Otac Gojko Perović istakao je da izabrana djela mitropolita Amfilohija u izdanju „Svetigore“ obuhvataju 30 izdanja, sa čak 1500 bibliografskih jedinica, te da mitropolit Amfilohije nije bio „kabinetski pisac, onaj koji piše bez živog kontakta s ljudima, niti pop Mićo koji ne zna da čita, iako zna liturgiju napamet, već je djelovao u skladu sa onim Jevanđeljskim načelom, poput Mićunovića iz ‘Gorskog vijenca’, koji ‘zbori, piše i tvori'”. Perović je ukazao na najvažnije teme kojima se mitropolit Amfilohije bavio u svom opusu.

“Prva tema, koja je početak i kraj njegovog djela, je poezija ‘Oktoiha’. Mitropolit Amfilohije je 1996. godine upravo u Baru održao jedno predavanje o značaju štamparije Crnojevića i knjige ‘Oktoih’. Druga važna tema je borba za ime i oblik srpskog jezika, početa zvanično 2004. godine, kada je došlo do prvog preimenovanja srpskog jezika u maternji, a onda se taj maternji pretvorio u što se tiče školske administracije potpuno neupotrebljivu skalameriju koja nosi u sebi četiri različita imena, iako se zna da je srpski jezik bilo ime maternjeg jezika u školama Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. To nije slučajno tako bilo. Još Njegoš sa Vukom Karadžićem na Cetinju štampa ‘Srpsku gramatiku za crnogorsku mladež’. Ne može biti reprezentativnijeg naslova da se pokaže kuda je išao crnogorski 19. vijek, i zato će oni koji su rušili kapelu Njegoševu sedamdesetih godina 20. vijeka reći da se to između ostalog radi da se ne vraćamo u nazadni romantizam 19. vijeka“, rekao je Perović.

Dodao je da su teme kojima se mitropolit Amfilohije u svojim djelima bavio i Njegoševa kapela, zajedno sa afirmacijom lika i djela Svetog Petra Cetinjskog, rad Kirila i Metodija, rekonstrukcija Duklje, Zlatice, Prevlake u kolektivnoj svijesti, post, molitva, obnova i izgradnja hrama, prosvjetni rad Svetog Save i svetosavlje kao filozofija života, Sveta Gora kao civilizacijska i duhovna inspiracija svih balkanskih prostora, monaštvo, tema „bratoubilačkog rata“ od 1941. do 1945. godine, tema manastira Ostrog, „obnovljenih litija“ u više crnogorskih opština, koje su, kako je naveo „bile sve mali izvori koji će se uliti u onu veliku litiju“, kao i tema „Kosovskog zavjeta“…

„Mitropolit je znao da je njegova istorijska uloga renoviranje srpske crkve, duše srpskog naroda, duše srpskog jezika, i znao je da to što radi radi sada, a da će to trajati narednim vjekovima. Mitropolit je svoje djelo radio sa saznanjem da radi nešto u Božije ime. Bio je pastir koji se obraća zajednici i koji vodi tu narodnu masu ka jednom uobličenju u Hristovo tijelo, kao što je Mojsije vodio izabrani Božiji narod u potpuno beznadežnoj situaciji. Mitropolit je bio onaj dobri pastir iz Jevanđelja kome su članovi stada vjerovali, jer je govorio jezikom naših predaka“, kazao je Perović.

Prof. dr Milo Lompar kazao je da je mitropolit Amfilohije imao vrstu „većeg političkog talenta“.

„Svojim radom pokazivao je da intelektualni i duhovni rast jednog čovjeka podrazumijeva jednu vrstu njegove upućenosti na narod unutar kog taj čovjek živi. Tačno je da je, kako je i on govorio, ‘Vaseljena bila mala za njega’, ali je takođe tačno da je ljudsko lice u koje gledamo jedino koje u tom trenutku traži da nas vidi i čuje… Mi koji smo ga gledali od osamdesetih godina, svjedočili smo da je mitropolit Amfilohije izazivao različite odjeke i mogu da kažem da niko nije više od njega napadan u tri decenije njegove aktivne pastirske službe i, ruku na srce, niko nije žešće od njega odgovarao na napade, tako da je ta žestina bila ono po čemu smo zapamtili da nacionalna prosvećenost znači da nismo ni hladni, ni neosjetljivi, ni bljutavi, nego smo ili vrući, a ne onako između.

On je zaista bio predstavnik te prosvećene struje u našem mišljenju. Masovni mediji su ga karikirali. To je jedna duhovna situacija gdje masovni mediji prave karikaturu od onih ljudi kojima nisu dorasli cipele da očiste. Jednostavno, jednog čovjeka koji je po znanju, a to svjedoče i ova djela, imao horizont znanja, vode vas na neku beznačajnost, trivijalnost, i to je veliki udes neke kulture. Umjesto da preko izuzetnih predstavnika podižemo opšti novi kulture, mi se trudimo da izuzetne ljude spustimo na onaj ustaljeni oblik koji nas čini lagodnim u našim greškama. Njegov put koji je nesumnjivo bio duhovni i religijski u isto vrijeme bio je put nacionalne prosvećenosti“, naveo je Lompar.

On je kazao da, ako bismo pokušali da situiramo mitropolita Amfilohija u dugu istoriju srpske crkve, mogli bismo da uočimo da u tom velikom lancu crkvenih velikodostojnika imamo dvije dominantne formacije – jedna je ona koju su predstavljali oni koji su naglašavali molitveni, asketski karakter svog svedočenja vjere i svog duhovnog iskustva, a druga bi bila ona u kojoj pronalazimo predstavnike koji su, pored unutrašnjeduhovnog pokreta, iskazivali i sposobnost praktičnog djelanja i odgovora istorijskim izazovima, pred kojima se nalazio narod kojem su pripadali i crkva u kojoj su se molili.

