Predavači su bili Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Milena Krsmanović Iković, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Marko Pejović, predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Novinari su upoznati sa principima inkluzivnog novinarstva i zakonskim obavezama medija u ovoj oblasti, te edukovani na koji način da prilagode medijske sadržaje osobama sa različitim vrstama invaliditeta. Obuka je obuhvatila prepoznavanje i odgovorno izvještavanje o govoru mržnje, mehanizme zaštite novinara/ki od online napada, kao i upotrebu alata za provjeru informacija i suzbijanje dezinformacija. Kad je u pitanju izvještavanje o djeci, fokus je bio na primjeni profesionalnih i etičkih standarda u izvještavanju o maloljetnicima, zaštiti prava djeteta, te izbjegavanju senzacionalizma i sekundarne viktimizacije.

Novinari/ke su, u okviru preporuka za inkluzivno i etičko izvještavanje, savjetovani da treba dosljedno da primjenjuju model ljudskih prava, kao i da osiguraju potpunu pristupačnost svih sadržaja osobama sa invaliditetom, što je regulisano Pravilnikom Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU). Neophodna je kontinuirana edukacija novinara i urednika o adekvatnoj terminologiji i etici (Leksikon Udruženja mladih sa hendikepom), kao i aktivno uključivanje glasova OSI u priloge, što podrazumijeva razgovore sa predstavnicima reprezentativnih organizacija OSI.

Kad je riječ o suzbijanju govora mržnje, novinari/ke su imali priliku da se upoznaju sa konkretnim primjerima zloupotrebe slobode govora i relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava. U praktičnim uputstvima, predstavljenim tokom predavanja, naveden je značaj prepoznavanja kada govor prelazi u mržnju: širenje netrpeljivosti, dehumanizacija ili pozivanje na nasilje. U izvještavanju je, naglašeno je tokom edukacije, potrebno kontekstualizovati sadržaje, posebno kad se radi o ekstremnim stavovima, kako bi se izbjeglo nenamjerno širenje štetnih poruka. Neophodno je razlikovati legitimnu, čak i oštru kritiku od govora koji sistemski potkopava ljudska prava, a manipulativni narativi treba da budu identifikovani analizom namjere, konteksta, ciljne publike i efekata, istaknuto je tokom prezentacije.

Cilj dvodnevnih edukacija održanih u Podgorici, kojima je prisustvovala i novinarka Radio Bara i Bar Infa, jeste jačanje profesionalnih kapaciteta medijskih radnika/ca, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i podsticanje odgovornog i etičkog izvještavanja u skladu sa savremenim standardima i zakonodavnim okvirom Crne Gore.

The post Jačanje medijskih kapaciteta za etičko izvještavanje o osjetljivim društvenim grupama first appeared on BARinfo.

Kroz edukativne, umjetničke i interaktivne sadržaje, bogato kulturno nasljeđe Bara predstavljeno je upravo kroz simboliku akvadukta – simbola života, povezivanja i istorijskog kontinuiteta.

Manifestacija se sastojala od organizovane ture za djecu i mlade, koju je vodila stručni vodič Draginja Radonjić i kreativne radionice “Kreadukt” za učenike barskih osnovnih škola. Učenici su, uz podršku profesorice likovne umjetnosti Nede Popović, crtali i modelovali akvadukt, čime su na kreativan način približeni njegovom značaju i ulozi u istoriji grada.

Obilježavanjem Dana evropske baštine u Baru još jednom je potvrđena posvećenost očuvanju i njegovanju bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i identiteta našeg grada, uz poseban naglasak na važnost edukacije najmlađih generacija.

Program manifestacije je realizovan u organizaciji Opštine Bar u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija.

The post Manifestacijom Put vode, put vremena u Starom Baru obilježeni Dani evropske baštine 2025 first appeared on BARinfo.

“Bar time ulazi u istoriju crnogorske kulture kao grad koji otvara novo poglavlje u oblasti filmske umjetnosti i kulturne infrastrukture. Projekat je finansiran od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore, Opštine Bar i JU Kulturni centar Bar.

U jedinstvenom ambijentu pod vedrim nebom, svega nekoliko koraka od mora, publika će imati priliku da prisustvuje izuzetnom kulturnom događaju – prvoj javnoj projekciji filma „Jedan običan incident / It Was Just an Accident“ slavnog iranskog reditelja Džafara Panahija, dobitnika Zlatne palme na ovogodišnjem festivalu u Kanu. Ovo će ujedno biti i premijerno prikazivanje filma nakon Kanskog festivala.

Ljetnji bioskop u Baru nije samo značajan kao prostor za filmske projekcije, već i kao tehnički i programski iskorak u kulturnom životu Crne Gore. Bioskop je opremljen najmodernijom DCP tehnologijom, uključujući BARCO 4K laserski projektor, 7.1 surround sistem ozvučenja, veliko bioskopsko platno površine 100 m² i posebno opremljenu projekcionu kabinu sa svim tehničkim uslovima za rad u ljetnjim mjesecima.

