Ponuda ovog konzorcijuma ocijenjena je sa maksimalnih 100 bodova od strane Tenderske komisije, koja je utvrdila da ispunjava sve uslove Javnog oglasa raspisanog 12. juna 2026. godine.

Prethodni ugovor o koncesiji na ovom lokalitetu istekao je 30. juna 2024. godine, nakon čega je Vlada usvojila novi Koncesioni akt zbog izražene potražnje za građevinskim materijalom na primorju.

Novi koncesioni prostor obuhvata površinu od 9,02 hektara državnog zemljišta u KO Kunje. Prema odredbama odluke, izabrani koncesionar je obavezan da vrši sukcesivnu i konačnu sanaciju i rekultivaciju eksploatacionog prostora u skladu sa ekološkim standardima i projektom.

The post Koncesija za kamenolom Možura-Orlovo dodijeljena na 30 godina first appeared on BARinfo.

Učenici OŠ „Srbija” – Stari Bar razgovarali su sa Ljubišom Pavićevićem, direktorom Direktorata za energetsku efikasnost Ministarstva o tome zašto su zgrade odgovorne za više od jedne trećine ukupne potrošnje energije u Crnoj Gori, i zašto je energetska sanacija njihove škole konkretan doprinos zelenoj tranziciji. Posebna pažnja posvećena je obnovljivim izvorima energije — suncu, vjetru, vodi, biomasi i geotermalnoj energiji — kao čistim alternativama fosilnim gorivima koja se “jednom istroše”.

„Rekonstruisana škola je više od novih zidova i prozora — ona je živa lekcija o tome kako se uz manju potrošnju enegije mogu stvortii bolji uslovi za rad, učenje i prijatan boravak u njoj. Kada ovakvi uslovi postanu svakodnevnica, oni oblikuju mladu ličnost u osvešćenog pojediaca koji prihvata nove, savremene i održive načine življenja. Zahvaljujemo se Evropskoj Uniji, Njemačkoj razvojnoj banci i Ministarstvu energetike i rudarstva na pružanju ove prilike učenicima i zaposlenima u javnoj ustanovi OŠ “Srbija” – Stari Bar u nadi da će se održivi načini ponašanja proširiti i na lokalnu zajednicu.”, izjavila je direktorka OŠ “Srbija” – Stari Bar, gospodja Mirjana Vučević.

Učenici su se upoznali sa listom jednostavnih, ali djelotvornih navika koje svaki pojedinac može usvojiti:

•  Gašenje svjetla pri izlasku iz prostorije — jedna LED sijalica godišnje uštedi struje za 3.000 punjenja telefona

•  Isključivanje punjača iz struje, zatvaranje prozora dok grijanje radi, kraći tuš i pravilno razvrstavanje otpada

•  Razgovor sa porodicom i drugarima — jer svaka nova osoba koja počne da štedi energiju jeste pobjeda za planetu

“Energetska tranzicija nije samo pitanje tehnologije i investicija — ona je prije svega pitanje promjene načina razmišljanja. Investicije u izolaciju, prozore, LED rasvjetu i obnovljive izvore daju maksimalan efekat tek kada ih prati i odgovorno ponašanje korisnika. Upravo zato Ministarstvo energetike i rudarstva edukaciju mladih posmatra kao integralni dio projekta sanacije javnih zgrada, a ne kao njegov dodatak.” – istakao je ministar enegetike i rudarstva Admir Šahmanović.

Cilj radionice nije bio samo prenošenje informacija, već i podsticanje učenika da postanu aktivni nosioci promjene u svojim domovima i lokalnim zajednicama. Mladi ljudi danas usvajaju obrasce ponašanja koji će oblikovati Crnu Goru sjutra — a navika štednje energije, jednom usvojena u djetinjstvu, ostaje za cijeli život.