Na početku jednih i drugih je, kazao je, Sveti Sava.

“Sveti Sava spaja strogost monaškog, duhovnog samoodređenja i izuzetnu sposobnost praktično-političkog djelovanja. Sveti Sava je prvi, prevashodni, obrazac, a onda dolazi čitav niz jednih i drugih. Od ovih koje možemo vidjeti kao predstavnike praktično-političkih, pored duhovnog kretanja i rada, mogli bismo izdvojiti arhiepiskopa Danila II, koji je u tom smislu bio reprezentativni velikodostojnik kralja Milutina, i Arsenija III Čarnojevića. Naravno, u toj liniji imamo i istaknute borce za unutrašnju slobodu, kakav je u Srbiji bio mitropolit Mihailo, u svojoj snažnoj okrenutosti protiv vlasti kralja Milana. U 20. vijeku, imamo dvojicu istaknutih predstavnika – Nikolaja Velimirovića i Justina Popovića. U vremenima protekle tri decenije imali smo nekoliko vladika koji su popunjavali tu vrstu iskustva. U naglašenom molitvenom karakteru, to bi bio naročito patrijarh Pavle, sa dubokom unutrašnjom opredjeljenošću koja je sama po sebi bila svjedočanstvo jedne izuzetne vjere i ličnosti. Vladika Atanasije je simbol visoke duhovne kulture i velikog unutrašnjeg rada, ali i praktično-djelatnog zauzimanja stavova u dramatičnim događajima vezanim za raspad titoističke Jugoslavije. Mitropolit Amfilohije je spadao u tu vrstu blisku vladiki Atanasiju, s tim što je on imao tu vrstu većeg političkog talenta.

Njegovo postojanje vezano za prosvećenost je podrazumijevalo svetosavsku tradiciju. Tekst kojim je on skrenuo pažnju šire publike je objavljen u ‘Bogoslavlju’ 1981. godine, i taj tekst je bio veoma značajan u intelektualnim krugovima širim od crkvenih. To je ‘Svetosavsko prosvjetno predanje i prosvećenost Dositeja Obradovića’. Taj tekst postoji u sabranim djelima i izuzetno je polemički zaoštren i on oslikava jednu unutrašnju promjenu unutar intelektualne atmosfere naše crkve u presudnim, prelomnim događajima koji dolaze. Mitropolit je tu analizirao Dositeja Obradovića koji ostaje jedno od najvećih iskušenja i iskustava srpske kulture, i analizirao ga je strasno, a sama riječ strast podrazumijeva jednu vrstu unutrašnje patnje kada se čovjek za nešto opredjeljuje. Ovdje je zaoštrenost prema Dositeju bila naglašena, zato što je on replicirao na jednu rečenicu Dobrice Ćosića koji je kazao da je neophodno da se srpska kultura, kada se oslobodi komunističkog nasljeđa, vrati Dositeju i od njega ponovo počne. Onda je mitropolit Amfilohije vrlo rigorozno analizirao Doasitejevo djelo i vrlo negativno ocjenjivao pojedine aspekte tog djela, sa osnovnom tezom da srpska prosvećenost mora da počne od Svetog Save. Ta osnovna njegova teza je doživjela svoju potvrdu u događajima devedesetih godina i na neki način je ta vrsta polemičkog izazova ostala da lebdi nad jednim dijelom njegvoog nesporazuma sa jednom vrstom naše sekularne inteligencije. Mitropolit Amfilohije je imao jedan prećutno ne baš prihvaćen odjek unutar jedne svjetovne orijentacije u našoj inteligenciji, koja je to smatrala jednom vrstom prekršaja“, kazao je Lompar.

Mitropolit Amfilohije, naveo je Lompar, razlikovao je ono što je lično, privatno i bolno i ono što je bilo narodno, opšte i čemu se morao prikloniti.

„Jedno je ono što nas povređuje i što ne možemo da prežalimo, a ovom prilikom bih želio da kažem da je i mitropolit Amfilohije bio povrijeđen u nekim stvarima, ali da je to znao da prenebregne u ime nečega što je starije od nas samih. Na stolici na kojoj je mitropolit Amfilohije bio, mnogo je gorkih časova i gorkih trenutaka, ali upravo u takvim časovima i takvim trenucima je istrajavao. I onda kada se čini da je baš teško da se izdrži, mitropolit Amfilohije je istrajavao“, kazao je Lompar.

U fokusu izlaganja književnika Živojina Rakočevića bio je „kosovski zavjet“.

„Mitropolit Amfilohije vidio je ‘kosovski zavjet’ kao ‘viteško žrtvovanje za vjeru, pravdu i slobodu, i on predstavlja osnovu sveukupne Njegoševe filosofije života i njegove istoriosofije’. Tri su faze mitropolitovog ‘Kosovskog zavjeta’ – sveta, svijetla i krstonosna. Njegove knjige, dnevnici, zapisi u periodici, intervjui, posebno besjede, odišu nečim što je savršeno povjerenje i život sa Kosovom. U jednom svom govoru kazao je: ‘Vraćaćemo se dok bude Sunca i Mjeseca. Nema sile na svijetu, ni nebeske ni zemljaske, koja nas može odvojiti od naše Pećke patrijaršije, Visokih Dečana i Gračanice’. U tom trenutku se sabiraju tri nivoa ‘kosovskog zavjeta'”, kazao je Rakočević.

Program je vodila Olivera Balaban, a u muzičkom dijelu programa nastupila je vokalna grupa „Darovi Svetog Jovana Vladimira“.