Ova investicija omogućava neprekidan bioskopski program tokom ljetnje sezone, čime se rješava dugogodišnji problem sezonskog prekida rada bioskopa zbog tehničkih ograničenja sale Doma kulture. Osim za film, instalirana oprema pruža tehničke mogućnosti i za pozorišne predstave sa digitalnom scenografijom, kao i za svečane i javne događaje koji zahtijevaju visoku vizuelnu produkciju.

Bioskop Doma kulture “Vladimir Popović Španac” član je prestižne evropske mreže Europa Cinemas i kroz tu saradnju ostvaruje programske subvencije i učešće u relevantnim međunarodnim projektima. Otvaranjem ljetnjeg bioskopa, ovaj kulturni centar dodatno učvršćuje svoju poziciju lidera u oblasti filmske kulture u Crnoj Gori i regionu.

Ulaz na svečano otvaranje je slobodan.

Pozivamo sve zainteresovane građane, goste grada Bara i ljubitelje filma iz cijele Crne Gore da prisustvuju ovom događaju i zajedno sa nama obilježe istorijski trenutak za crnogorsku kinematografiju”, poručili su iz Kulturnog centra Bar.

The post Film pod zvijezdama: Bar dobija prvi stalni ljetnji bioskop u regionu first appeared on BARinfo.

„Danas, kada obilježavamo Svjetski dan radija, želim da istaknem njegovu neprolaznu vrijednost i značaj u informisanju, obrazovanju i povezivanju građana Crne Gore. Radio, kao jedan od najautentičnijih medija, ostaje stub profesionalnog i odgovornog novinarstva, a njegovo prisustvo u svakodnevnom životu potvrđuje se visokim nivoom povjerenja koje uživa među građanima”, poručila je ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.

Podaci iz istraživanja „Mediji u Crnoj Gori: dostignuća, problemi i perspektive“, autora Miloša Bešića, pokazuju da se radio, s visokim stepenom povjerenja, nalazi odmah iza televizije. Takođe, više od 55 odsto građana ukupno iskazuje povjerenje u medije, što crnogorske medije svrstava među institucije s relativno visokim nivoom povjerenja.

Prema njenom mišljenju zanimljiva je činjenica da mladi ljudi iako se  najviše informišu posredstvom društvenih mreža, provjeru informacija i dalje traže kroz tradicionalne medije u koje imaju i najveći stepen povjerenja.

Vujović je rekla da “uprkos izazovima koje donosi digitalna transformacija, tradicionalni mediji i dalje ostaju ključni izvor tačnih i pravovremenih informacija, bliski svojim slušaocima u svim krajevima zemlje. Ministarstvo kulture i medija nastaviće da podržava razvoj radijskog novinarstva, jača profesionalne standarde i promoviše medijsku pismenost.”

“Podsjećam vas da se kroz implementaciju novih medijskih zakona već ove godine značajno povećava Fond za medijski pluralizam, na dva i po miliona eura, zato vas  pozivam da kroz vaš glas i na frekvencijama vaših radija pokrećete i obrađujete teme od javnog interesa i da jačate svoje kulturne redakcije.”

Ministarka je uputila čestitke svim radijskim novinarima, urednicima i tehničarima, naglašavajući da radio i dalje treba da bude „glas istine, slobode i odgovornosti“.

The post Vujović: Uprkos digitalizaciji radio i dalje vrlo uticajan medij first appeared on BARinfo.

“Jedan, dva, tri, četiri…”Broji, Lejla, ovce kada ne možeš da zaspiš. Ili čitaj, pa da vidiš kako će san na oči da dode”, kaže mi moja majka uvijek kada joj se žalim da mi se ne spava. Uzalud se trudim da utonem u carstvo snova, brojevi i slova me asociraju na priče iz prošlosti u kojima je heroj žena koja je svojim postojanjem i djelovanjem obilježila kraj u kojem živim.

Osnovna škola koju pohađam zove se “Mrkojevići” i udaljena je oko 15 km od grada. U njoj danas ima oko 150 dječaka i isto toliko djevojčica. Medutim, prije nešto više od 50 godina ovaj kraj, koji se nalazi na periferiji barske opštine, iznjedrio je prvu školovanu ženu iz ovog mjesta. Bila je to učiteljica Anifa Vulić.

Kažu da čovjek vrijedi onoliko koliki zna. Ja sa svojih 11 godina znam da će lik ove sad mudre starice biti kao svetionik u uzburkanoj noći da nas podsjeti da nikada ne odustajemo od svojih snova. Ona je željela i istrajala u potrebi da izade izvan granica dozvoljenog.

U osnovnoj školi su je pitali šta želi da postane kada poraste. Odmah je osmogodišnja Nifa prepoznala ljepotu rada sa djecom i već tada je znala da će biti učiteljica. Želja u njoj gorjela je jače od svih onih ljudi koji su poput hladnog tuša pokušali da ugase njenu čvrstu volju da joj se želja ispuni.

