riječima druga faza realizacije projekta uspostavljanja VTMIS nadzora pomorskog saobraćaja uz sva neophodna odobrenja i prateće elaborate je završena u decembru prošle godine. Ona je podrazumijevala instalaciju senzorskih stanica (SSD radari, VHF radio stanice, AIS sistemi, CCTV, linkovi i meteo stanice) u Boki Kotorskoj na lokacijama Rt kobila, Portonovi, Turski rt, Dražin vrt i Luka Kotor kao i na Skadarskom jezeru na prevoju Stegvaš. U prvoj fazi ovog projekta su instalirane stanice na Obosniku, Crni rt i Mavrijana.

“Instalacijom ovih stanica uvodi se red u pomorskom saobraćaju ali i obezbjeđuje sigurnost kako na moru tako i na Skadarskom jezeru”, navodi Radulović.

Radulović u razgovoru za CdM ističe da pomorsko školske ustanove i centri za obuku pomoraca moraju biti usklađene sa vrlo strogim zahtjevima STCW konvencije. Kontrolu usklađenosti sa konvencijom naša administracija je, zbog nedostatka kapaciteta, taj posao prepustila inostranim priznatim organizacijama. Međutim, novi Zakon o sigurnosti plovidbe predviđa da će taj posao u buduće raditi komisija Ministarstva pomorstva.

“EMSA (European Maritime Safety Agency) je prilikom posljednje posjete polovinom 2023. godine utrvrdila određene nedostatke kod centara za obuku i kod priznatih organizacija. Takođe EMSA je utvrdila neredovnu kontrolu rada priznatih organizacija od strane naše pomorske organizacije. Napravili smo akcioni plan za otklanjanje nedostataka i realizacija korektivnih akcija je u toku. Usvajanjem novog Zakona o sigurnosti plovidbe steći će se uslovi za otklanjanje brojnih nedostataka koje je EMSA navela u posljednjem izvještaju”, podvlači Radulović.

On za CdM naglašava da je do sada naša pomorska administracija potpisala sporazum sa 12 zemalja o međusobnom priznavanju sertifikata pomoraca i to su Italija, Grčka, Holandija, Engleska, Danska, Portugal, Norveška, Kipar, Japan, Bahami, Hong Kong, St. Vincent and the Grenadinas, Antigua & Barbuda.

“Trenutno se pripremaju sporazumi sa još četiri države i to sa Maltom, Kuvajtom, Španijom i Belgijom. Ovo su značajni pomaci koji otvaraju vrata zapošljavanju naših pomoraca na brodovima koji viju zastavu navedenih država”, zaključio je Radulović u razgovoru za CdM.

The post Radulović: Izdavanje pomorskih ličnih karata počinje u naredna tri mjeseca first appeared on BARinfo.

CdM: Ima li pomorska industrija budućnost, a ako ima, gdje i kako konkretno?

Radulović: Pomorska industrija ima budućnost, ali njen opstanak i razvoj zavise od prilagođavanja savremenim globalnim trendovima i strateškog djelovanja na nacionalnom nivou. Crna Gora, kao pomorska zemlja s bogatom tradicijom, ima značajan potencijal. Prioritet je modernizacija flote, ulaganje u zelene tehnologije i digitalizaciju kako bismo se uskladili sa ekološkim standardima Evropske unije.

Investicije u modernizaciju infrastrukture i povećanje konkurentnosti naših luka na regionalnom tržištu su od ključnog značaja. Crna Gora može dodatno razvijati nautički turizam, unaprijediti infrastrukturu za marine i pružiti vrhunske usluge na ovom tržištu. Veoma je važno staviti akcenat na obuci stručnog kadra, saradnji s međunarodnim kompanijama i povećanju zapošljivosti naših pomoraca.

CdM: Kako da Luka Bar bude evropsko čvorište i iskoristi njen puni potencijal?

Radulović: Da bi Luka Bar imala veći razvojni potencijal, a samim tim i značajnije doprinijela ekonomiji Crne Gore, neophodno je objediniti sa kompanijom “Port of Adria” kojom trenutno upravlja turska kompanija “Global ports”. Mišljenja sam da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogrešan potez koji je štetio ekonomskom interesu Crne Gore. Mi smo spremni da kupimo “Port of Adria” ali isključivo uz fer cijenu i ukoliko se postigne saglasnost oko vrijednosti akcija.

Kompanija “Hamburg port Consulting”, trenutno sprovodi detaljnu analizu poslovanja kompanije “Port of Adria” nakon čega ćemo dobiti pravo stanje u toj kompaniji. Vjerujem da će analiza kompanije “Hamburg port Consulting” biti završena do kraja februara, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja. Objedinjavanje ove dvije kompanije je od strateškog značaja za državu Crnu Goru i jedan od prioriteta Ministarstva pomorstva.

CdM: Šta se događa sa projektom spajanja Barske i Crnogorske plovidbe, da li nešto koči taj projekat i šta?