The post Promovisana izabrana djela mitropolita Amfilohija first appeared on BARinfo.

Promocija knjige započeta je pjesmom „Ječam žnjela Kosovka djevojka“ jer je, kako je kazao autor, to pjesma koju je mitropolit Amfilohije „najviše volio, najradije pjevao i stalno dopisivao zajedno sa vladikom Atanasijem“.

Veče je blagoslovio protojerej Slobodan Zeković, kazavši da je na ovaj način mitropolitova riječ sačuvana.

„Svaka mitropolitova riječ je za njegovoga života bila sa pažnjom slušana. Onima koji su mitropolita voljeli i istinski ga doživljavali kao svog oca i duhovnika, ta riječ uvijek je bila okrepljenje i utjeha, a i oni koji ga nisu voljeli i koji su nemalo puta pokazivali izlive mržnje prema njemu, opet su pored sveg protivljenja, tu riječ, ako ništa drugo, pažljivo slušali i imali odnos poštovanja prema velikoj ličnosti mitropolita Amfilohija. Kako vrijeme bude prolazilo, svaka njegova riječ biće sa pažnjom čitana, imaće još veću težinu nego u onom trenutku kada je bila izgovorena. Generacije koje dolaze izučavaće njegovo djelo, njegov apostolski trud koji je pokazao kao arhijerej ckve Hristove, a jedan dragocjeni kamen u tome nizu, koji će tek da se zida i gradi i pisanih i izgovorenih riječi našeg mitropolita, svakako jeste i ova knjiga Perice Đakovića“, istakao je Zeković.

Autor zbornika intervjua Perica Đaković, kazao je da je ova knjiga nastala povodom obilježavanja 40 godina njegovog rada u novinarstvu.

„Tada su me neki ljudi nagovarali da to bude knjiga o mom radu. Rekao sam da je to slavoljublje i da imam nešto drugo – prijatelj me je pitao što ne napravimo knjigu intervjua sa mitropolitom Amfilohijem, jer sam imao najviše intervjua sa njim. Okrenuo sam se prema tom čovjeku i rekao – ako misliš da radiš, evo ti, uzmi pa radi, a ja ću ti dostaviti sve intervjue. Četiri i po mjeseca je trajao rad na ovoj knjizi, odnosno prevođenju audio i video zapisa do slova koja se nalaze ovdje. Intervju je autentičan, molio sam da to bude onako kako je bilo i na malim ekranima. Da je mitropolit živ, on bi autorizovao knjigu, a pošto ne postoji autorizacija, onda sam rekao neka bude od slova do slova onako kako je govorio. Kada sam uzeo ovu knjigu u ruke, shvatio sam da je ona nešto više od svega ovog što sam do sada radio. Samog sebe sam pitao šta da radim sa tom knjigom i rekao sam da ništa nije slučajno, sjeo sam u auto, otišao u hram i položio knjigu na njegov grob i rekao ovoj knjizi je ovdje mjesto. Ovo je ustvari Amfilohije Radović, a ja sam bio samo tu da provedem kroz te priče“, objasnio je Đaković koji je, ujedno bio i moderator večeri.

Na promociji knjige govorio je i protojerej i novinar Jovan Plamenac, koji je kazao da je o mitropolitu Amfilohiju napisano već podosta toga, ali da je to „očito samo djelić onoga što će biti napisano, jer on je toliko velika ličnost da ga je veoma teško smjestiti u literaturu“.

Plamenac je pročitao svoje viđenje mitropolita Amfilohija, koje je napisao četrdeseti dan nakon njegovog upokojenja.

„Mitropolitu Amfilohiju dom je bila Evropa i zemaljski šar prošao je uzduž i poprijeko, a nikada nije otišao iz Morače. Izučio je najviše škole, a ostao je crnogorski težak. Bio je sagovornik, rame uz rame, i najučenijim umovima svijeta, na njihovim jezicima, i svojim satežacima na njihovim lokalizmima. Učestvovao je u rješavanju najsloženijih pitanja Crkve i prizemnih sporova Crnogoraca. Moćni su ga čekali dok je na sebe primao nevolje nemoćnih… Bio je stožer oko kojeg se bogoljubivi crnogorski narod sabrao kao u plast. Blještavilo njegove grandiozne ličnosti pržilo je oči onima koji su pred božanskom svjetlošću utekli u tamu nevjerja u bogoborstva, odakle su na njega, vrišteći, gađali kamenicama. Ispovijedao je Hrista riječju koja je hristoborcima bila nagajka, a hristoljupcima melem“, naveo je Plamenac.

Plamenac je kazao da danas, nakon dvije godine, vidimo koliko mitropolit Amfilohije nedostaje.

„Obično biva da neko ko ode iz ovog života nam nedostaje najupečatljivije u tim prvim danima njegovog odlaska, a sa mitropolitom Amfilohijem vidimo da što više vrijeme prolazi, to je sve jači osjećaj u nama. Posebno u ovom vrtlogu društvenih zbivanja danas u Crnoj Gori i Srbiji, i uopšte u svim zemljama. Svi smo mi, od mnogih sam ljudi čuo, a i sam sam u to duboko uvjeren, da je on sada ovdje, da bi sve drugačije bilo. Ne bi imali haos na političkoj sceni u Crnoj Gori i ne bi imali paradu srama u Beogradu. Ne bi Kosovo bilo na pragu izgubljenja iz državotvorog bića srpskog naroda“, podvukao je Plamenac.

On je istakao da je svaki od intervjua društveno-duhovno-istorijski presjek tog vremena kada je intervju sa mitropolitom vođen.