Dok je otac kategorično ičvrsto rekao NE daljem školovanju jer je ženi u to vrijeme bilo mjesto kod kuće, tiha pojava njene majke joj je samo jednom pokazala kažiprstom na obraz i tiho rekla ” Njega čuvaj.” Istrajala je prva školovana Mrkovka na putu ostvarenja svog sna. Prkosno se suprotstavila: ” Ili ću u more ili na fakultet!” Uspjela je da ga završi i sredinom devedesetih godina prošlog vijeka i vrati se mjestu iz kojeg potiče gdje je provela 35 godina rada učeći djecu: slova, brojeve, ali i da vjeruju u sebe.

Trnovit je bio njen put. Školarina je koštala 6000 dinara na godišnjem nivou, a opština joj je uz inicijativu tadašnjeg direktora škole obezbijedila hiljadu manje. Prodavali su Nifini roditelji na pijaci: ulje, masline, sir… spremni da za svoje dijete urade sve što treba.

O ovoj sada već starici od 80 ljeta pisali su mnogi novinari. Divili su joj se poput umjetnici koja je na platnu života odlučila da odabere neke drugačije boje, ne one već viđene.

Na putu od kuće do škole često je sretnem. Sa knjigom u ruci izvodi ovce na pašu Kada je pozdravim, nasmiješi mi se. U njenin očima prepoznam sjaj zvijezda. I to je znak. Biću i ja drugačija, inovativna i svoja!”

Drugo mjesto, takođe, za literarni rad, osvojila je Maša Sarić (12), učenica sedmog razreda OŠ “Marko Miljanov” iz Bijelog Polja. Njena mentorka bila je nastavnica Enisa Kolić.

“Ne znam puno o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore, ali, na moju sreću i ponos, poznajem jednu koja je svakodnevno obilježava i doprinosi da naša kultura bude bolja,da se naša kultura vidi i da se za nju čuje i van granica naše države. To je moja tetka Slađa. Njeno pravo ime je Slađana Bubanja Merdović.

Ona je najkulturnija, najrazumnija i najposvećenija žena koju poznajem. Ona je i najljepša, mada to nema veze sa kulturom, ali je lijepo kad si kulturan, pa je ona možda i zbog toga lijepa. Tata kaže da je ona najkompletnija žena koju poznaje, ali to nikad nije rekao pred majkom. Majka kaže da je mene i brata tetka Slađa podigla, pa smo zbog toga pametni i kulturni. Kad nešto pogrešno kažemo ona nas ispravlja, uči nas da volimo poeziju, književnost i muziku i da se lijepo ponašamo. Niko od djece ne smije da psuje u njenom prisustvu. Nikome ne smije soba da bude neraspremljena kad dođe tetka Slađa. Sa njom se niko nikad ne svađa. Samo jednom se posvađala sa jednim glumcem i dobila je veliki aplauz. Ja sam mislila da je to dobro pa sam se idućeg dana u školi posvađala sa drugom. Niko nije aplaudirao, a učiteljica se ljutila na mene. Tek kasnije sam shvatila da je to bilo ,,kao”. Raspričala sam se o tetki pa sam zaboravila da kažem da je ona glumica. Prava glumica. Kad ona glumi pozorište je uvijek puno. Tetka kaže da je na svakoj njenoj predstavi puna sala. I u Podgorici, i u Baru, i u Trebinju, i u Sarajevu, i u Ohridu i uKraljevu. Ja znam da je to najviše zbog nje. Ona se pretvara u svakoga koga glumi, pa nekad pomislim da je ona baš Alisa Bonkur ili Irina Nikolajevna. Rekla sam tetki da su mogli da nađu nekog ljepšeg glumca da glumi Ahmeda Nurudina kad mu je ona bila djevojka. Tata se tada nasmijao i rekao: ,,I da hoće, ne mogu da nađu nikog sprem tetke Slađe”! Ona ne zna da ovo o njoj pišem. Juče sam je izokola pitala da mi kaže nešto o svojoj profesiji i uspjesima. Pomislila je sigurno da bih ja voljela da postanem glumica kao ona. Počela je da se bavi glumom 1990. godine i od tada je član Bjelopoljskog pozorišta. Ima preko 40 premijera u raznim pozorištima u zemlji i inostranstvu i bezbroj nagrada za svoju glumu. Ona je uvijek član nekog žirija na raznim kulturnim manifestacijama i takmičenjima. Dobijala je i neke zlatne plakete, ali nijesam zapamtila za šta. Dobitnik je opštinske plakete za doprinos razvoju kulture povodom dana Bijelog Polje 3. Januara. Ko zna koje će sve još nagrade moja tetka dobiti.