O projektu „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama”

OŠ „Srbija” – Stari Bar jedna je od 20 javnih zgrada širom Crne Gore — 18 osnovnih i srednjih škola, jednog Doma za stare i jednog studentskog doma — koje se obnavljaju u okviru ovog projekta. Ukupna površina obuhvaćenih objekata iznosi 80.000 kvadratnih metara, a vrijednost projekta je 59,785 miliona eura (45 miliona eura kredita KfW banke, 4,785 miliona eura bespovratnih sredstava EU kroz REEP, i 10 miliona eura sopstvenog doprinosa Crne Gore). Projekat se realizuje od decembra 2019. godine, sa završetkom planiranim za decembar 2027. godine.

Po završetku svih radova, projekat će obezbijediti:

• Energetske uštede od 7.615,91 MWh godišnje — što odgovara godišnjoj potrošnji struje za oko 2.500 crnogorskih porodica

• Smanjenje emisije CO₂ za 45% (4.171 tona godišnje)

• Bolje uslove učenja i rada za hiljade učenika, nastavnika i zaposlenih u javnom sektoru

Do sada su završeni radovi na školama u Klasteru III (Kotor, Nikšić, Podgorica), gdje je 2.416 učenika i zaposlenih dobilo obnovljene prostorije sa prosječnom uštedom energije od oko 40% i udjelom obnovljivih izvora od 67%. Završene su OŠ „Srbija” – Stari Bar i OŠ „Jugoslavija” u Baru, kao i dvije škole u Cetinju, sa očekivanim uštedama energije od oko 65% i smanjenjem emisije CO₂ od 70%. Tokom 2026. godine planiran je završetak radova na Klasteru IV (Bijelo Polje, Berane) .

Regionalni program energetske efikasnosti (REEP)

Projekat u Crnoj Gori dio je Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), pokrenutog 2013. godine u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Program kombinuje finansiranje međunarodnih finansijskih institucija — Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Njemačke razvojne banke (KfW) — sa bespovratnim sredstvima Evropske unije i bilateralnih donatora, sa ciljem podrške zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji regiona.

REEP je u regionu  do sada obezbijedio milijardu eura vrijedne projekte.  U Crnoj Gori, pored sanacije javnih zgrada (uglavnom škola) i većih bolnica, REEP podržava i razvoj politika i regulative — uključujući uvođenje sistema energetskih pasoša za zgrade, kao i dostupnost specijalizovanih kreditnih linija za domaćinstva koja žele da ulažu u energetsku efikasnost.

The post VIDEO: Učenici OŠ Srbija učili o energetskoj efikasnosti nakon rekonstrukcije škole first appeared on BARinfo.

Dizel je pojeftinio za jedan cent i sada košta 1,68 eura po litru, dok su cijene benzina porasle.

Eurosuper 98 je skuplji za pet centi i iznosi 1,61 euro po litru, a eurosuper 95 je poskupio četiri centa i košta 1,57 eura po litru.

Lož ulje je pojeftinilo za jedan cent i njegova cijena sada iznosi 1,78 eura po litru.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva najavljeno je da će naredni obračun cijena biti obavljen 4. maja.

The post Dizel jeftiniji, benzin skuplji first appeared on BARinfo.

Prema novom obračunu, obje vrste benzina i eurodizel pojeftinili su za po dva centa, dok je cijena lož ulja pala za osam centi po litru. Tako će građani Bara narednih sedam dana Eurosuper 95 plaćati 1,53 eura, a Eurosuper 98 1,56 eura. Cijena eurodizela u ovom obračunskom periodu iznosi 1,69 eura, dok je za litar lož ulja potrebno izdvojiti 1,79 eura.

Do pada cijena došlo je uslijed redovnog usklađivanja sa vrijednostima naftnih derivata na međunarodnom tržištu, ali i odluke Vlade da nastavi sa primjenom umanjenih akciza. Iako je smanjenje akciza za dizel blago korigovano, ove mjere i dalje značajno ublažavaju krajnju cijenu koju plaćaju vozači na pumpama.

Naredni obračun cijena najavljen je za ponedjeljak, dok će eventualne nove izmjene stupiti na snagu 28. aprila.

The post Gorivo od danas jeftinije first appeared on BARinfo.