„Ali, to nije priča samo sa mitropolitom, to je priča i o vremenu u kojem živimo, to je skener, kao listanje ovog vremena u tim trenucima kada su intervjui vođeni. Tom knjigom, tim pregalaštvom Peričinim inspirisan, pokušao sam da kažem nešto o mitropolitu, imajući, prije svega, na umu da njegova svetost nije u našoj hagiografiji, nije u našem ispisivanju žitija njegove svetosti, nego upravo u njegovoj čovječnosti. Svi smo mi duboko uvjereni da on sada dušom obitava pred licem Boga živoga u vječnoj radosti u najprisnijem društvu sa onima koji su dobrim dijelom i njegovu ličnost formirali“.

Književnik Bećir Vuković kazao je da se odlaskom mitropolita Amfilohija završila jedna istorijska epoha u Crnoj Gori, a zajedno sa patrijarhom Pavlom i epoha Srpske pravoslavne crkve, ali i epoha u vascijelom pravoslavlju.

„Mitropolit Amfilohije bio je glavni organizator potonjeg Vaseljenskog sabora. Narodni učitelj, prosvetitelj i veliki vladika Srpske crkve, jedan od najvećih mitropolita crnogorskih čija će sjenka vječito lebdjeti nad Crnom Gorom i Mitropolijim i Cetinjskim manastirom… Mitropolita smo nosili u sebi kao što se nosi otac. Istovremeno, bio je i prost i jednostavan čovjek, Brđanin i Moračanin. Uvijek je dovoljan jedan čovjek da zapožara oganj. Kad jednom stvarno otpadnu papci komunističkim zulumćarima u Crnoj Gori, a skoro su im otpali, reći ćemo: na čelu vojske koja je skršila komunizam u Crnoj nam Gori bio je mitropolit Amfilohije. Zemaljskom vojskom nije mogao slomiti komunizam u Crnoj nam Gori, zato je mitropolit pozvao nebesku vojsku“, objasnio je.

Vuković je istakao da je crkva majka mitropolita Amfilohija.

„Ni Hristos majku nije zvao majkom, nego – ženo. Majka rodi, ali ako crkva ne rodi, ako vjera ne preporodi, onda je čovjek divlje meso, divlja misao, to je divlja ljubav. Zalud je vjera u Boga ako ne vjeruješ u svoju dušu“.

Prema riječima Bećira Vukovića, knjiga Perice Đakovića „Morački jasnovidac“ znači i obrazac kako se trebalo razgovarati sa Amfilohijem.

„Čitalac će mnogo naučiti iz mitropolitovih odgovora, ali, bogme, i iz novinarovih pitanja. Odavno se na našim prostorima nije pojavila ovakva knjiga. Krajem prošlog vijeka objavljivale su se slične – iscrpne knjige razgovora sa Crnjanskim, Krležom… Mitropolitova misija bijaše vraćanje Crne Gore sebi. Koja se još nije vratila, ali je na tom putu. Ne znamo kako bi blaženopočivši mitropolit reagovao u vezi priznanja autokefalnosti Makedonske crkve. U ovoj knjizi Perice Đakovića jasno se vidi da nikakvo priznanje ne bi bilo moguće od strane mitropolita Amfilohija. A patrijarh Porfirije je priznao autokefalnost Makedonske crkve. Da li to znači i početak nove epohe Srpske pravoslavne crkve? Ili se prosto zatvaraju dveri Pavla i Amfilohija i otvaraju druge“, zaključio je Vuković.

Odlomke iz knjige intervjua čitao je otac Nikola Radović, koji je potom, odgovarajući na pitanja Đakovića, govorio o rodbinskoj vezi sa blaženopočivšim mitropolitom Amfilohijem i njegovom odnosu sa najbližima, te o tome kako je i koliko uticao na njegov život i poziv.

Na samom kraju, Đaković je otkrio da mu je sintagma Matije Bećkovića „Morački jasnovidac“ poslužila za naslov knjige. Promocija ove knjige biće održana i u Beogradu, u kripti Hrama Svetog Save, 7. novembra, po blagoslovu patrijarha Porfirija.

Objavljivanje druge knjige intervjua autor je najavio za predstojeći Božić.

The post U kripti Hrama predstavljena knjiga Morački jasnovidac first appeared on BARinfo.

Nakon dvije godine pauze, zbog epidemije koronavirusa, ovogodišnji Sabor, 21. po redu, okupio je oko 1.400 djece iz svih krajeva Crne Gore. Počeo je Svetom arhijerejskom liturgijom, koju je služio Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.

Nakon liturgije, sabranom narodu u Hramu Svetog Jovana Vladimira, kazao je da se danas obilježavaju dva događaja. Podsjetio je na šestu godišnjicu osvećenja hrama i istakao da treba da se sjećamo svake godišnjice, jer se “tako radi u velikim sabornim hramovima kao što je ovaj u Baru, koji je podignut uz slavu božju i u čast Svetog Jovana Vladimira”.

Blaženopočivši mitropolit Amfilohije, podsjetio je gospodin Joanikije, je želio da se ovdje podigne Saborni hram, pa je pokrenuo današnjeg protojereja Bogića Femića da se izbori za ovu lokaciju, koja tada nije bila centar grada Bara.

“Ali sada sigurno jeste. Ovaj Saborni hram trebao je gradu Baru koji je pun drevnih svetinja. On je postao zlatna kruna slavnoga grada Bara. Blagodarimo Bogu koji je sabrao oko ovoga Sabornog hrama veliki broj graditelja, dobrotvora, priložnika” rekao je mitropolit Joanikije, uz podsjećanje da su “njihova imena upisana u Ljetopis ovoga Svetoga hrama”.