Za mene će biti najveća nagrada od svih do sada kada moja tetka ovo pročita i kaže:,,O, milo tetkino, ti si tetkina najveća ljubav”! Najveća nagrada će biti tetkin široki, iskreni osmjeh i čvrsti zagrljaj. Najveća nagrada će biti to što će sigurno mnogi reći:, Niko nema kulturniju i otmeniju tetku od tebe”. Moja tetka je zaista jedna prava, kulturna i otmena Crnogorka koja svoju porodicu, sve oko sebe i cijelu našu državu čini kulturnijom i boljom. Sjutra ću otići u knjižaru i kupiti zlatnu plaketu za moju tetku Slađu. Napisaću: ZA VELIKI DOPRINOS CRNOGORSKOJ KULTURI”.

Treće mjesto, na istu temu, zavrijedio je likovni rad Anje Janković sa Cetinja.

U kategoriji od 12 do 18 godina, prvo mjesto osvojila je Sofija Koprivica iz Podgorice za najljepši likovni rad.

Drugoplasirana je njena sugrađanka Vida Šćepanović koja je, takođe, pokazala zavidno slikarsko umijeće.

Treće mjesto pripalo je Darinki Račić (16), učenici drugog razreda Gimnazije “Panto Mališić” u Beranama, koja je učestvovala sa literarnim radom.

“Kroz vjekove, žena je predstavljala stub društva. Iza njenog srca krili su se otkucaji života, a oči joj je krasila svjetlost prožeta nadom i potencijalom. Ali, koliko puta su joj rekli da je previše glasna,previše tiha, previše krhka, previše jaka? Koliko je puta bila stavljena na marginu, zaboravljena u sjeni muškarca, društva, očekivanja?

Kultura Crne Gore ne bi mogla da bude ono što danas jeste bez hrabrih žena koje su bile heroine, kako tišine, tako i stvaralaštva. Neizmjerno me raduje svaka uspješna žena koja se uspinje na vrh, svaka umjetnica koja ima hrabrosti da izrazi svoje emocije, svaka naučnica koja otkriva nove tajne svemira, svaka novinarka koja se bori za slobodu govora.

Kroz svoje stihove, tekstove, slike, muziku, žene umjetnice su ispisivale stvaralaštvo, spajale sve one prohujale vjetrove tradicije sa modernim vremenima koja su donosila neke nove izazove. Svojim stvaralaštvom pružale su sliku vremena u kojem su živjele i stvarale. Kroz različita vremena često su nailazile na osudu i kritiku od strane ljudi koji smisao ne vide ni u čemu što je drugačije. Tim divljim, krivudavim putem usudile su se koračati samo najhrabrije.

To su žene kojima se divim ina čija djela i postignuća gledam kao na uspjehe nas kao društva jer predstavljaju važnu ulogu u njegovanju kulture, umjetnosti i slobode u našoj zemlji.

Među ženama kojima se posebno divim jeste Divna Veković (1886-1944), značajna umjetnica, slikarka, doktorka književnosti koja je uprkos osudama pronašla put do onoga što voli. Bila je prva prevoditeljka Njegoševog djela ,’Gorski vijenac’ na francuski jezik, kaoi prva školovana babica i zubarka u Crnoj Gori. Svoj život je, kao i mnoge žene koje nijesu doživjele sve što je budućnost za njih spremala, izgubila kao žrtva rata.

Slične njoj, žene poput Ksenije Vujović-Tošić (1930-1999), prve akademske slikarke i Jelisavete M. Popović (1854-?), prve žene kompozitora u Crnoj Gori uspješno su stvarale prostor za svoje ideje, prenoseći ih s ljubavlju i smirenošću, ostavljajući neizbrisiv trag u kulturnoj istoriji. Djelovale su sa vjerom u snagu umjetnosti, u moć riječi, boje, zvuka i pokreta.

Sve to pronalazimiu meceni umjetnosti, Darinki Petrović-Njegoš(1838-1892) čija je ljubav prema umjetnosti, muzici i kulturi donijela novi duh Crnoj Gori. Njenim zaslugama, zvuci klavira koji su prvi put odjekivali dvorom na Cetinju unijeli su prefinjenost klasične muzike u jedan brdski ratnički svijet koji više nije gledao jedino prema bojnim poljima, već i prema zvijezdama kulture i muzike.

Postoji još jedna žena koja je vrijedna pomena, žena koja meni neprocjenjivo znači kao podsjećanje da se uprkos kritikama i osudama ne smijem utopiti u svijet čiji ciljevi nijesu moji.

To je moja prabaka, koja je bila mlada majka, supruga, ćerka i prijateljica. Njen život ruši se kada joj rat oduzima skoro sve što voli. Zajedno sa svojom djecom tražila je način da se bori za bolji život. Njeni književni spisi pomažu mi da razumijem kako rat može uništiti živote i snove, ali ikako žene u tom vremenu pronalaze snagu da nastave dalje, da budu stubovi svojih porodica, da rade ono što vole, budu ono što žele i njeguju ono što im je ostalo. Ponosna sam što nosim upravo njeno ime, žene koja je njegovala sposobnost da voli, čak i onda kada je i sama ranjena, žene koju je odlikovala hrabrost, snaga i smjelost da bude svoja.

