O djelu koja predstavlja značajan doprinos istraživanju ukupnog kulturnog nasljeđa barskog kraja, u moderaciji Radomira Petrića, govorili su autor i akademik prof. dr Šerbo Rastoder, jedan od recezenata knjige.

Mirsad Kurgaš je, između ostalog, osnivač NVO „Broj 19 – Number 19”, sa ciljem promovisanja i afirmacije vjerskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti kao autohtonog evropskog naroda, a kao rezultat naučno-istraživačkog angažovanja u tim oblastima i aktivnosti na humanitarnom planu bez obzira na rasu, pol, vjeroispovijest kako u Crnoj Gori tako i van nje, objavio je i preko tri stotine članaka.

Podsjećajući na zvaničnu Kurgašovu biografiju, Petrić je, između ostalog, dodao nekoliko ličnih opservacija.

„Za prijatelje, jednostavno i kratko Mirza, neumorni građanski aktivista, iskreni i beskompromisni borac za društvo u kojem će vladati pravo, pravda, a ne sila. Takođe, u svim aspektima svog djelovanja, što je i zabilježeno među koricama ove knjige, veliki je borac za zaštitu i očuvanje životne sredine“, kazao je on.

Na značaj Kurgaševog djela za istraživanje i očuvanje impozantnog broja zadužbina iz različitih vremenskih perioda koje u cijelosti ili djelimično i danas postoje ukazao je i akademik prof. dr Šerbo Rastoder.

„Riječ je o nekoliko stotina lokaliteta u barskom kraju na kojima je autor pronašao česme, tarihe ili natpise koji stoje iznad, na osmanskom ili na našem pismu, pri čemu je svaki ovjekovječen fotografijom i prezentovan u savršenom geografskom redu barskog kraja što je, između ostalog, svjedočanstvo autorove neizmjerne upornosti“, istakao je Rastoder.

Rastoder je iskazao „divljenje prema Mirsadu Kurgašu koji je uložio vanredan napor i ispoljio toliko entuzijazma da nam predoči, opiše i približi brojne hajrate u barskom kraju vezane za česme“, istovremeno ukazujući na dodatne vrijednosti ovoga rukopisa čijim se publikovanjem „gasi žeđ onih koji su željni novih znanja i saznanja“.

U ovaj projekat, Kurgaš je krenuo sa ciljem da ispoštuje vakufe, zadužbinare, bez obzira na one koji će te česme koristiti, ko su im autori ili vlasnici.

„Čuveni putopisac Elvija Čelebija kazao je kako je Sarajevo šeher sa stotinu česama. Mi smo ih, tokom trogodišnjeg istraživanja u barskom kraju pronašli preko 130, a onda držeći hroničara Mula Mustafe i njegove izreke da sve što se pamti zaboravi se, a sve što se zapiše ostane zapisano, riješili smo da to sačuvamo jer smo vidjeli da te česme neumitno propadaju“, kazao je Kurgaš.

Iako narušenog zdrastvenog stanja, Kurgašev neumorni duh i predanost aktivizmu jasno su se oslikavali i na sinoćnjoj promociji.

„Dok smo mi uporno tragali za starim česmama, istovremeno su strani brodovi vršili istraživanje nafte i gasa u našem podmorju. Ne znam ko je bio toliko vispren da daje koncesije na prostor crnogorskog Jadrana tražeći nešto, a zaboravljajući da imamo nešto mnogo vrednije nego što je nafta i gas. A to je pitka voda“, istakao je on.

Kurgaš je pozvao i nadležne institucije da preduzmu nešto na polju zaštite ovih kulturnih dobara.

„Ovoliki broj česama nije zanemarljiv ni sa strateškog aspekta i mislim da bi, pod hitno, trebalo sačiniti katastar česama i staviti ih pod zaštitu. Jednostavno, neophodno je da se nadležne institucije pobrinu i da sačuvaju te bisere koji su neminovno nesporne vrijednosti, sa istorijskog aspekta, ali isto tako i sa geostrateškog“, rekao je Kurgaš na sinoćnjoj promociji djela koje je, inače, pripremljeno i odštampano bez njegovog znanja, od strane porodice, kao svojevrstan poklon i iznenađenje njemu.

***

Barski ljetopis se nastavlja večeras promocijom romana “Blank” bosanskohercegovačkog glumca Feđe Štukana koji je postao jedno od najčitanijih djela na prostoru EX YU u proteklom periodu.

Književno veče će se održati na platou ispred Dvorca kralja Nikole, sa početkom u 21h.

The post Knjiga Mirsada Kurgaša promovisana na Ljetopisu first appeared on BARinfo.

Na društvenim mrežama je objavljeno da će se održati kratki performans jer su okupljanja zabranjena mjerama protiv širenja koronavirusa.