“Najvažnije je da su upisana u božanski Ljetopis i u božansko pamćenje. Molimo se Bogu za sve graditelje, dobrotvore, priložnike… A ove godine spojili smo dvije svečanosti: obilježavanje godišnjice njegovog osvećenja i Dječji sabor pravoslavne djece i omladine Crne Gore. Ovdje su se danas sabrala djeca na divnom Saboru kojeg je ustanovio blaženopočivši mitropolit Anfilohije. I nije slučajno što u ovome hramu imamo Dječiji sabor pravoslavne djece i omladine Crne Gore, jer ovaj hram više pripada njima, mladoj generaciji koja raste, nego nama odraslima. Kada se sabiramo i posebno kada sabiramo djecu u hram Božji, mi se radujemo jer vidimo kako se obnavlja i narod i crkva Božja. I to je velika radost za sve nas”, rekao je mitropolit crnogorsko- primorski Joanikije.

Posebnu zahvalnost mitropolit Joanikije je iskazao porodicama koje odgajaju puno djece, jer “oni ispunjavaju zapovijest Božju”.

Po običaju koji je ustanovio blaženopočivši mitropolit Amfilohije odlikovano je nekoliko majki koje su rodile petoro i više djece.

Protojerej Mirčeta Šljivančanin je blagoslovio početak Sabora.

“Vaše preosveštensvo, časni oci, braćo i sestre, dragi vjeroučitelji, draga djeco neka je blagosloven ovaj dan kada smo se po 21. put sabrali na ovom Dječijem saboru, ovdje pred ovim veličanstvenim hramom Svetog Jovana Vladimira, svetitelja koji nas svojom mučeničkom krvlju i svojim svjedočenjem uči kako da i mi živimo i kako da i mi u svom životu svjedočimo vjeru. Ovaj 21. Sabor posvećen je, kome bi drugo, nego novom učitelju vjere, našem blaženopočivšem mitropolitu gospodinu Amfilohiju, koji je odmah po dolasku na Cetinjski tron za mitropolita 1990. godine, pored mnogih stvari koje je trebalo činiti, ovdje u razorenoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj počeo da obnavlja nastavu vjeronauke koja je bila ukinuta 1946, odnosno 1951. godine u državnim školama. Naš mitropolit Amfilohije je kao prijatelj djece, kao novi Sveti Sava našeg vremena, znao da riječ božju najprije i najvažnije treba posijati u srca onih koje je Gospod postavio kao primjer svima nama – djeci. Hvala Bogu, naši zadnji sabori imaju 1.500 i više djece. Jedan od takvih je ovaj kojem se naročito raduje naš mitropolit i čija se duša na nebesima raduje što vidi svoju djecu sabranu oko Hrista, oko hrama božjega, oko svojih pastira i što vidi da je ono sjeme Hristovo koje je davno posijano u Crnoj Gori, a koje je on u naše vrijeme obnovio, rodilo velikim rodom i obilnim plodom”, poručio je Šljivančanin. On je istakao da današnji Sabor “pokazuje još jednu mnogo važnu stvar”.

“Oni koji uređuju državu, oni koji uređuju nastavu u državnim školama, treba da shvate želju naših roditelja, roditelja naše djece i želju djece da nastava vjeronauke bude i u državnim školama. Na to nas obavezuje i istorija Crne Gore, zato što je od početka školstva nastava u Crnoj Gori bila vezana za hram. To nas je i naš blaženopočivši mitropolit učio i govorio, to govori i naš sadašnji mitropolit Joanikije. Time nikoga ne bi ugrozili, već još više doprinijeli ljepoti života i skladu u Crnoj Gori”, kazao je protojerej Šljivančanin.

Zato, smatra on, treba da i “ovaj prelijepi Sabor pred ovim veličanstvenim hramom, bude na spasenje, na radost, na blagoslov svoj našoj djeci i onima koji su ovdje i onima koji nijesu tu, svima onima koji uče djecu dobru”.

“Neka bude i jedan naš saborni zahtjev da želimo da imamo pravo da naša djeca mogu da uče o svojoj vjeri u državnim školama, ako to žele.

Neka je srećan i blagosloven ovaj dan i neka se svi radujemo ovom najljepšem Saboru koji može biti, jer je Gospod rekao da je carstvo nebesko onih koji su kao djeca”, zaključio je Šljivančanin

Nakon pozdravnog slova protojereja Mirčete Šljivančanina, održan je specijalan program „Zlatno drvo mitropolita Amfilohija“ u kome su djeca kroz složeni igrokaz i multimedijalnu predstavu, ilustrovali najvažnije aspekte iz djelovanja mitropolita Amfilohija u Crnoj Gori. Igrokaz je sa učenicima iz Bara pripremila vjeroučiteljica Slavica Orlandić sa saradnicima. Pjevao je i dječji hor, kao i specijalna gošća mlada Pavlina Radovanović iz Orahovca. Ova talentovana djevojčica je nastupala širom regiona, a naročito su zapaženi nastupi koje je imala ove godine u Moskvi, prilikom proslave Dana pobjede.

Dvadeset i prvi Dječji Sabor Crne Gore, najveća dječja manifestacija Mitropolije crnogorsko-primorske, završena je učešćem djece na različitim radionicama, takmičenjima i sportskim nadmetanjima.

The post VIDEO: Održan Pravoslavni dječji sabor first appeared on BARinfo.

Govoreći nad Amfilohijevim odrom, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej rekao je da je pokojni mitropolit bio pokretač i nosilac svih obnova u Crnoj Gori.

“Zato će njegovo ime biti upisano zlatnim slovima u srpskoj istoriji kao ugledne ličnosti. On je u vrhu srpskog bogoslovlja našeg vremena”, rekao je Irinej.

