Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović je danas prisustvovao u Vili Gorica na svečanosti dodjele nagrada i priznanja istaknutim pojedincima i organizacijama crnogorske dijaspore.

Navodi se da te nagrade uručuje Ministarstvo dijaspore u znak zahvalnosti za izuzetan doprinos očuvanju nacionalnog identiteta, jačanju veza sa maticom i afirmaciji Crne Gore u svijetu.

Ibrahimović je, kako su kazali iz MVP-a, istakao da je kroz svoju istoriju Crna Gora često bila zemlja iz koje se odlazilo u potrazi za boljim životom, ali da njeni ljudi, gdje god se nalazili, nikada nijesu zaboravili svoju domovinu i zavičaj.

„Zato danas, kada govorimo o dijaspori, sve više govorimo o znanju, iskustvu, vrijednostima i energiji koja predstavlja jedan od najvećih razvojnih potencijala Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.

On je istakao ulogu koju crnogorska dijaspora ima u jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.

“Upravo zato MVP, kroz mrežu ambasada, konzulata i počasnih konzula, nastoji da naša diplomatsko-konzularna predstavništva budu mjesta susreta, povjerenja, i saradnje – prvi oslonac našim ljudima u inostranstvu i pouzdan partner u očuvanju njihovih veza sa Crnom Gorom“, rekao je Ibrahimović.

On je naglasio da je osnivanjem prvog Ministarstva dijaspore, Vlada pokazala da odnos prema dijaspori predstavlja jedan od njenih strateških prioriteta.

„U vremenu brzih promjena i globalnih izazova, upravo su jedinstvo, međusobno povjerenje i snažna povezanost države i dijaspore jedan od naših najvećih resursa“, dodao je Ibrahimović.

Iz MVP su rekli da je Ibrahimović uručio nagradu za dobročinstvo Zejnelu Zeku Šaboviću, naglašavajući da njegov dugogodišnji humanitarni angažman predstavlja najbolji primjer nesebičnog davanja zajednici i matici.

„Godinama, daleko od rodnog kraja, nije zaboravio ni Mikuliće, ni Bar, ni Crnu Goru. Njegova spremnost da pomogne kad god je bilo potrebno predstavlja primjer kako se ljubav prema zavičaju potvrđuje djelima i kako se zavičaj čuva u srcu i kada ste hiljadama kilometara daleko“, kazao je Ibrahimović.

Čestitajući Šaboviću i svim ovogodišnjim laureatima, Ibrahimović je rekao da uručena priznanja predstavljaju izraz zahvalnosti za sve što su pripadnici dijaspore učinili, kao i potvrdu da Crna Gora zna da cijeni svoje ljude.

„Vaš uspjeh doživljavamo kao uspjeh Crne Gore, a vašu privrženost domovini kao jedno od njenih najvećih bogatstava. Hvala vam što dostojanstveno predstavljate Crnu Goru i što svojim djelima potvrđujete da se ljubav prema domovini ne mjeri udaljenošću, već jačinom i trajnošću veza koje sa njom čuvamo“, zaključio je Ibrahimović.

The post Šaboviću uručena nagrada za dobročinstvo first appeared on BARinfo.

Na adresu Ministarstva dijaspore pristigla je 31 inicijativa, za ukupno 22 kandidata, odnosno 20 pripadnika dijaspore-iseljenika i 2 organizacija dijaspore-iseljenika.

Nagrade su rezultat pažljive selekcije i temelje se na inicijativama i dugogodišnjem radu pripadnika naše dijaspore, koji svojim angažmanom doprinose jačanju veze sa domovinom i predstavljaju pozitivan primjer zajedništva, predanosti i ljubavi prema korijenima.