Eurosuper 98 pojeftinio je za pet centi i sada iznosi 1,58 eura po litru (bez umanjenja akcize cijena bi bila 1,75 eura). Cijena eurosupera 95 niža je za četiri centa i iznosi 1,55 eura po litru (odnosno 1,71 euro bez smanjenja akcize).

Kada je riječ o dizelu, njegova cijena je umanjena za sedam centi, pa će se prodavati po 1,71 euro po litru (bez akciznog umanjenja 1,98 eura). Lož ulje će u narednom periodu koštati 1,87 eura po litru.

The post Pojeftinilo gorivo u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Kao što je i najavljeno dizel će biti skuplji deset centi po litru i koštaće 1,78 eura, a lož ulje 11 centi i cijena litra biće 1,95 eura.

Litar BMB 98 koštaće 1,63 eura što je skuplje četiri centa, dok će litar BMB 95 poskupiti tri centa i koštaće 1,59 eura.

“Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta naredni obračun će se obaviti 14. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 15. aprila”, istakli su iz Ministarstva.

U Ministarstvu ističu da su, zahvaljujući smanjenju akcize, cijene naftnih derivata značajno niže u odnosu na one koje bi važile bez ove mjere.

EUROSUPER 98: 1,63 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 1,79 eura (bez smanjenja)

EUROSUPER 95: 1,59 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 1,76 eura (bez smanjenja)

EURODIZEL: 1,78 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 2,05 eura (bez smanjenja)

LOŽ ULJE: 1,95 eura

“Ove mjere imaju za cilj da ublaže pritisak na standard građana i privredu, te da obezbijede stabilnost cijena u izazovnim ekonomskim okolnostima”, zaključili su u Ministarstvu.

The post Novo poskupljenje goriva: Od utorka nove cijene first appeared on BARinfo.

Konzorcijum je ponudio da uradi ovaj posao za 1,74 miliona eura bez PDV-a, što je skoro 164.000 eura ispod procijenjene vrijednosti. Ministarstvo energetike i rudarstva je, kako dodaju, 19. decembra potpisalo ugovor i sa Institutom za razvoj u oblasti zaštite na radu koji će sprovoditi stručni nadzor u toku izvođenja radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara naftnih derivata oznake R11, R12 i R18.

„Predstavnici Ministarstva su prije desetak dana održali inicijalne sastanke sa predstavnicima izvođača radova, stručnog nadzora radova, te predstavnicima kompanije Jugopetrol koji je operator Terminala, u cilju priprema za uvođenje u posao, pa se zvanični momenat otpočinjanja radova očekuje u februaru ove godine, nakon sprovođenja svih pratećih procedura u cilju sticanja uslova za izvršenje posla. Tehnički rok za završetak radova je 270 dana, odnosno devet mjeseci od dana uvođenja izvođača radova u posao“, kazali su iz Ministarstva.

Konzorcijum je, kako navode iz Ministarstva energetike i rudarstva, dostavio garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od deset odsto vrijednosti ugovora, te polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koja može da nastane naručiocu i trećim licima od vršenja ugovorenih radova na iznos od 500.000 eura, sa rokom važenja od dana početka izvršenja ugovora do dobijanja konačnog izvještaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.

„Stručni nadzor će se sprovoditi u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata i Pravilnikom o načinu vršenja stručnog nadzora i načinu izrade i bližoj sadržini izvještaja o stručnom nadzoru nad građenjem objekata, a naručiocu će se dostavljati izvještaji za svakih sedam dana o izvršenju radova, mjesečni izvještaji o napredovanju radova (uz mjesečnu situaciju), kao i posebni izvještaj na zahtjev naručioca. Ugovorom je definisano i da Institut za razvoj u oblasti zaštite na radu vrši obilazak lokacije najmanje četiri puta sedmično tokom trajanja radova, da dostavlja izjavu o podobnosti objekta za upotrebu, kao i da obilazi objekat ukoliko se za to ukaže potreba za eventualno otklanjanje nedostataka“, naveli su iz Ministarstva.