On je podsjetio da je Amfilohijeva želja bila da se obnovi kapela na Lovćenu.

“Neka ovo bude njegov amanet vjernom srpskom narodu i Crnoj Gori”, kazao je irinej.

On je rekao da se Amfilohije po ustoličenju na tron Mitropolita crnogorskog primorskog, suočio sa teškim stanjem, ali da je uspio da obnovi ono što je zapušteno u napušteno.

„Obnovljeno je sveštenstvo i monaštvo, a time i time i vjera u narodu. Za kratko vrijeme duhovno je vaskrsavala Crna Gora“, rekao je Irinej.

Mandatar Zdravko Krivokapić, naveo je da je današnji dan litija svih litija i da je predvodi mitropolit Amfilohije.

Krivokapić je kazao da je svaki susret sa Amfilohijem bio radost i učenje.

“Moja navjeća radost je naš susret 30. avgusta uoči ponoći. Taj tvoj zagrljaj nosiću do svoje poslednje ure“, kazao je Krivokapić.

On je rekao da je smrt Amfilohija, izuzetan gubitak za narod ali za pravoslavlje.

„Građani Crne Gore ostali su bez velikana koji stoji rame uz rame sa svetim Petrom cetinjskim i velikim Njegošem“, kazao je Krivokapić.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, kazao je da se nada da će Amfilohije biti poslednji vladika koji je morao braniti crkvu od dijela svoga naroda.

„Počivaj u našoj Podgorici, našoj Crnoj Gori najljepšoj zemlji na svijetu. Čuvaj nam i blagosiljaj Crnu Goru našu majku i otadžbinu. Čuvaj je baš onako kako si se znao suprostaviti kada su je znali omalovažiti. Živjelo pomirenje živjela Crna Gora“, poručio je Bečić.

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije rekao je da je dolazak velikog broja značajnih ličnosti, naroda i sveštenstva na sahranu Amfilohija pod teškim uslovima veliki događaj ravan velikoj žalosti koja je snašla Crnu Goru.

Joanikije je kazao da je Amfilohije ratovao najjačim oružjem – istinom i božijom pravdom.

„Njegova smrt je zapečatila sve njegove pobjede do dana današnjeg. Zato i njegovu smrt doživljavamo kao pobjedu. Jeste velika žalost, ali to žalost koja će se božjom milošću pretvoriti u radost“, poručio je Joanikije.

Akademik Matija Bećković kazao je da velike ljude smrt samo uvećava i uveličava i da danas počinje drugi, vječni život Amfilohija Radovića

“Bog svakom da život dok ne završi ono što je trebalo.To je potvrdio svojim životom Mitropolit. Gospod ga je pozvao u pravi čas, baš kad je trebalo, da ga je pozvao ranije, ne bi valjalo”, rekao je Bećković.

Episkok bački Irinej kazao je da je današnji dan više radostan nego tužan.

„Pored žalosti možemo da imamo radosti jer nije slučajno, kao što ništa nije slučajno, da je Amfilohije umor uoči praznika Svetog Petro cetinjskog“, kazao je Irinej.

On je naveo da nije istina da je Amfilohije preminuo od koronavirusa, već da je on 11 dana bio pobjednik tog virusa, . „Ali tjelesna slabost i njegova pluća, organizam nijesu izdržala ta iskušenja“, kazao je Irinej.

Sahrani je prisustvovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, sprski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar za ljudska prava Vlade Crne Gore Mehmet Zenka, nadbiskup barski Rrok Gjonleshaj, predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, veliki broj poslanika crnogorskog parlamenta, predstavnici političkog i javnog života Crne Gore, predsjednici Opštine Budva i Kotor, uz više hiljada građana.

The post Sahranjen Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije first appeared on BARinfo.

Veliki broj vjernika okupio se danas ispred Hrama, gdje su dočekali prenos Amfilohijevih posmrtnih ostataka sa Cetinja.

Amfilohije će biti sahranjen sjutra u kripti Sabornog hrama, a liturgiju povodom njegove smrti služiće patrijarh srpski Irinej.

Amfilohije je preminuo u petak, 30. oktobra 2020. godine. 

Amfilohije će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen u kripti Sabornog hrama u Podgorici u nedjelju 1. novembra.

Televizija Crne Gore sjutra će prenositi sahranu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

“Pored ostalog, jedan od ključnih razloga je i taj što Televizija Crne Gore, kao Javni servis svih građana, imajući u vidu mjere NKT-a za sprečavanje širenja korona virusa , želi da svim vjernicima omogući da taj čin gledaju kod kuće, kako se ne bi izlagali epidemiološkom riziku, koji je u ovakvim situacijama visok i neizbježan”, navodi se u saopštenju TVCG.

The post Sahrana Mitropolita Amfilohija u nedjelju u kripti Sabornog hrama u Podgorici first appeared on BARinfo.

Uvažavajući tradiciju i običaje, ali i sveprisutnu opasnost od koronavirusa, pozivamo građane da se pridržavaju epidemioloških mjera kako bi zaštitili svoje zdravlje i zdravlje i živote svojih najbližih.

Sva masovna okupljanja u prethodnom periodu su pokazala rizike i opasnosti, a posljedice osjeća cijelo društvo.

Nacionalno koordinaciono tijelo podržava apel Mitropolije crnogorsko-primorske za poštovanje epidemioloških mjera i poziva sveštenstvo da preduzme sve mjere kako bi se rizik širenja koronavirusa sveo na najmanju moguću mjeru.

Zajednička je odgovornost i obaveza svih nas da doprinesemo očuvanju zdravlja i života građana.