Imajući u vidu dugogodišnju posvećenost u radu predloženih kandidata na planu jačanja saradnje sa matičnom zemljom, izabrani su sljedeći dobitnici nagrada:

1.  Nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori – Hulija Velilja Lakonić (Paragvaj)

2.  Nagrada za dopinos u oblasti kulture, nauke ili sporta – Dimitrije Popović (Hrvatska)

3.  Nagrada za doprinos unapređenju privrednog parterstva sa Crnom Gorom –  Fuad Hasanović (Njemačka)

4.  Nagrada za dobročinstvo – Zejnel Zeko Šabović (SAD)

Vrednujući izuzetan doprinos i zasluge postignute u određenim oblastima saradnje sa dijasporom-iseljenicima, kao i dugogodišnji angažman i posvećenost u radu, ministar dijaspore Mirsad Azemović donio je odluku o dodjeli priznanja Ministarstva, i to:

•  Povelju za za izuzetan doprinos u organizovanju dijaspore Crne Gore u SR Njemačkoj – Nedžadu Nurkoviću;

•  Povelju za izuzetan doprinos za očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa Crne Gore – Serenelli Poček;

•  Povelju za izuzetan doprinos u očuvanju i njegovanju nacionalnog, kulturnog i državnog identiteta u Kraljevini Belgiji – Udruženju belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“.

Ministarstvo dijaspore upućuje čestitke svim dobitnicima nagrada i priznanja i informiše da će ceremonija dodjele istih biti upiličena u srijedu, 29. jula 2026. godine u 11h u vili “Gorica” u Podgorici.

The post Baranin Zejnel Zeko Šabović dobitnik državne nagrade za dobročinstvo first appeared on BARinfo.

RB/BI: Gospođo Kuč, predstavite nam ključni motiv za pokretanje izrade ovog dokumenta.

Kuč: Država Crna Gora broji na stotine hiljada svojih građana koji žive širom svijeta, to je naša demografska i identitetska realnost koja je sa jedne strane izazovna u smislu očuvanja ljudi kao resursa, a sa druge strane može biti jedna izuzetno velika diplomatsko-razvojna šansa. Strategija za saradnju sa dijasporom i iseljenicima koja obuhvata period 2026-2030. nastala je u svijetlu novih institucionalnih okolnosti. Formirano je Ministarstvo za dijasporu sa mnogo jačim kapacitetima u odnosu na raniju Upravu za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, sve je to nametnulo potrebu novog vida organizacije i donošenja Strategije koja definiše jasne ciljeve, jasne mehanizme za saradnju sa dijasporom.

U razgovoru o ovoj temi moramo uzeti u obzir i društveno-politički i migracioni kontekst. Crna Gora se u kontinuitetu suočava sa odlivom stanovništva sa jedne strane, sa druge strane paralelno, nažalost, imamo i negativan prirodni priraštaj. Upravo taj visok stepen emigracija, posebno među mladim i visokoobrazovnim kadrom, bio je alarm za državu da počne kreiranje proaktivnih politika koje će sačuvati ljudski kapital i koje će podstaći cirkularnu migraciju.

Drugi aspekt, svi mi često to kažemo, jeste da je dijaspora naš veliki resurs. Oni posredstvom doznaka, investicija, kulturno-obrazovnih programa, prenosom znanja, doprinose u kontinuitetu decenijama ekonomskom i sveukupnom društvenom razvoju Crne Gore. Moram istaći i da iseljenici samo preko doznaka u državu unesu preko skoro milijardu eura, to je po nekim procjenama 12% BDP-a, a ne samo preko doznaka, svi znamo da postoje i drugi kanali koji nisu mjerljivi u ovom momentu. Dakle, dijaspora u velikom procentu doprinosi ekonomskom razvoju naše zemlje i upravo je Strategija o kojoj govorimo nastala u svim tim okolnostima-država je konačno uvidjela da mora strateški upravljati odnosom sa dijasporom upravo da bi se maksimalno iskoristila ta razvojna šansa, a sa druge strane, kako bi se umanjili negativni efekti, negativne demografske tendencije.