Ovaj posao zaključen je iz trećeg puta, imajući u vidu da su prva dva tendera ,,pala“ jer se ispostavilo da je inicijalno predviđena cijena bila preniska, dok su drugi put ponude bile neispravne.

Na pitanje Pobjede kada se može očekivati da Uprava za ugljovodonike raspiše novi tender za nabavku dizel goriva u cilju uspostavljanja obaveznih naftnih rezervi, iz Ministarstva energetike i rudarstva navode da su u toku procedure te da u ovom trenutku još nema preciznog datuma.

„Uprava za ugljovodonike poništila je tender za nabavku naftnih derivata – dizel goriva (EN 590), procijenjene vrijednosti 11 miliona eura, nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda nije bila ispravna. Nakon poništenja tendera za nabavku dizel goriva za obavezne rezerve, potrebno je da se sprovedu sve neophodne zakonske procedure koje prethode raspisivanju novog tendera. Uprava za ugljovodonike će raspisati novi tender za nabavku dizel goriva kada se za to steknu svi zakonski uslovi. Raspisivanje tendera je planirano tokom tekuće godine u što skorijem terminu, ali se u ovom trenutku ne može precizirati tačan termin“, kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

Tender, raspisan početkom decembra prošle godine, označen je kao hitan radi obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem naftnih rezervi. Jedini ponuđač koji se javio na tender, Jugopetrol, predao je neispravnu ponudu, imajući u vidu da nije naglašen izbor načina isporuke goriva niti dato objašnjenje o obračunu ponuđene cijene.

Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem prošle godine predviđeno je da Uprava za ugljovodonike potroši od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od prošlog februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladišti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počevši od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.

„Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura“, navodi se u dokumentu.

Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladištile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude završena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladištenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladištima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da košta pet eura po toni mjesečno.

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.

Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.

Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladišni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladištiti u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladišti u Crnoj Gori, u što je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom puštanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.

„Međutim, ovi skladišni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnološko stanje,  piše u planu.

Za slučaj potrebe da se rezerve skladište u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladištenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminal Bar.

The post Adaptacija državnih naftnih rezervoara u Baru kreće u februaru first appeared on BARinfo.

Nakon što je prvi tender propao jer nije stigla nijedna ponuda zbog preniske cijene, drugi tender je, sudeći po navodima iz odluke o poništenju, pao zbog poreskog duga od 2,22 eura jedne od članica konzorcijuma S.A.K.Z – Tibox- Oliver.

Na drugi tender, čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,12 miliona eura, stigla je i ponuda kompanije Spring Tech iz Beograda, ali je i ona ocijenjena neispravnom, jer nijesu dostavili bankarsku garanciju.

U odluci o poništenju tendera, koju potpisuje ministar Admir Šahmanović, navodi se da su po službenoj dužnosti od Poreske uprave tražili dokaze da su ponuđači izmirili sve poreske obaveze za plate, dobit i PDV. Utvrđeno je da članice konzorcijuma kompanije Ivkon i MM sistem iz Nikšića, Denikoo i Lars fire iz Podgorice, te hrvatske kompanije S.A.K.Z. i Tibox- inženjering nemaju dugovanja po ovom osnovu, dok je za budvansku kompaniju Oliver-ing utvrđeno da duguje 2,22 eura za poreze i doprinose na zaradu.

Iako su iz tog konzorcijuma početkom avgusta, nakon što je istekao rok za predaju ponuda, dostavili uvjerenje da su te obaveze izmirene, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke nije je uzela u razmatranje, imajući u vidu da je po ovom kriterijumu već sprovela provjeru dokaza po službenoj dužnosti.

„Uzimajući u obzir da su na predmetno nadmetanje pristigle ponude ponuđača koji su isključeni iz postupka javne nabavke, odnosno nijesu dostavili ispravne ponude, u skladu sa članom 140 stav 1 tačka 4 Zakona o javnim nabavkama da je naručilac dužan da poništi postupak javne nabavke ako nije podnijeta nijedna ili nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni iz postupka, komisija ovlašćenog licu naručioca predlaže donošenje odluke o poništenju postupka javne nabavke“, navodi se u obrazloženju poništenja drugog tendera.

