Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, kazao je da Zakon o upravljanju otpadom, koji je u skladu s najvišim evropskim standardima, donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom u Crnoj Gori.

„Jedna od bitnih njegovih komponenti je upravo ta da pruža priliku za razvoj zelene ekonomije, koja će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti efikasnije korišćenje prirodnih resursa. Zakon o upravljanju otpadom predstavlja dugoročnu viziju Crne Gore kao ekološke države, u kojoj je zaštita prirode imperativ. Upravljati otpadom istovremeno predstavlja i zaštitu javnog interesa. Usvajanjem ovog zakona smo pokazali da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje za buduće generacije“, istakao je Ćulafić.

Zakon o upravljanju otpadom, kako je rekao, nije samo tehničko rješenje, već ključan korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, objasnio je da je jedna od bitnih stvari u Zakonu proširena odgovornost uvoznika, odnosno proizvođača.

„Ne samo da smo prenijeli EU direktive u ovaj Zakon, nego smo i išli preko toga. Bez obzira što EU direktive ne prepoznaju gume za sistem proširene odgovornosti, mi smo novim Zakonom uključili i gume imajući u vidu istorijski problem guma kao otpada“, rekao je Vitomirović.

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić, podsjetio je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen 4. aprila ove godine, a stupio na snagu 20. aprila.

„U proteklom periodu donijeto je niz izmjena najvažnijih EU direktiva koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. To su izmjene okvirne direktive, direktive o deponijama, otpadnoj ambalaži, otpadnoj električno elektronskoj opremi i otpadnim baterijama. U okviru svih novina EU zakonodavstva poseban akcenat prilikom izrade Zakona o otpadu dat je pri uspostavljanju efikasnog organizovanja sistema proširene odgovornosti proizvođača i to za sljedeće vrsta proizvoda: ambalaže, električno-elektronsku opremu, baterije, akumulatore, vozila i otpadne gume“, naveo je Stanišić.

Kada je riječ o privredi, nerješavanje pitanja upravljanja otpadom bi, kako je rekao, imalo negativan uticaj na poslovni ambijent, a posebno bi bio pogođen turizam.

„Ova zakonska rješenja će pozitivno uticati na poslovni ambijent, imajući u vidu da se podstiču principi cirkularne ekonomije, a to je da se što manje otpada proizvede, a ako se ipak proizvede da se što više reciklira. Ovim će se postići privredna društva du budu inovativnija u poslovanju“, objasnio je Stanišić.

Članom 62 Zakona o upravljanju otpadom definisana je zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona.

„Zabranjuje se i upotreba jednokratne plastike, a to su štapići za uši (osim štapića koji se upotrebljavaju u medicinske svrhe), pribori za jelo, štapići za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, štapići za pridržavanje balona, posude kao što su kutije sa poklopcem ili bez njega namijenjene neposrednoj konzumaciji ili kasnije, posude za napitke od ekspandiranog polistirena uključujući njihove čepove i poklopce, kao i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena. Ostali plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ulaze u sistem proširene odgovornosti“, rekao je Stanišić.

Naglasio je da zabrana upotrebe pomenutih proizvoda počinje 20. oktobra, kontrolu će vršiti tržišna inspekcija, a raspon kazni je od hiljadu do 40 hiljada eura.

„Donošenjem Zakona o upravljanju otpadom Crna Gora namjerava da do 31. decembra 2030. godine sprovode Član 11 Stav 2 okvirne direktive o otpadu, direktive EU o izmjeni okvirne direktive o otpadu na način da se pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadni materijal kao što su papir, metal, plastika i staklo na najmanje 50 odsto cjelokupne mase ovog otpada, kao i pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje neopasni građevinski materijal na najmanje 70 odsto cjelokupne mase ovog otpada“, saopštio je Stanišić.

Kako je rekao, Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, čime će se direktno uticati na smanjenje količine ovog otpada na deponijama.

„Za deponovanje miješanog komunalnog otpada plaća se posebna naknada za odlaganje. Za deponovanje miješanog komunalnog otpada procjenjuju se prihodi na godišnjem nivou, oko 820 hiljada eura, ako visina naknade bude pet eura po toni ovog otpada. Na godišnjem nivou deponovano je 163.971 tona miješanog komunalnog otpada“, rekao je Stanišić.

Naknada za odlaganje otpada na deponiji, kako je pojasnio, uvedena je kako bi se preduzeća i pojedinci podstakli da odlažu manje otpada na deponiju i da koriste i kupuju proizvode od materijala koji se može ponovo upotrijebiti i reciklirati.

„Korišćenje deponija nije održiva metoda odlaganja otpada i šteti životnoj sredini. Jedinice lokalne samouprava koje privremeno skladište komunalni otpad duže od godinu, na lokaciji za privremeno skladištenje, dužne su da plaćaju godišnju naknadu po toni komunalnog otpada“, kazao je Stanišić.

Procjena je da se, kako je rekao, u Crnoj Gori godišnje proizvede 90 hiljada tona neopasnog građevinskog otpada.