Takođe, ova Strategija je nastala i u duhu svih onih međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela kontekstu evropskih integracija. Crna Gora je potpisnica Globalnog pakta za bezbjedne, uredne i regularne migracije, takođe strateški ciljevi usklađeni su sa Agendom održivog razvoja i okvirom Ujedinjenih nacija za održiv i razvoj od 2023. do 2027. Svi ovi međunarodni dokumenti prepoznaju dijasporu kao resurs za ulaganje u matične zemlje, kao nekog ko će doprinijeti razvoju zemalja iz koje potiče. Crna Gora je potpisnica brojnih globalnih inicijativa koje zahtijevaju da uskladimo politiku djelovanja prema dijaspori u skladu sa evropskim standardima.

RB/BI: Koje su glavne oblasti koje je strategija obuhvata? Da li su to samo kultura, identitet ili ima nekih drugih oblasti?

Kuč: Kada smo donosili ovaj strateški dokument imali smo na umu da moramo sačuvati institucionalni kontinuitet. On se umnogome nastavlja na prethodnu Strategiju koja je važila za period 2020-2023, međutim, ova strategija je sveobuhvatnija jer predstavlja vrlo integrisan i sveobuhvatan okvir za djelovanje države na polju saradnje sa dijasporom.

Ona definiše šest ključnih ciljeva koji obuhvataju unapređenje institucionalnog okvira i digitalne infrastrukture, jačanje kulturno-obrazovne saradnje, razvoj investicionog partnerstva, podršku reintegraciji povratnika i uspostavljanje održivih mehanizama, finansiranje projekata saradnje sa dijasporom. Takođe sadrži i vrlo precizan akcioni plan sa konkretnim mehanizmima i finansijskom strukturom predviđenom do 2030. godine.

RB/BI: Koliko je dijaspora bila uključena u sam proces izrade strategije i na koji način ste prikupljali njihove sugestije?

Kuč: Nakon osnivanja Ministarstva dijaspore, delegacija ministarstva konstantno je bila na terenu, ministar Mirsad Azemović sa svojim saradnicima je boravio u brojnim posjetama reprezentativnim udruženjima naše dijaspore širom svijeta. Informacije se najbolje prikupljaju u tim neposrednim direktnim kontaktima. Nekoliko krugova konsultacija sa dijasporom su održali ministar i saradnici, i to je bio izvor informacija koje su nam pomogle za kreiranje ovog strateškog dokumenta.

Pripreme su rađene i na drugim poljima, bile su uključene i lokalne uprave, naši međunarodni partneri, nevladine organizacije…

RB/BI: Crnogorska dijaspora je veoma raznolika širom svijeta. Kako Strategija odgovara na te različitosti od Evrope do Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Australije?

Kuč: Jedan od osnovnih principa Strategije je inkluzivnost. Cilj nam je bio da se taj princip ispoštuje tako što će svi biti jednako uključeni. O svim segmentima je vođeno računa, čak i o rodnoj ravnopravnosti i učešću manjinskih zajednica u cijelu ovu priču. Implementaciju će pratiti naši strani partneri, Evropska komisija, međunarodne institucije i organizacije koje su direktno zadužene za praćenje i poštovanje ljudskih prava. Sigurni smo da ćemo ovim strateškim okvirom osigurati uključenost svih udruženja i pojedinaca koje djeluju u zemljama prijema.

RB/BI: Da li Strategija predviđa konkretne mehanizme institucionalne komunikacije države sa dijasporom, i da li su ti mehanizmi i do sada bile adekvatni?

Kuč: Strategija iz minulog perioda je bila fokusirana na očuvanje identiteta i pružanje podrške udruženjima u smislu realizacije određenih kulturnih programa fokusiranih za očuvanje identiteta. Ova strategija je uključila inoviran pristup saradnje sa dijasporom-prepoznala je tzv. digitalnu dijasporu, prije svega mlade, IT stručnjake, profesionalce u različitim oblastima. Glavna tendencija Ministarstva dijaspore je upravo potpuna digitalizacija, kako bismo osigurali sublimiranje svih podataka i unaprijedili komunikaciju sa dijasporom.

