Pozdravljajući vjernike i čestitajući im Božić, starješina hrama protejerej-stavrofor Slobodan Zeković poručio je da dolazak badnjaka „u naše domove i hramove, u naše gradove simboliše dolazak Hrista u ovaj svijet“.

„I zato uvijek sa radošću dočekujemo  ovaj praznik, radošću njegovom se grijemo, kao što se grijemo oko ovog blagoslovenog  ognja“, kazao je protojerej-stavrofor Slobodan Zeković.

Prvi badnjak, tradicionalno iz Crmnice, donijeli su mještani Sotonića i Mačuga Nikola Kojičić i Milan Stanković sa svojim rođacima i prijateljima.

Vjernicima se u ime barskog arhijerejskog namjesništva potom obratio otac Nikola Radović:

„Ovo je praznik nad praznicima, kada se srelo nebo sa zemljom, kada se sreo Bog sa čovjekom, kada je Bogomladenac Hristos postao čovjek, kako kažu sveti oci, da bi čovjek ponovo postao Bogom i da bi se sjedinio sa Bogom. Nema većeg događaja od toga trenutka kada  se rodio spasitelj svijeta u jaslama, kada je zasijao i nas grešne ljude, pale, ponovo uzdigao na dostojanstvo, na ono na koje smo bili prizvani stvaranjem, i na koje je bio prizvan i prvobitni Adam.

I zato se radujemo iznova i iznova i sjećamo se ne samo kao događaja koji se zbio prije 2000 godina, kada se u Vitlejemu rodio Hristos spasitelj, nego se živo sjećamo živim svjedočanstvom okupljajući se oko ovog božanstvenog ognja, nalažući ovo drvo života koje isijava i grije nas vječnom svjetlošću. To je ono drvo iz kojeg nam je izašlo spasenje, iz koga smo se dotakli vječnog i neprolaznog ognja koji je zasijao prvo  Vitlejemom, a onda se proširio i sija čitavim svijetom, i sijaće ako Bog da dok je i svijeta i vijeka.

Taj divni običaj da nalažemo badnjak je jedinstven u našem narodu i trajaće. Ranije je bio običaj da se rano ujutro ubere badnjak u šumi  i nalaže u kućama uveče, u novije vrijeme imamo običaj da se pred hramovima sabiramo i tu nalažemo badnjak, i to ima svoju ljepotu. Vidimo kako svaki mali badnjak  koji prinesete ovom ognju postaje velika i živa vatra, tako je i kada se sabiramo u hramu Božijem na svetoj liturgiji, svaki naš trud, post, molitva, iskreno pokajanje, kada se sastanemo na službi Božijoj, tako se isto i u nama zaplamti zajednički oganj božanske ljubavi, neprolazne i vječne“.

U ime mještana Sotonića i Mačuga, govorio je Andrija Stanković:

„Ove godine, čast je pripala nama, mještanima Sotonića i Mačuga. Donijeli smo hrast iz naše Crmnice, noseći u njemu pozdrave svih onih koji su nas učili da čuvamo obraz, vjeru i svoje ime. Neka ovaj plamen zagrije naša srca, spali sve što je bilo loše, a osvijetli put slozi i ljubavi među nama. Iz pitomih Sotonića donosimo mir, dobru volju svima vama. Mir Božji, Hristos se rodi“, poručio je Stanković.

U porti hrama uslijedio je kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili polaznici Škole  vjeronauke, članovi i članice  KUD „Sveti Jovan Vladimir“ i guslari, uz prigodno posluženje za Badnji dan koje su pripremili Crmničani.

Nalaganju badnjaka prethodila je jutros sveta arhijerejska liturgija koju je služio mitropolit crnogorsko primorski Joanikije. Na liturgiji su bili i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, i poslanici NSD i DCG Dejan Đurović i Momčilo Leković.

U besjedi na kraju liturgije, mitropolit Joanikije naveo je da praznik rođenja Hristovog  donosi blagoslov i mir cijelom svijetu, te da se „slaveći Boga živoga i istinitoga sa anđelima Božijim u naša srca uliva Božija ljubav, Božija milost i radost, i u naša srca ulazi mir“.

„Kada se izmirimo sa Bogom i sa svojom savješću, onda treba da budemo u miru i u ljubavi sa bližnjima svojim i da u svakom čovjeku vidimo dobro Božije, lik Božiji“, rekao je mitropolit Joanikije iskazujući radost „zbog velikog broja sabranog naroda, posebno djece“, kao i zbog prisustva predstavnika lokalne vlasti.