Ispred Gimnazije je došla i ministarka obrazovanja, kulture, sporta i mladih Vesna Bratić. Osim “čempresara” prisutni su bili i predstavnici opozicije na lokalnom nivou (DF, Demokrate i URA).

Okupljenima se obratila “čempresarka” Nikoleta Pavićević koja je kazala da se nalaze u najružnijem dvorištu u Crnoj Gori.

“Godinu i devet mjeseci je prošlo od posljednjeg zvaničnog bavljenja nadležnih institucija našim pitanjem. Godina i devet mjeseci kako se gubimo u lavirintima nadležnosti i ne dobijamo odgovore na pitanja – kada ćemo dobiti dvorište, vrtić, šta će biti sa čempresima. Pamtimo i kako su nadležni punom parom radili dok su silom i protiv volje građana gurali izgradnju vrtića, na parceli koja ne ispunjava zakonske uslove, bezbjednosne pretpostavke – i kako nenadležnost tada nikome nije bila prepreka” poručila je Pavićević.

Kazala je da nakon svega ostaje nada u neke bolje institucije na koje će se svi lako navići. Njihovu borbu sa ulice, kako kaže, prepuštaju tim institucijama u nadi da će riješiti ovaj problem.

Ivana Joličić rekla je da je za nju sječa čempresa “poslednja kap u moru zlodjela bivše vlasti.”

Istakla je da je sve njih koštalo učešće u “čempres revoluciji” te da vjeruje da zbog toga nije nikada više pozvana da radi u školi u kojoj je češto mijenjala kolege.

Građani su, među osušenim novim čempresima i onim starim koji su preživjeli, odali priznanje i saborcu Mirsadu Kurgašu koji se nedavno vratio iz Turske gdje je bio zbog zdravstvenih problema. Mirsad je, kako kažu, bio uz njih sve vrijeme te su odlučili da ga podrže posterom i pozdravom.

Građane je pozdravio i Stefan Đukić kazavši da se nada da će se sledeće godine okupiti u novom i boljem dvorištu.

“Valja se stalno podsjecati svega što je tada uslijedilo. Pokazalo se da istrajnost, nada i vjera mogu pobijediti bagere, šege, nezakonitost i ministre” poručio je Đukić.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić je u pratnji saradnika obišla građane i dvorište škole. Čempresari su joj pokazali nove, neprimljene, čemprese i kratko prepričali svoju borbu za park i vrtić.

“Ovo je prva u potpunosti građanska inicijativa koja je pokazala da Crna Gora jeste građanska država. Kao što je premijer više puta naglašavao, to je politika cijele ove Vlade, u njenom centru su građani”, kazala je Bratić.

Naglasila je da Crna Gora više neće biti samo deklarativno ekološka država već zaista takva.

Od nje su predstavnici Građanske inicijative tražili konkretna rešenja i odgovore po pitanju parka i vrtića, a ona je obećala da će dati sve od sebe sa se ovi problemi riješe. Dogovoreno je da iz GI upute zvaničan dopis i da će Ministarstvo što prije i što efikasnije krenuti u realizaciju.

Na okupljanju su uglavnom poštovane mjere, ali su se povremeno formirale grupice sa više od četiri osobe, maske nisu povremeno pravilno nošene…

17. januara 2019. godine u ranim jutarnjim časovima posječeno je više od 90 čempresa u dvorištu Barske gimnazije radi izgradnje vrtića na toj parceli. Građani Bara i ostalih djelova Crne Gore dva mjeseca su aktivno protestovali. Vlada je na kraju odustala od gradnje i obećala da će vratiti parku izgled nalik prvobitnom, a vrtić graditi na drugoj lokaciji.

The post Dvije godine od sječe čempresa, ministarka Bratić sa čempresarima first appeared on BARinfo.

Nakon obraćanja organizatora, krenuli su, uz zvuke sirene, u protestnu šetnju centrom grada, bulevarom do raskrsnice kod opštine, a potom do benzinske stanice, pa ulicama Jovana Tomaševića i Vladimira Rolovića do gradske marine. Nosili su transparente “SOS za jadran”, “Green gerilla – Glavu damo, prirodu ne damo”, “Naše rijeke su naš krvotok”, a pozivi megafonom Baranima da im se priključe u borbi za zaštitu mora nisu urodili plodom po velikoj vrućini.

Ipak, poruka da more “moramo ostaviti i za generacije koje dolaze” poslata je putem medija u svijet.

Organizator protesta Mirsad Mirza Kurgaš dao je izjavu Radio Baru i Bar Infu, sumirajući trenutnu ekološku situaciju:

The post VIDEO: Novi protest zbog istraživanja nafte i gasa na Jadranu first appeared on BARinfo.