U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tender propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine.

Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije, procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz resora Šahmanovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva.

Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura.

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.

U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, o potrebi što skorijeg pokretanja postupka javne nabavke eurodizela radi formiranja obaveznih naftnih rezervi, koju je Vlada usvojila 25. septembra navedeno je da je država od 11. februara zaključno sa 16. septembrom naplatila 8,45 miliona eura naknade za formiranje obaveznih naftnih rezervi koju građani plaćaju kroz cijenu goriva. Ministarstvo očekuje da će do kraja godine po tom osnovu ukupno prihodovati oko 11 miliona eura.

„Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju predmetne obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Neophodno je što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstva po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu“, stoji u informaciji Ministarstva.

U tom dokumentu se navodi i da je neophodno da Vlada odobri nabavku na iznos od 11 miliona eura, kako bi Uprava za ugljovodonike, do kraja godine, mogla sprovesti postupak javne nabavke eurodizela.

„Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstva prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura“, naveli su ranije iz Ministarstva.

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja, koji je usvojen prošle godine, propisano je da Uprava i najveći uvoznici naftnih derivata imaju obavezu da formiraju naftne rezerve, od čega Uprava polovinu ukupne količine. Dva od tri najveća uvoznika Jugopetrol, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora su već ispunila dio obaveza, dok se očekuje da i treći to uradi do kraja septembra. U dokumentu nije precizirano koje su dvije kompanije ispunile obaveze.

Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi predviđeno je da Uprava kupi 14.000 do 17.000 tona eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, skladišnih kapaciteta i raspoloživih sredstava koja osim naknade, uključuju i podršku Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. U informaciji se navodi da tri miliona koje očekuju od Evropske komisije još nijesu uplaćena.

Da prvu količinu naftnih derivata očekuju do kraja godine, Pobjedi su ranije kazali iz resora Admira Šahmanovića. Tada su kazali da će se dio skladištiti u rezervoarima u Baru, te da će za ukupnu obavezu biti potrebno iznajmiti dodatne skladišne kapacitete. Imajući u vidu da je treći tender za adaptaciju rezervoara u Baru tek raspisan, jasno je da će Crna Gora morati da iznajmljuje skladišta duže nego što je to inicijalno bio plan.

Na pitanje Pobjede s kim je dogovoreno da čuva crnogorske naftne rezerve, ranije nijesmo dobili konkretan odgovor, osim da će Uprava za ugljovodonike obezbijediti alternativne kapacitete, u zemlji ili inostranstvu, u skladu sa najboljim tržišnim uslovima.

„Važno je naglasiti da se ovakvi projekti realizuju u specifičnom i zahtjevnom tržišnom okruženju, ali država preuzima odgovornost da obezbijedi sigurnost i dostupnost rezervi. Naš prioritet je zaštita interesa građana i privrede i stabilno snabdijevanje energentima i na tome intenzivno radimo zajedno sa ostalim relevantnim institucijama“, kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva energetike i rudarstva.

The post Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo novi tender za adaptaciju naftnih rezervoara u Baru first appeared on BARinfo.

„Školska godina započela je u izmijenjenim uslovima, zbog rekonstrukcije. Početno prilagođavanje je završeno i sada smo se ustalili i prilagodili. Ove godine upisano je 460 učenika, koji su rasporođeni u 25 odjeljenja. Jedno od odjeljenja, koje se nalazi u područnom odjeljenju škole u Zaljevu je kombinovano.

„S obzirom da smo realizaciju projekta energetske efikasnost dogovorili znatno ranije i da se čekao dan početka radova, na vrijeme smo planirali  i organizaciju nastave u uslovima kada školski objekat ne može da se upotrebljava“, kazala je Vučević.