Živimo u digitalnoj eri gdje se način komunikacije značajno promijenio u odnosu na zadnjih deset godina i Ministarstvo sada raspolaže konkretnim alatima za unapređenje saradnje sa dijasporom. Formiran je Nacionalni registar dijaspore koji je aktivan, i ovo je prilika da uputimo poziv našoj dijaspori da se registruje kako bi na taj način osigurali i digitalnu knjižicu zahvaljujući kojoj dobija i određene statusne benefite. Sa druge strane, imamo i niz alata-Kancelariju za povratnike, imamo u planu osnivanje Dijasporskog investicionog fonda u saradnju sa našim investicionim fondom. Sve će to u duhu ove nove Strategije doprinijeti saradnji sa dijasporom u smislu doživljavanja dijaspore kao ravnopravnog partnera u domenu ekonomskog osnaživanja zemlje.

RB/BI: U svijetlu svega toga, kako planirate da jačate povjerenje dijaspore u crnogorske institucije?

Kuč: U razgovorima sa njima na terenu možemo da uočimo i određena njihova nezadovoljstva. Povjerenje u crnogorske institucije jača poštenim, transparentnim radom. Moramo kompletan proces implementacije strategije i svih politika koje Vlada u ovom momentu sprovodi na polju saradnje sa dijasporom učiniti transparentnim i dostupnim. Moramo našu dijasporu prije svega informisati o načinima i procesima ulaganja i uopšte participiranja u sve društvene tokove u matičnoj zemlji. To radimo najbolje na ovaj način- formiranjem digitalne platforme i unaprjeđenjem komunikacije na tom nivou.

RB/BI: Koliko Strategija prepoznaje potencijal mladih ljudi u dijaspori, posebno druge i treće generacije u očuvanju veze sa Crnom Gorom i kako tretira pitanje očuvanja jezika, kulture i nacionalnog identiteta?

Kuč: U ovom momentu je to veliki izazov za državu, jer upravo je to bio jedan od motiva za donošenje i za kreiranje ovakvog strateškog dokumenta. Strategija stavlja fokus na programe koji su namijenjeni mladima, i uopšte na razmjenu znanja. Strategija prvi put prepoznaje i studente kao dijasporu, dakle, daje nam širok okvir djelovanja u kreiranju politika i u kreiranju programa sa mladima.

Mladi u dijaspori su naš veliki resurs, prvenstveno u domenu transfera njihovog znanja. Znamo da se naša država nalazi u momentu kada kuburi sa kadrovima u brojnim oblastima, sa druge strane odlaze nam iz zemlje obrazovani mladi ljudi. Ovo je prilika da ih animiramo i da na neki način doprinosimo njihovom ostanku i povratku u zemlju.

RB/BI: Da li se razmišlja o posebnim programima za ulaganja dijaspore u Crnu Goru?

Kuč: Država planira da uđe u osnivanje investicionog fonda, ova Strategija je okvir za takav korak. Taj fond namijenjen dijaspori doprinio bi usmjeravanju njihovog kapitala prvenstveno u projekte lokalnog tipa. Naša dijaspora uglavnom potiče iz naših opština koje su najmanje razvijene i tu prepoznajemo priliku da oni kroz lokalne inicijative i kroz umrežavanje sa lokalnim upravama doprinesu razvoju, kako tih lokalnih zajednica iz kojih potiču, tako i cijele države.

Na terenu konstantno čujemo od dijaspore da oni kubure sa administrativnim barijerama u Crnoj Gori i konstantno se žale da te procese ulaganja prate određene teškoće. Dakle, uz određene poreske povlastice za osnivanje preduzeća iza kojih stoje naši ljudi iz dijaspore, uz osnivanje ovog fonda koji bi kanalisao njihov kapital, mislim da bismo ih umnogome ohrabrili, s tim da taj proces bude krajnje transparentan, da ulažu u svoju zemlju, jer to je njihov veliki motiv.