”Drago mi je što su danas ovdje braća sveštenici iz barskog namjesništva, u većini, i sa mnogo djece, i sa mnogo naroda. Drago mi je što je ovdje gospodin gradonačelnik Bara i što su ovdje gospoda narodni poslanici. Lijepo je to vidjeti. Ali, šta ima prirodnije nego da ljudi koji su na čelu naroda budu sa svojim narodom, a ne otuđeni u svojim kabinetima, da im narod više pristupiti ne može. Hvala Bogu, čini mi se da dolazi neko novo vrijeme i u tom pogledu pravimo ne tako velike korake, ne tako velike poteze, ali pokazuje se da smo živ narod i da se naš narodni organizam polako isceljuje“, poručio je mitropolit Joanikije.

U crkvi Svih svetih na Velikom pijesku liturgija je večeras u ponoć. Na Božić, u hramu će u 07:00 biti održano praznično jutrenje, a sat kasnije liturgija. Liturgija u crkvi Svetog Nikole u Starom Baru počinje u 08:00.

The post Nalaganje badnjaka u Baru u organizaciji MCP first appeared on BARinfo.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je prijedlog da se na parceli kod Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira omogući izgradnja objekta mješovite namjene i/ili centralnih djelatnosti, kao i da se na lokaciji hrama Svih Svetih, na Velikom Pijesku, predvidi namjena površine za vjerske objekte.

Prihvaćeno je i da se u Sutomoru obezbijedi lokacija za gradnju pravoslavnog hrama, kao i da se za postojeću parcelu za vjerske potrebe – predvidi pristupna saobraćajnica. Prihvaćen je i zahtjev da se objedine četiri parcele u Starom Baru, i da se namjena “sa stanovanja” izmijeni u “gradnju vjerskih objekata”, kao i da se u Zaljevu lokacija ranohrišćanske bazilike prepozna kao prostor za vjerske objekte.

Dijelimično su prihvaćeni predlozi da se u KO Mišići lokacija u vlasništvu Mitropolije opredijeli kao površina za mješovitu namjenu, uz napomenu da za ovu lokaciju postoji važeći planski dokument koji se sprovodi, kao i da se u Zaljevu kod Crkve Svetih apostola na velikoj slobodnoj površini upiše namjena gradnje vjerskih objekata, uz mogućnost gradnje novih objekata (druge namjene).

Djelimično je prihvaćena i izmjena namjene za prostor oko crkve Svetog Ilije u Veljem Selu.

Mitropolija je tražila i da se u PUP-u “nađe jedna opšta smjernica koja bi obezbijedila mogućnost gradnje pravoslavnih parohijskih domova, konaka i pomoćnih objekata, kao i objekata drugih vjerskih zajednica na svim površinama na kojima se već nalaze vjerski bogoslužbeni objekti”.

Iz Ministarstva su odgovorili da djelimično prihvataju ovu primjedbu i da izmjene i dopune PUP-a sadrže smjernice za izgradnju vjerskih objekata.

Ministarstvo nije prihvatilo primjedbe da se na tri parcele u Starom Baru, u vlasništvu MCP, predvidi mješovita namjena, kao ni da se u Starom Baru izmjesti parcela – “put koji dijeli crvenu imovinu na neprirodan način”.

Nije prihvaćeno da se u KO Novi Bar za parcelu Mitropolije unese traženi pristupni put, zbog toga što se nalazi u zoni morskog dobra, kao ni predlog da im se uvođenjem namjene omogući gradnja crkve na Velikom Pijesku.

 “Neposredno uz plažu na Velikom pijesku, na samom rtu Pontica, otkriveni su temelji crkve, te predmetnu površinu treba prepoznati kao površinu za vjerske objekte”, naveli su iz MCP, dok su iz Ministarstva odgovorili da ne prihvataju predlog jer se lokacija nalazi u zoni morskog dobra.

Nije prihvaćeno da se u selu Godinje uz crkvu Svetog Jovana Bogoslova predvidi “mogućnost gradnje manjeg vjerskog objekta – parohijska sala ili konak”, a iz Ministarstva su obrazložili da se ta lokacija nalazi u zoni Nacionalnog parka Skadarsko jezero i da se eventualno može razrađivati kroz Plan posebne namjene za taj nacionalni park.

The post Mitropolija SPC uputila 18 primjedbi na nacrt PUP-a Bar: 7 prihvaćeno, 5 djelimično, 6 odbijeno first appeared on BARinfo.