Želim da pružim podršku svakoj djevojčici koja nije svjesna svoje vrijednosti, a trebalo bi. Tvoje suze nijesu znak slabosti, tvoji snovi, želje i kreativnost nijesu faza koja treba proći kada odrasteš. Svijet te možda neće uvijek razumjeti, ali tvoj put i cilj nije da udovoljiš svijetu, tvoj put treba da vodi ka tome da prepoznaš svoju dragocjenost, da ostaneš vjerna sebi u svakom trenutku.

I kada te svijet zaboravi, kada te ostavi na ivici tišine, sjeti se, ti si sopstveni svijet, neponovljiva i jedinstvena.

I to je sasvim dovoljno.”

Iz Ministarstva kulture i medija su objasnili značaj i uticaj koji konkursi ovakvog tipa imaju na djevojčice.

„Na ovom konkursu, kroz svoje literarne i likovne radove, učestvovao je veliki broj djevojčica iz cijele Crne Gore, koje su na inspirativan način prikazale doprinos crnogorskih umjetnica našem društvu. Posebno se zahvaljujemo nastavnicima i roditeljima koji su podržali djevojčice u njihovoj kreativnosti, kao i članovima žirija koji su pažljivo ocijenili svaki rad“, navodi se u saopštenju.

Radovi pobjednica biće objavljeni u medijima i na društvenim mrežama MKM-a, dok će prva i druga nagrada uključivati ulaznice za nacionalne ustanove kulture, a treća komplet knjiga“, navodi se u saopštenju.

„Drage naše djevojčice, nastavite da stvarate, istražujete i vjerujete u sebe! Vi ste inspiracija i snaga promjene, i s ponosom znamo da imamo na koga da računamo“, poručili su djevojčicama u Crnoj Gori iz Ministarstva kulture i medija.

The post Lejla Bećirović pobjednica konkursa Djevojčice o ženama koje su obilježile kulturu Crne Gore first appeared on BARinfo.

U dopisu se ističe da se jedna od najznačajnijih izmjena Zakona odnosi na jačanje predvidivosti i sigurnosti modela finansiranja lokalnih javnih emitera i da prilikom usaglašavanja organizacije i rada sa novim Zakonom, posebnu pažnju treba obratiti da se osnivačkim aktom ovih medijskih kuća propišu rješenja kojim će se otkloniti prostor za ugrožavanje stabilnosti u finansiranju aktivnosti od značaja za pružanje javne usluge koja čini osnovnu djelatnost lokalnog javnog emitera.

“Kao jedan od ključnih izazova u procesu usaglašavanja sa novim Zakonom, predstavnici ovih emitera su prepoznali odredbu člana 49 Zakona, kojom je propisano da se ‘budžetom jedinice lokalne samouprave obezbjeđuju finansijska sredstva za stabilno, održivo i nezavisno funkcionisanje javnog emitera…’ (stav 1) ‘na godišnjem nivou, u odnosu koji se utvrđuje u odnosu na ukupni tekući godišnji budžet jedinice lokalne samouprave umanjen za kapitalne izdatke i otplatu duga… Predmetna odredba je, po našem mišljenju, očigledno greškom neprecizno formulisana (višak je riječ ‘tekući) na način koji znači da se javnim emiterima mogu opredijeliti izuzetno mala sredstva ili skoro nikakva, s obzirom da u pojedinim jedinicama lokalne samouprave kapitalni izdaci budu veži od budžeta” naveli su iz Agencije.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović, u odgovoru koji je dostavljen Agenciji i lokalnim javnim emiterima, ističe da se Ministarstvo kulture i medija od samog starta procesa revizije medijskog zakonodavstva zalaže za uspostavljanje optimalnog modela kojim bi se obezbijedilo postojano i održivo finansiranje i funkcionisanje lokalnih javnih emitera.

Ipak, iz njegovog odgovora je jasno da rješenje na koje su predstavnici lokalnih medija ukazivali, nije previd.

“To uključuje i aktivnu saradnju sa predstavnicima lokalnih javnih emitera, koji su bili neizostavan i ključni partner u ovom procesu. U vezi sa tim, umjesto modela finansiranja lokalnog javnog emitera, po osnovu ugovora jedinice lokalne samouprave i lokalnog javnog emitera o pružanju javnih usluga, kako je to bilo predviđeno Zakonom o elektronskim medijima, uvedena je skala finansiranja lokalnog javnog emitera, sa osnovom finansiranja koji se crpi direktno iz zakona, kako je to, između ostalog, predviđeno i za nacionalnog javnog emitera… Još u formi nacrta, a kasnije i u formi Prijedloga zakona, Ministarstvo se zalagalo za rješenje koje bi obezbjeđivanje navedenih sredstava, na godišnjem nivou, vezalo za iznos koji se utvrđuje u odnosu na ukupni godišnji budžet jedinice lokalne samouprave.