RB/BI: Gdje je tu mjesto lokalnih samouprava, koliko će one biti uključene u sprovođenje Strategije s obzirom na snažne zavičajne veze dijaspore i ovdje na jugu i gore na sjeveru?

Kuč: Lokalne uprave imaju jednu od ključnih uloga u implementaciji naše strategije. Jačamo saradnju ministarstva sa lokalnim upravama u domenu kreiranja zajedničkih aktivnosti koji se tiču saradnje sa dijasporom, lokalne uprave će formirati kancelarije ili imenovati koordinatore za saradnju sa dijasporom.

Njihov glavni zadatak je da budu u konstantnoj komunikaciji sa dijasporom i da ministarstvu pomažu u domenu registrovanja kako njih samih, tako njihovih potreba i da pozovu dijasporu i da sa njima kreiraju određene inicijative ili da im nude konkretne projekte koji se tiču unapređenja i lokalne infrastrukture, uslova u školstvu… Dijaspora je otvorena za sve te inicijative, samo traži transparentan proces koji neće da im oduzima previše vremena i energije. Kod njih je motiv za ulaganje i za pomoć matičnoj zemlji nevjerovatan, kod njih čak nije ni dominantan onaj faktor profita, više dominira patriotski faktor, to konstantno dobijamo sa terena. I nama je to motiv više da se angažujemo da u punoj mjeri realizujemo ovu strategiju u narednim godinama.

RB/BI: Osvijetili ste Strategiju iz više aspekata i to je ono što je, da kažemo-na papiru, a da li su predviđeni indikatori evaluacije njenog sprovođenja?

Kuč: Naravno, to je jedan od osnovnih principa. Ministarstvo dijaspore je glavna karika u njenoj implementaciji, sa druge strane, implementaciju ove strategije prate sva relevantna ministarstva, to je što se tiče Vlade. Ovdje će u praćenju implementacije biti uključeni i strani eksperti, i naši međunarodni partneri, odlučili smo da budemo u tom postupku krajnje korektni kako bismo našoj dijaspori pružili osjećaj sigurnosti i osjećaj da gradimo institucije koje će biti po mjeri svakog građanina, kako u ovoj zemlji, tako u zemljama prijema.

RB/BI: Šta smatrate najvećim izazovom u sprovođenju strategije?

Kuč: Neće biti jednostavno, to svi znamo. Mislim da je do sada sve aktivnosti koje su bile usmjerene prema dijaspori, otežavala činjenica da kao država nismo imali registar, niti predstavu koliko naših ljudi živi u dijaspori. Najveći izazov biće da napravimo sveobuhvatnu informaciju, da mapiramo ljude, stručnjake koji žive širom svijeta i koji mogu da odgovore zajedno sa nama na sve ove izazove koji se tiču implementacije ove strategije.

RB/BI: Na kraju našeg razgovora, koju biste poruku poslali crnogorskoj dijaspori širom svijeta povodom izrade ove strategije i njihove uloge u budućem razvoju Crne Gore?

Kuč: Ja bih i ovom prilikom izrazila duboko poštovanje prema njima i prema njihovom odnosu prema našoj zajedničkoj državi. Sa druge strane, ja bih pozvala da se aktivno uključe u kreiranje i implementaciju svih politika koje se tiču saradnje sa dijasporom. Podsjećam da je raspisan javni poziv za formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom koji će imati 72 člana, dobra je stvar što će dijaspora prvi put imati dominantan broj članova. Oni će direktno sve svoje inicijative moći da kroz Savjet artikulišu i pošalju Vladi, što je vrlo ohrabrujuće u ovom momentu. Pozivam relevantna udruženja da se uključe, da se prijave, na našem sajtu su detaljne informacije u kompletnom procesu koji će takođe biti krajnje transparentan.

The post Dženana Kuč: Dijaspora je naš veliki resurs first appeared on BARinfo.