The post NKT: Saučešće sveštenstvu, monaštvu i vjernicima, građani da se pridržavaju mjera first appeared on BARinfo.

„Sa žaljenjem sam primio vijest o smrti Njegovog Visokopreosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Kao velikodostojnik SPC bio je akter i svjedok burnih procesa krajem prošlog i početkom ovog vijeka, kako u Crnoj Gori, tako i na prostorima bivše Jugoslavije. Ukupnu djelatnost mitropolita Amfilohija u Crnoj Gori cijeniće istorija. Iz dugog perioda naše saradnje, tokom kojeg smo razmjenjivali mišljenja o važnim pitanjima za razvoj savremene Crne Gore, pamtiću njegov doprinos stvaranju pozitivne atmosfere uoči referenduma na kojem je naša zemlja obnovila nezavisnost mirnim i demokratskim putem. Molim vas da moja saosjećanja prenesete njegovim najbližima”, navodi se u saopštenju predsjednika Crne Gore.

***

Premijer Duško Marković povodom smrti mitropolita Amfilohija, uputio je izraze saučešća sveštenstvu, monaštvu i vjernicima Mitropolije crnogorsko-primorske.

“Sa žaljenjem sam primio vijest o mitropolitovoj smrti. Kao predsjednik Vlade sarađivao sam i razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem o mnogim važnim pitanjima koja su se ticala odnosa Države i Crkve, ali i o drugim temama od značaja za crnogorsko društvo”, naveo je Marković na tviteru.

Marković je naveo i da je Mitropolija crnogorsko-primorska izgubila danas svog poglavara, a crkva u Crnoj Gori svog zapaženog jerarha.

“Iskreno saučešće upućujem i porodici Radović iz koje je poticao Mitropolit”, naveo je Marković.

***

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, uputio je saučešće episkopima, monaštvu i sveštenstvu mitropolije crnogorsko-primorske povodom smrti mitropolita Amfilohija.

“Jedan si od onih koji je sve što je stvorio podario svom narodu. Iskreno saučešće episkopima, monaštvu i sveštenstu, a vječan mir i hvala Mitropolitu crnogorsko-primorskom. Nadamo se i vjerujemo da njegov nasljednik neće hoditi trnovitim putevima kojima je Mitropolit, sa svojim narodom, dostojno i pastirski koračao”, napisao je Bečić na Tviteru.

The post Đukanović, Marković i Bečić izrazili saučešće povodom smrti mitropolita Amfilohija first appeared on BARinfo.

Danas, 30. oktobra, tijelo Mitropolita Amfilohija će biti prenijeto na Cetinje, gdje će, u Cetinjskom manastiru, sjutradan biti služena liturgija. Sjutra u 13 časova posmrtni ostaci biće ispraćeni za Podgoricu, do Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. U Hramu će biti sve do nedjelje, 1. novembra, kada će, kako je najavljeno, Svetu liturgiju služiti patrijarh SPC Irinej, nakon čega će biti služeno opijelo i obavljena sahrana. Mitropolit Amfilohije će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen u kripti Sabornog hrama u Podgorici.

U nedjelju, 1. novembra, u svim gradovima i manastirima gdje je to moguće biće služena Sveta Liturgija sa početkom u 9 časova, nakon koje će biti održan pomen mitropolitu.

Iz Mitropolije obavještavaju da će sve do sahrane mitropolita Amfilohija, narod u mimohodu moći da se pokloni odru, a “u danima nakon sahrane svakodnevno će se služiti Sveta Liturgija i pomeni u Hramovima, a vjerni narod će moći u Kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja da se pokloni mitropolitovom grobu”.

Mitropolija je apelovala na pridržavanje propisanih zdravstvenih mjera.

“Od državnih organa očekujemo doprinos sa svoje strane kako bi se dostojno ispratio jedan od najuglednijih arhijereja ove drevne svetosavske zetske i crnogorske episkopije, kao i čitavog hrišćanskog svijeta. Svjesni cjelokupne zdravstvene situacije, ali i ogromnog poštovanja koje uživa mitropolit Amfilohije, apelujemo na sve učesnike mitropolitovog ispraćaja da se pridržavaju svih propisanih zdravstvenih mjera, ponašajući se po onoj mudrosti Marka Miljanova, junaštvom braneći sebe od drugih, a čojstvom braneći i čuvajući druge od sebe”, kaže se u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske.

Mitropolit Amfilohije je preminuo jutros u 8.22 časova. “Rano jutros ga je u bolnici pričestio podgorički paroh protojerej Branko Vujačić, a sve vrijeme njegovog bolničkog liječenja je uz njega bio njegov kelejnik jeromonah Justin Mrenović, sabrat Cetinjskog manastira”, ističu iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

The post Mitropolija crnogorsko-primorska: Sahrana mitropolita u nedjelju u Sabornom hramu u Podgorici first appeared on BARinfo.

***

Vladika Amfilohije bio je gromadna ličnost naše novije istorije, dostojan nasljednik trona Svetog Petra Cetinjskog, graditelj Hristove Crkve i Hristove vjere u razgrađenoj i rastočenoj Crnoj Gori, saopšteno je iz Ujedinjene Crne Gore povodom Amfilohijeve smrti.

“S velikom ljubavllju i poštovanjem, s obavezom koja ostaje živa i trajna, sjećaćemo se svakog koraka kojim smo zajedno prošli bespuća minulih decenija. Sjećaćemo se čovjeka, brata i oca svih onih kojima je život i surova realnost odnosila i otimala svaki smisao življenja. Na početku je bio duhovni vođa rijetkih koji su sačuvali svoju vjeru, a na kraju nezamjenljivi duhovni pastir stotina hiljada pravoslavnih Hrišćana Crne Gore. Vječni pomen i Carstvo nebesko za našeg Vladiku koji je mnoge zajedničke poraze i nesreće pretvorio u veliku pobjedu života”, saopštili su iz Ujedinjene.