Međutim, u međuresornoj komunikaciji u procesu usvajanja zakona sa Zajednicom opština i Ministarstva finansija, bili smo prinuđeni da odustanemo od navedenog rješenja. Naime, u mišljenju koje smo dobili od Ministarstva finansija na Prijedlog zakona br. 13-082/24-352/6 od 18.03.2024. godine, ukazano nam je da, rješenje kojim bi se navedena sredstva obezbijedila u odnosu na ukupni godišnji budžet, podrazumijevalo izdvajanje prihoda koji nijesu tekući prihodi. Naime, u ukupne godišnje budžete jedinica lokalne samouprave, pored tekućih prihoda, uključena su i sredstva prenesena iz prethodnih godina i krediti koji se najvećim dijelom koriste za finansiranje kapitalnih izdataka jedinica lokalne samouprave. Takođe, finansiranje lokalnih javnih emitera je dio tekuće budžetske potrošnje i upravo iz tog razloga zakonskim rješenjem predmetno finansiranje treba vezati za tekući budžet.

Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo kulture i medija je utvrdilo rješenje u članu 49 Zakona, koje u datom trenutku najbolje nastoji riješiti ovo pitanje od nesumnjivog javnog interesa. S tim u vezi, ukazujemo da se u ovom slučaju ne radi o previdu, niti o bilo kakvoj nepreciznosti, već se data odredba ima tumačiti tako da polaznu osnovu upravo predstavlja tekući godišnji budžet jedinice lokalne samouprave, umanjen za kapitalne izdatke i otplatu duga”.

The post Finansiranje lokalnih javnih emitera iz tekućeg budžeta first appeared on BARinfo.

To je saopštila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović na Donatorskoj konferenciji  „Zdraviji medijski ekosistem“, koju je Ministarstvo kulture i medija realizovalo u cilju podrške realizaciji Medijske strategije i osnaživanja medijskog pejzaža Crne Gore za predstavnike međunarodnih organizacija, institucija, medija i civilnog sektora.

Ministarka smatra da se tradicionalni crnogorski mediji dobro nose sa izazovima današnjice i da dominantno ne kreiraju lažne vijesti, “makar ne sa namjerom dezinformisanja”. 

“I to je dobro. Ipak i kod nas bujaju portal koji prenose i kreiraju lažne vijesti, koje ne služe na čast novinarskoj etici i standardima. Takođe, naš medijski prostor izložen je regionalnim medijima, među kojima ima dosta primjera žutila, tabloidnog novinarstva, ali i dezinformacija, defamacija, pa i malignog uticaja. Zbog ovakvog načina izvještavanja, jedna je regionalna medijska kuća od strane naših institucija dobila i zabranu emitovanja”, navela je Vujović.

Ukazala je da mnogi građani nemaju dovoljno znanja i vještina kako kritički procijeniti informacije koje konzumiraju u medijima, naročito na internetu, na društvenim medijima.

“Nedostatak medijske pismenosti olakšava širenje lažnih vijestii dezinformacija i dovodi do neinformisanih odluka građana. Medijskom pismenošću najviše se bave institucije, obrazovni sistem, nauka, kultura i mediji, brojne NVO, ali potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera, da bi se već od osnovnog obrazovanja mladi osposobljavali za kritički i analitički pristup medijskim porukama”, istakla je Vujović.

Kazala je da je poseban izazov obučiti građane starije dobi za snalaženje u online prostoru.

“Jasno je da je složen zadatak pred nama, na koji ni u svijetu ne postoji jedinstven i učinkovit odgovor. Edukacija javnosti o medijskoj pismenosti, podrška slobodnom, profesionalnom, kvalitetnom novinarstvu, podizanje svijesti o lažnim vijestima, podsticanje transparentnosti u medijskom okruženju, jačanje regulatornog okvira, neki su od ključnih koraka, koji zahtjevaju dugoročnu koordiniranu akciju različitih subjekata”, navela je Vujović.

Podsjetila je da je budžetom Ministarstva kulture i medija za ovu godinu opredijeljeno 700.000 eura za realizaciju Akcionog plana.

“Ipak, najbolji učinak možemo postići uz podršku partnera koji mogu pronaći neku projektnu aktivnost u nasem planu, koja se uklapa sa nihovim vizijama i planovima rada. Zbog toga smo svi danas ovdje”, kazala je ministarka. 

Ona je poručila da je jačanje kulture i medija i investiranje u ove oblasti ključno za izgradnju otvorenijeg, informisanijeg i inkluzivnijeg društva.

“U ovom trenutku, pred nama su mnogi izazovi, ali i izvanredne prilike za rast i napredak. Vjerujem u snagu saradnje, transparentnosti i inkluzije”, zaključila je Vujović.

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su prilikom pripreme medijske reforme u poslednje dvije godine u tom resoru imali plodotvornu saradnju sa medijskom zajednicom, nevladinim organizacijama, nezavisnim regulatorima, Univerzitetom i državnim institucijama.