„Gotovo cijelo ljeto izmještali smo namještaj i ostale vrijedne predmete iz škole. Zahvaljujem direktorki škole ’Meksiko’ Loli Bulatović, koja nam je ustupila prostor za smještaj tehničkih uređaja. Zahvaljujem i ’Kući maslina’ koja je omogućila da u tom objektu smjestimo blizu 15 000 naslova iz školske biblioteke, kao i cijeli školski arhiv“.

Vučević objašnjava da su u područnom odjeljenju škole “Srbija” u Zaljevu, koje se sastoji od dvije klasične i dvije manje učionice, uspjeli da organizuju nastavu za svu djecu nižih razreda. Tu je i jedno odjeljenje petog razreda, sastavljeno od učenika sa područja Zaljeva. “Sva ostala odjeljenja, od petog do devetog razreda, nastavu pohađaju u Pečuricama, gdje su nas domaćini iz škole ‘Mrkojevići’ izvanredno ugostili. Naši učenici nastavu pohađaju u drugoj smjeni, dok učenici matične škole idu u prvu smjenu“.

„Prve sedmice, nastava je izvođena po skraćenom režimu, u trajanju od 30 minuta, a od druge nedjelje nastava se izvodi u normalnom trajanju časa od 45 minuta“.

Za razliku od vanmatične škole, u područnom odjeljenju nastava je organizovana u četiri smjene, a tamo čas i dalje traje 30 minuta. Nastavnicima je preporučeno da po potrebi koriste Teams aplikaciju.

„Prve sedmice u nastavnoj godini, ne samo djeca, već i roditelji su bili izvan ustaljenog ritma, trebalo je da svoje vrijeme prilagode terminima prevoznika, koji djecu voze do vanmatičnih škola. Startno mjesto za polazak je parking proširenje, ispred bolnice. Prednost je što smo za prevoznika angažovali ljude koji i inače voze na toj relaciji, s obzirom da je to  frekventni, tranzitni put ka Albaniji. Od parkinga kod bolnice, autobusi do Mrkojevića djecu dovoze iz dva pravca: Donjeg Zaljeva-sa magistrale i Gornjeg Zaljeva-starim putem, čime je za sve učenike omogućen bezbjedan pristup vozilima“.

Vučević pojašnjava da prevoz koristi ukupno 420 učenika, angažovano je četiri autobusa i jedan minibus. Svi autobusi su testirani i imaju licence za prevoz. Sredstva za prevoz, u iznosu od 35 000 eura koliko je potrebno izdvojiti za jedan mjesec, odnosno 21 dan, obezbijedili su Opština Bar i MPIN.

„Projekat koji se realizuje u školi, podrazumijeva rekonstrukciju cijele ravne ploče, čija je površina 2 250 m2. Projektom je planirana izgradnja fasade, termoizolacija, zamjena eloksirane bravarije, koja je bila urađena prije sedam godina, ali nije bila kvalitetna. Zamijeniće se i kompletene elektroinstalacije, koje su stare koliko i sama škola, uvodi se kablaža za internet, protivpožarnu zaštitu, video nadzor i ozvučenje. Projektom je planirana i rekonstrukcija vodovodno kanalizacione mreže, rekonstrukcija kupatila i zamjena vodovodne infrastrukture u učionicama“.

„Uspjeli smo da dogovorimo i zamjenu podova, koja nije predviđena postojećim projektom. Jedino što za sada nismo obezbijedili, kako bi sve bilo kompletirano, su unutrašnja vrata. Ona će, ostati onakva kakva jesu“.

Vučević sa radošću ističe da će u okviru aktuelnog projekta biti obnovljeno i preko 2 500 m2 školskih trotoara. „Propali su od vremena, korjena biljaka, izraubovani dugogodišnjom upotrebom”.

“Planirano je i renoviranje sale za fizičko obrazovanje, sa pratećom opremom. Taj dio radova finansiraće Opština Bar“, zaključila je direktorka OŠ „Srbija“ .

The post Škola Srbija kao ogledna obrazovna ustanova first appeared on BARinfo.