Radulović: Oba brodarska društva su suočena sa nizom izazova, počevši od značajne fluktuacije vozarina na globalnom pomorskom tržištu, uslijed koje su kompanije bile suočene sa nemogućnošću otplate kredita prema Exim banci sopstvenim sredstvima. Ova brodarska društva nisu održiva na način na koji su do sada funkcionisala, posebno kada se imaju u vidu predstojeće obaveze koje se odnose na povraćaj neusklađene državne pomoći, a koje će dodatno opteretiti poslovanje oba privredna društva. Vjerujem da je restrukturiranje jedini način da pokušamo da sačuvamo brodove i kompanije. Restrukturiranje bi trebalo da dovede do umanjenja poslovnih rashoda u poređenju sa ukupnim prihodima.

CdM: Koji su ključni benefiti novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe?

Radulović: Novi Zakon o sigurnosti plovidbe će urediti oblasti koje važećim Zakonom nisu mogle da budu uređene na valjan način. To se prevashodno odnosi na samu sigurnost plovidbe u smislu učesnika u pomorskom saobraćaju kao i vrsti plovnih objekata. Svjedoci smo ugrožene sigurnosti na moru u akvatorijumu Bokoktorskog zaliva kao i Skadarskog jezera zbog povećanog saobraćaja plovila za privrednu djelatnost – prevoz putnika. Jedna od ideja je da se AIS (Automatic Identification System) uvede kao obaveza za takvu vrstu plovila, kako zbog sigurnosti samih putnika tako i zbog učinkovitijeg nadzora nad saobraćajem kada su ta plovila u pitanju.

Novi zakon predviđa i bliže uređenje djelatnosti iznajmljivanja plovila kao i veoma stroge kazne za nepoštovanje propisa. Jedna od stvari koja će biti regulisana je i saobraćaj tender plovila sa kruzera koji u ovom trenutku zauzimaju značajno mjesto kada je u pitanju intenzitet saobraćaja u mjesecima ljetnje turističke sezone. Takođe predviđene su i novine kada su u pitanju jahte kao i unutrašnja plovidba.

CdM: Koje ćemo sve pomorske linije imati narednog ljeta?

Radulović: Vlada Crne Gore posvećena je širenju pomorske mreže i povezivanju sa susjednim zemljama. Ono na čemu sam posebno ponosan jeste što smo uspjeli da obnovimo pomorsku liniju Bar-Bari, koja će saobraćati od kraja juna pa sve do kraja septembra naredne godine.

Takođe, nova linija koja će biti u funkciji naredne ljetnje turističke sezone biće Kotor – Dubrovnik. U funkciji će biti i linija Budva-Dubrovnik koja je saobraćala i tokom prošlje ljetnje turističke sezone, a koja je u potpunosti opravdala očekivanja. Obnavljanjem i uspostavljanjem novih pomorskijh linija potvrđujemo našu posvećenost razvoju pomorske infrastrukture i povezivanju Crne Gore s regionom i šire.

Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative su korak bliže ka tome da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana.

CdM: Ima li Crna Gora novca za kupovinu brodova za povezivanje morskim putem? Koliko bi novca trebalo izdvojiti za takav projekat?

Radulović: Mislim da ovdje nije dilema da li imamo novca za kupovinu novog broda već se postavlja pitanje da li je kupovina tog broda ili brodova ekonomski isplativa. Sve analize koje su urađene ukazuju da je održavanje pomorske linije sa Italijom sa današnjim obimom očekivanih putnika, automobila i kamiona ekonomski neisplativo za bilo koje preduzeće koje bi upravljalo tim brodom.

Sa druge strane ukupni efekti povezivanja morskim putem sa Italijom bi bili pozitivni sa aspekta uticaja na turističku privredu i indirektne efekte od takve linije. Imamo primjer hrvatske Jadrolinije koja održava više linija ka Italiji iz Hrvatske i tek na taj način ulazi u zonu pozitivnog rezultata. Nijedno preduzeće koje vozi isključivo jednu liniju sa izraženo sezonskim karakterom ne može poslovati pozitivno. Veliki brodovi koji bi mogli da voze Bar-Bari liniju koštaju cca. 20 miliona eura i to 25-30 godina starosti. O novima ne trebamo ni razmišljati jer su to cijene koje idu i do 80 miliona.

The post Radulović: Potrebno spojiti Luku Bar i Port of Adria, kupovina feribota nesplativa first appeared on BARinfo.

“Nastavljamo s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti. Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe. Ovo je četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što predstavlja značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore”, rekao je Radulović.

Tokom ove godine u funkciji bile su linije Budva-Dubrovnik i Bar-Ankona, dok je za narednu godinu planirana i nova linija Kotor-Dubrovnik.

“Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative potvrđuju našu posvećenost da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”, poručio je Radulović.  

Vlada Crne Gore ostaje predana realizaciji projekata koji unapređuju kvalitet života građana, otvaraju nova tržišta i dodatno osnažuju položaj naše zemlje u regionu i šire.

The post Ministar Filip Radulović: Pomorska linija Bar-Bari kreće krajem juna first appeared on BARinfo.