„Jedinice lokalne samouprave ne plaćaju naknadu za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada ako subjekat koji upravlja građevinskim otpadom prerađuje taj otpad u skladu sa ciljevima koji se odnose na recikliranje i ponovnu upotrebu iz člana 21 ovog Zakona“, naveo je Stanišić.

Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da, kako je naglasio, uspostavi funkcionalni integrisani sistem u upravljanju otpadom i to je jedan od prioriteta na evropskom putu.

„Naše ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom krenulo sa rješavanjem nelegalnih odlagališta, usvajanjem državnog plana upravljanja otpadom. Izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom stvoriće se preduslovi za trajno rješenje u vezi nelegalnih odlagališta. Ostaje problem koji su članice EU riješile kroz pojačan nadzor i drastične kazne za počinioce što će ubuduće biti praksa u Crnoj Gori“, pojasnio je Stanišić.

The post Od 20. oktobra zabrana upotrebe plastičnih kesa first appeared on BARinfo.

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za kredit kod EBRD u ukupnom iznosu od 12 miliona eura. Sredstva će biti uložena za izgradnju nedostajuće vodovodne i kanalizacione mreže u pomenutim naseljima, čime će se svi objekti priključiti na postrojenje za tretman otpadnih voda. Neophopdno je izraditi Studiju i višekriterijumsku analizu koja bi definisala optimalnu lokaciju za PPOV, a koja bi bila u skladu sa postojećim DUP-om i ujedno povezala Veliki Pijesak i Dobru Vodu sa naseljem Kruče koje pripada Opštini Ulcinj.

„Želim da pošaljem poruku građanima Bara da će uskoro biti riješeni njihovi svakodnevni problemi, jer je zaista nevjerovatno da u 21. vijeku imamo situaciju da se voda u popularnim turističkim naseljima dostavlja cistijernama i da ne postoji kanalizacioni sistem. Rješavanje ovog problema će, dodatno, dati podstrek boljem razvoju turističke djelatnosti na području Velikog pijeska, Dobre Vode i Utjehe“, izjavio je ministar Mitrović.

Projekat će, u skladu sa zaključkom Vlade, sprovoditi Regionalni vodovod, uz finansijsku podršku EBRD-a, i kako je rekao direktor, Josip Đurašković, „uz saglasnost opština Bar i Ulcinj krećemo u ovaj projekat. Idejni projekat, koji je u fazi izrade, za jedan dio mreže je izrađen, čekamo revidovani i glavni projekat i realizacija će biti što je najprije u našoj moći zbog svih onih građana koji čekaju toliko dugo godina.“

Za lokaciju PPOV su predviđene tri lokacije, od kojih je jedna udaljena od naseljenih turističkih lokacija.

The post Ministar Ratko Mitrović obišao naselja Veliki Pijesak i Dobru Vodu u Baru first appeared on BARinfo.

“Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta na samom početku svog rada odlučilo je da pažnju posveti izgradnji novog vrtića u Baru. Protesti u toj opštini, sječa čempresa u dvorištu barske gimnazije i nezadovoljstvo građana zbog takve situacije opredijelili su naše Ministarstvo da uloži napor da se stvari pomjere sa mrtve tačke.

Tim povodom, ministarka Bratić je u januaru posjetila Bar, obišla dvorište gimnazije i razgovarala sa predstavnicima građanske inicijative „Držati uspravno“. Ona je tada saopštila da će Ministarstvo učiniti sve da barski mališani u najskorijem vremenu dobiju novi vrtić i da će to biti jedan od prioritetnih zadataka u radu Ministarstva.

Nakon posjete ministarke Bratić, u koordinaciji sa ministrom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratkom Mitrovićem i njegovim timom, predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i građanskom inicijativom dogovorena je zajednička saradnja kako bi se pristupilo ostvarenju ovog cilja. Novac za realizaciju ovog važnog projekta za sektor obrazovanja, obezbijeđen je iz kreditnih sredstava sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) i iz Кapitalnog budžeta Vlade Crne Gore.

Prvi korak je ispunjen. Angažovanjem Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u dogovoru sa lokalnom upravom Opštine Bar i predstavnicima građanske inicijative „Držati uspravno“ pronađena je nova lokacija koja je u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore. Lokacija se nalazi u zahvatu DUP-a „Topolica-Bjeliši“, zona-C, blok 4 i čine je dvije urbanističke parcele: UP-60 i UP-61, ukupne površine 6 340 m2, u neposrednoj blizini Centra za suptropske kulture Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Planira se izrada urbanističko-tehničkih uslova koji će predstavljati osnov za raspisivanje pozivnog Кonkursa na kojem će učestvovati referentni arhitektonski biroi iz zemlje i regiona, saglasno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.

U budućem periodu oba resora će intenzivno raditi na realizaciji projekta u saradnji sa Opštinom Bar, o čemu će redovno obavještavati javnost”, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

The post Odabrana nova lokacija za vrtić u Baru first appeared on BARinfo.