“Rezultat je usvajanje Medijske strategije u oktobru prošle godine, te, nadamo se, skoro usvajnje tri nova medijska zakona sa više od 20 suštinskih novina u odnosu na važeće norme. Tokom ove godine očekujemo da ćemo nastaviti saradnju, jer ćemo sprovoditi aktivnosti koje smo zajedno dizajnirali”, naveo je Rudović.

Predstavljajući aktivnosti predviđene Akcionim planom, Rudović je poručio da su profesionalni i održivi mediji konačan cilj, ali i podrška slobodnom novinarstvu, kao i javni interes da građanin Crne Gore mora da bude istinito, cjelovito i blagovremeno informisan.

“Novim medijskim zakonima osigurali smo institucionalnu nezavisnost Agencije za elektronske medije, prenijeli EU Direktivu iz oblasti AVM usluga, proširili nadležnosti Agencije. Jako nam je važno da imamo kredibilne, nezavisne, izvještaje o radu regulatora”, rekao je Rudović.

“Samoregulacija je naš dugotrajući izazov. Vjerujemo da će biti volje u medijskoj zajednici da se nađe potrebno rješenje. U Akcionom planu smo predvidjeli kako kao društvo pomognemo, dok smo u predlogu zakona o medijima unijeli norme koje podstiču medije da se uključe u samoregulaciji i tako dodatno ojačaju svoj kredibiltet i etiku”, rekao je Rudović.

Akcionim planom je, kako je dodao, predviđena i podrška podnošenju prigovora na izvještavanje medija.

“Dok Crna Gora ne dobije zadovoljavajuću samoregulaciju, a u njoj je sada samo oko deset odsto aktivnih medija, ovo je mehanizam koji je nužan za zaštitu građana od medijskih sadržaja koji nijesu objavljeni u skladu sa Kodeksom novinara. Takođe, predvidjeli smo i organizaciju radionica za građane za popunjavanje prigovora u cilju snaženja kontrolnih mehanizma kada je u pitanju neetičko izvještavanje, počevši od javnih servisa”, naveo je Rudović.

Istakao je da važnost lokalnih javnih servisa, čiji su osnivači opštine, niko ne dovodi u pitanje.

“Ali je dovedena u pitanje njihova održivost i funkcionalnost zbog čega smo i predvidjeli izmjene zakona na način da lokalni javni mediji budu finansirani tačno definisanim procentima budžeta lokalnih samouprava, po analogiji finansiranja javnog servisa iz državnog budžeta. Potrebno nam je da imamo precizan presjek stanja kako bismo mogli u narednoj fazi  da mjerimo učinak novih zakonskih rješenja”, rekao je Rudović.

Ukazao je da će Fond za medijski pluralizam biti povećan preko 100 odsto, nakon usvajanja novog Zakona o medijima i iznosiće preko 2,5 miliona eura.

“Cilj je da podržimo medije koji objavljuju medijske sadržaje od javnog interesa, ali je isto tako cilj da od toga benefite imaju i novinari čije su zarade na nezadovoljavajućem nivou. Zbog toga nam je važna ova aktivnost. Pokrenućemo i SOS liniju za pomoć novinarima, jer slobodno novinarstvo podrazumijeva slobodne novinare, a to znači i njihovu zaštitu od raznih vrsta pritisaka ili mobinga na radnom mjestu”, rekao je Rudović.

Kazao je da je Akcionim planom predviđeno jedanaest mjera koje su usmjerene na jačanje odgovornosti istražnih i pravosudnih organa i na podršku Komisiji za praćenje istraga napada na novinare.

Govoreći o Mreži za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i online uznemiravanja, Rudović je istakao da je obaveza Ministarstva kulture i medija da stvori institucionalne pretpostavke za formiranje tog tijela.

Ukazao je da zakonske norme nisu dovoljne.

“Rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih prenose i time truju društvo”, istakao je Rudović.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori  Andreina Marsela ocijenila je da je važno da su različiti akteri i donosioci odluka na istoj strani i da rade na istom cilju, pa će i efekat implementacije Akcionog plana i Medijske strategije biti mnogo  veći.

“Vidimo mnogo prostora za saradnju. Jedno od važnih polja je medijska pismenost. Na tom polju može puno toga biti učinjeno uz pomoć različitih stejkholdera. Takođe, mislim da je važno djelovati i u borbi protiv lažnih vijesti. To je nešto što nas zabrinjava u svim državama i samo uz pravi pristup i znanje moguće je boriti se protiv tog problema”, navela je Marsela.

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radovan Kračković smatra da je za primjenu Medijske strategije do 2027. godine važno da svi akteri budu upoznati šta taj dokument predviđa i da, kako je naveo, zajedničkom akcijom svi doprinesu ostvarivanju što više ciljeva koji su u Medijskoj strategiji zadati.

“Stoga i ovakav događaj dobar je početak. Nadam se da ćemo umrežavanjem uspjeti da dogovorimo konrektne stvari i pomoć donatora za sve aktere koji sprovode mjere iz medijske strategije i akcionog plana kako bi u bliskoj budućnosti počeli i na djelu da ih sprovodimo”, rekao je Kračković.