Svečanoj ceremoniji dodjele nagrada prisustvovali su visoki državni zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora, dobitnici nagrada, predstavnici dijaspore, kao i ugledne ličnosti iz oblasti nauke, kulture, privrede i civilnog sektora. Nagrade su uručili ministar dijaspore Mirsad Azemović i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović.

Obraćajući se prisutnima, ministar Azemović je istakao da “dijaspora predstavlja veliki stručni, intelektualni i ekonomski potencijal naše zemlje, čvrst oslonac i snagu našeg budućeg razvoja i prosperiteta”.

 “Iako smo oduvijek bili svjesni kapitala koji imamo u našoj dijaspori – rekao bih da je najvažniji upravo onaj ljudski. Uloga koju ima dijaspora je ključna, ne samo u ekonomskom smislu, već i kao most znanja, iskustva, ideja i vrijednosti koje svakodnevno prenosi iz svijeta u svoju domovinu. Naši ljudi u dijaspori bili su i ostali najbolji promoteri i ambasadori svoje matične države. Zahvalni smo im na ogromnom trudu koji ulažu u očuvanju našeg jezika, kulture, tradicije i identiteta iseljenika svih generacija”, kazao je Azemović.

Istakao je da je Vlada Crne Gore po prvi put institucionalno prepoznala ogroman značaj naše dijaspore osnivanjem Ministarstva dijaspore i naglasio da ovo Ministarstvo nije samo rezultat političke odluke, već izraz iskrenog uvjerenja da je dijaspora neraskidivi dio našeg društva.

 “Uvaženi predstavnici dijaspore, vi ne živite u Crnoj Gori, ali Crna Gora živi u vama – kroz svaki vaš uspjeh, kroz svaki doprinos zajednici, kroz svaku riječ izgovorenu s ljubavlju prema postojbini.

Ova svečanost nije samo prilika da vam uručimo nagrade i priznanja, već da iskažemo duboku zahvalnost i divljenje, što i kada ste daleko od Crne Gore, činite nas ponosnima svojim profesionalnim trudom, radom i posvećenošću.

Ove nagrade su i potreba da sačuvamo svijest o našim ljudima i uspjesima koje su ostvarivali i ostvaruju i izvan granica Crne Gore”, zaključio je.

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u svom obraćanju istakao je da je dijaspora ključni dio ukupnog društvenog bića Crne Gore, te da država ima obavezu da njeguje te veze i učvršćuje saradnju.

 “Zahvaljujemo vam što ste, iako daleko, uvijek blizu Crne Gore – srcem, djelima i vrijednostima koje baštinite. Vaša privrženost, posvećenost i nepokolebljiva volja da doprinesete razvoju naše države čini vas stubom našeg identiteta u svijetu. Vaš rad, vaša humanost, znanje i vizija predstavljaju neprocjenjiv kapital Crne Gore. Zato vam dugujemo ne samo zahvalnost, već i obavezu da zajedno gradimo snažniju, pravedniju i međunarodno prepoznatiju Crnu Goru”, kazao je Ibrahimović.

U nastavku ceremonije, dodijeljene su nagrade u sljedećim kategorijama: nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori: Marinko Ćulafić, nagrada za doprinos u oblasti kulture: Miloš Karadaglić, nagrada za doprinos u oblasti nauke: Vasilije Mijović, nagrada za doprinos unapređenju privrednog partnerstva sa Crnom Gorom: Miodrag Kostić – posthumno, nagrada za dobročinstvo: Humanitarna organizacija “Bratska ruka”, nagrada za doprinos u oblasti sporta: Refik Šabanadžović.

Pored godišnjih nagrada ministar Azemović donio je odluku o dodjeli posebnih priznanja Ministarstva, u znak poštovanja prema izuzetnom radu i doprinosu dijaspore i to: povelja za izuzetan doprinos u očuvanju i njegovanju nacionalnog, kulturnog i državnog identiteta u Republici Srbiji uručena je prof. dr Čedomiru Čupiću, plaketa za izuzetan doprinos u oblasti unapređenja privrednog partnerstva sa Crnom Gorom uručena je Vladislavu Popoviću, a plaketa za izuzetan doprinos u oblasti zaštite prava i položaja dijaspore-iseljenika uručena je Osmanu Destanoviću.