The post Vujović: Sinergija različitih aktera za zdraviji medijski prostor first appeared on BARinfo.

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici dala saglasnost na Predlog Opštine Bar za podizanje spomen-obilježja žrtvama zemljotresa iz 1979. godine, prije isteka zakonskog roka.

Taj predlog je Vladi 26.10.2023. godine uputio predsjednik te lokalne samouprave Dušan Raičević.

Kako se navodi u dokumentu Vlade, Ministarstvo kulture i medija je u okviru svojih nadležnosti taj zahtjev, prije dostavljanja Vladi, ocijenilo pozitivno.

Spomen-obilježja u Crnoj Gori se podižu u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima kojim je propisano da se njima trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi.

Tim zakonom je pored ostalog, propisano da se pod istaknutom ličnošću smatra lice koje je posebno zaslužno za državni, društveni, ekonomski, naučni ili kulturni razvoj Crne Gore ili određenog područja, odnosno mjesta u Crnoj Gori.

“Zakonom o spomen-obilježjima, propisano je da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio, a da se izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, spomen-obilježje za značajni događaj može podići prije isteka propisanog zakonskog roka”, navode iz Vlade Crne Gore.

U dokumentu se podsjeća da je razorni zemljotres u Crnoj Gori koji se dogodio 1979. godine i izazvao masovno stradanje ljudi, od posebnog značaja za primorski region, ali i cijelu Crnu Goru, naročito za Bar na čijoj teritoriji je zabilježeno najviše žrtava, ne zanemarujući činjenicu o nemjerljivom materijalnom razaranju.

“Podizanjem ovog spomen-obilježja na dostojanstven način se odaje počast žrtvama, koje će podsjećati na solidarnost svih koji su pomogli ugroženima, te predstavljati upozorenje na razornost zemljotresa i značaj seizmičkog projektovanja”, zaključuje se u dokumentu Vlade Crne Gore.

The post U Baru će graditi spomenik žrtvama zemljotresa iz 1979. first appeared on BARinfo.

Na radionicama će biti predstavljeni prioriteti programa Kreativna Evropa, smjernice i uslovi za konkurisanje, finansijsko planiranje i razvoj projektnih ideja, o čemu će govoriti predstavnici Deska, kao i eksperti za pisanje evropskih projekata u kulturi Nina Mihaljinac i Milan Đorđević.

Poseban dio obuke biće usmjeren na razvoj projektnih ideja za konkurisanje na aktuelne pozive potprograma Kultura.

Poziv je upućen predstavnicama svih ustanova i organizacija u kulturi koje planiraju da konkurišu na program Kreativna Evropa, nezavisno od toga da li su učestvovali u projektima međunarodne saradnje ili tek planiraju svoje međunarodne aktivnosti. Prednost će imati oni koji planiraju da konkurišu u ovom konkursnom roku.

Kreativna Evropa je glavni program Evropske unije kojim se pruža finansijska podrška ustanovama i organizacijama u polju kulture kako u cilju očuvanja i promocije evropske kulturne raznolikosti i nasljeđa, te unaprijeđivale kompetitivnost i ekonomski potencijal kulturnih, a naročito audiovizuelnih djelatnosti.

The post Sjutra obuka za pripremu evropskih projekata u kulturi first appeared on BARinfo.

On je istakao da je dobar primjer Island, koji je dobrim kulturnim politikama zauzeo svoje mjesto na kulturnoj mapi Evrope. Dodao je da je zadivljen kulturnim potencijalom Crne Gore. Kvaran je posjetio galerijske prostore i muzeje na Cetinju i u Podgorici, kao i kreativni hab u Starom Baru, Virpazar i tvrđavu Besac.

Vlaović je izjavila da će umrežavanje sa referentnim imenima evropske kulture, kao što je kustos Kvaren, doprinijeti promociji kulturnih politika i razvoju međunarodnih odnosa u domenu kulturne diplomatije za Crnu Goru.

Tokom obilaska galerijskih prostora direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović upoznala je Gunara sa aktuelnom likovnom scenom u Crnoj Gori, te dogovorila sa njim okvir buduće saradnje.

“Gunnar će svojim refenerntnim iskustvom dati doprinos timu Ministarstva koji nastoji da izlagačku scenu u Crnoj Gori stimuliše bogatim programom i aktivnostima, ali i da je na najefikasniji način otvori, kako bi crnogorskim stvaraocima učinili dostižnim i dostupnim druga evropska tržišta”, istakla je Mijović-Durutović.

Prilikom obilaska Starog grada Bar akcenat je stavljen na potencijal Starog Bara i kreativnog haba unutar njega, ali i bogatu multikulturalnost koja se veže za ovaj crnogorski grad.

The post Poznati islandski kustos posjetio Besac i Stari Bar first appeared on BARinfo.