Ovim događajem Ministarstvo dijaspore nastavlja praksu institucionalnog prepoznavanja dugogodišnjeg angažmana pojedinaca i udruženja iz dijaspore, koji afirmišu vrijednosti zajedništva, povezanosti i posvećenosti razvoju Crne Gore u međunarodnom kontekstu, te potvrđuje svoju opredijeljenost ka snaženju veza sa dijasporom i podsticanju njenog aktivnog učešća u razvoju Crne Gore.

The post Uručene nagrade i priznanja istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore-iseljenika first appeared on BARinfo.

Na adresu Ministarstva dijaspore pristiglo je 38 inicijativa, za ukupno 33 kandidata, odnosno 26 pripadnika dijaspore-iseljenika i 7 organizacija dijaspore-iseljenika.

Nagrade su rezultat pažljive selekcije i temelje se na inicijativama i dugogodišnjem radu pripadnika naše dijaspore, koji svojim angažmanom doprinose jačanju veze sa domovinom i predstavljaju pozitivan primjer zajedništva, predanosti i ljubavi prema korijenima.

Imajući u vidu dugogodišnju posvećenost u radu predloženih kandidata na planu jačanja saradnje sa matičnom zemljom, izabrani su sljedeći dobitnici nagrada:

1. Nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori:

Marinko Ćulafić (Albanija)

2. Nagrada za doprinos u oblasti kulture:

Miloš Karadaglić (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske)

3. Nagrada za doprinos u oblasti nauke:

Vasilije Mijović, porijeklom iz Bara(Sjedinjene Američke Države)

4. Nagrada za doprinos unapređenju privrednog partnerstva sa Crnom Gorom:

Miodrag Kostić – posthumno (Srbija)

5. Nagrada za dobročinstvo:

Humanitarna organizacija “Bratska ruka” (Švajcarska)

6. Nagrada za doprinos u oblasti sporta:

Refik Šabanadžović (Bosna i Hercegovina)

Nakon detaljnog razmatranja pristiglih inicijativa, prema procjeni Komisije, ovogodišnji predlozi za Nagradu za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore nijesu u potrebnoj mjeri opredijelili Komisiju za donošenje pozitivne odluke. S tim u vezi, članovi Komisije jednoglasnog su stava da se u cilju očuvanja značaja koji nagrada ima, ove godine ona ne dodijeli, smatrajući da će se takvim pristupom sačuvati smisao i javna poruka koju Nagrada za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore šalje kako dijaspori, tako i sveukupnoj crnogorskoj javnosti.

Vrednujući izuzetan doprinos i zasluge postignute u određenim oblastima saradnje sa dijasporom-iseljenicima, kao i dugogodišnji angažman i posvećenost u radu, ministar dijaspore Mirsad Azemović donio je odluku o dodjeli priznanja Ministarstva, i to:

Povelju za izuzetan doprinos u očuvanju i njegovanju nacionalnog, kulturnog i državnog identiteta u Republici Srbiji – prof. dr Čedomiru Čupiću;

Plaketu za izuzetan doprinos u oblasti unapređenja privrednog partnerstva sa Crnom Gorom – Vladislavu Popoviću;

Plaketu za izuzetan doprinos u oblasti zaštite prava i položaja dijaspore-iseljenika – Osmanu Destanoviću.

Ministarstvo dijaspore upućuje čestitke svim dobitnicima nagrada i priznanja i informiše da će ceremonija dodjele istih biti upiličena u petak, 25. jula 2025. godine u 11h u vili “Gorica” u Podgorici.

The post Izabrani dobitnici nagrada istaknutim pripadnicima dijaspore-iseljenicima i organizacijama dijaspore – iseljenika first appeared on BARinfo.