***

Socijalistička narodna partija očekuje da se proglasi dan žalosti povodom smrti mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, saopšteno je iz te partije.

“Preselio se u Carstvo nebesko najveći među nama, naš Mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije. Tuguje danas pravoslavni svijet, tuguje Crna Gora, tuguje i Socijalistička narodna partija Crne Gore i njeno članstvo, svjesni gubitka duhovne i ljudske veličine bez koje smo ostali. Opraštamo se od našeg Mitropolita uz uvjerenje da ćemo znati slijediti put kojim nas je vodio, put istine i pravde, put zajedništva i pomirenja. Dao nam je put i ruku za naprijed a mi moramo ostati dostojni njegove borbe za naše bolje sjutra. Počivaj u miru Vladiko, Carstvo Ti Nebesko, s velikom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te u sjećanju i pamtiti i primjenjivati sve čemu si nas učio. Socijalistička narodna partija očekuje od tehničke Vlade da ispoštuje potrebu proglašenja dana žalosti zbog smrti Mitropolita Amfilohija, duhovnog vođe većinskog pravoslavnog naroda u našoj državi”, navodi se u saopštenju SNP-a.

***

Demos iskazuje saučešće svim vjernicima, sveštenstvu, monaštvu i rodbini, povodom smrti mitropolita crnogorsko-primorskog, saopšteno je danas iz te partije.

“Otišao je u vječnost jedan duhovno jak i vispren čovjek, mitropolit Amfilohije, koji je moračku bistrinu nagradio visokim obrazovanjem erudite. Svoju misiju na zemlji hrabro je obavljao, mirno i dostojanstveno se suočavajući sa kratkom bolešću, tokom koje nije želio da napušta Crnu Goru i traži poseban tretman liječenja. Bila je to i poslednja simbolika odanosti svom sudbinskim prostoru kojem je pripadao iskreno i do kraja. Izvjesno, Crna Gora će ga trajno pamtiti s pijetetom koji je zasluživao”, saopšteno je iz Demosa.

***

“U ime svih članova i simpatizera Partije, kao i u svoje lično ime, saučestvujem u bolu svih pravoslavnih vjernika Mitropolije Crnogorsko-primorske u Crnoj Gori i rasijanju povodom upokojenja Njegovog visokopreosveštenstva arhiepiskopa cetinjskog, Mitropolita Crnogorsko primorskog i egzarha Svetog trona Pećkoga, gospodina Amfilohija”, navodi se u saopštenju lidera DNP-a Milana Kneževića.

“Crna Gora je danas pred stihijom pandemije izgubila i čovjeka i duhovnika, filozofa i književnika, duhovnog pastira pravoslavnog naroda, koji se nakon primanja Svete Tajne pričešća upokojio u Gospodu u Kliničkom centru u Podgorici i rasplakao mnoga srca diljem Crne Gore i šire”, kazao je Knežević.

Lider DNP-a je podsjetio da je mitropolit doprinio “izmirenju i oslobođenju cijele Crne Gore, koja će odsad ići sigurnijim putem ka boljim vremenima i Evropi, uz dobar suživot svih vjera i nacija”. 

“Njegova uzvišena misao pomogla je uspravljanju Crne Gore, koja se ni ovog puta „ne šće u lance vezati“, svjesna svoje tradicije i istorije, uz povratak svojim najvišim vrijednostima za dobro svih građana i vjera. Naš poštovani najviši pravoslavni velikodostojnik Crne Gore izvršio je svoju veliku misiju, odlučan u namjeri da ostane sa svojim vjerujućim narodom do posljednjega trena. Njegovo zemno tijelo nije se oduprlo bolesti, ali mu se duša uznijela Bogu, koji ga je primio u svoje okrilje kao novomučenika i svetitelja još za života”, kazao je Knežević.

On je kazao da će “njegovo hodičašće” garant novih dana za Crnu Goru. 

“Stoga se i na njegovo Visokopreosveštenstvo mogu odnositi riječi Vuka Mićunovića iz „Gorskog vijenca“ „Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi“. I u slovu Igumana Stefana može se prepoznati lik našeg mitropolita, jer je znao i umio „kako treba s besmrtnošću zborit’“. Neka je vječna slava našem mitropolitu, duhovniku i čovjeku, Gospodinu Amfilohiju, koji i sada na nebesima zna da je svojom mudrom riječju donio toliko dobra ovoj napaćenoj zemlji, a danas svojim upokojenjem donio i veliku tugu svim pravoslavnim vjernicima kod nas i rasijanju, koji će ga znati i umjeti ožaliti, prenoseći generacijama koje dolaze uspomenu na ovog bogolikog duhovnika, miritelja i dobročinitelja Crne Gore”, kazao je Knežević.

***

Predsjednica Socijalista Snežana Jonica je, u ime Socijalista i u svoje lično ime, izrazila iskreno saučešće Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, monaštvu, sveštenstvu i svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, povodom smrti visokopreosvećenog arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko-primorskog i egzarha svetog trona pećkog gospodina Amfilohija.

Borio se, hrišćanski smjerno, hrabro i uporno, za Crnu Goru bratske ljubavi i mira, i u toj borbi nikada nije klonuo. Ostavio je iza sebe zemlju ispunjenu odjekom crkvenih zvona, molitvom i vaskrslom vjerom naroda.

Nama preostaje da se molimo za njegovu besmrtnu dušu, a vilama da se “grabe kroz vjekove, da mu v’jence dostojne sapletu”.

***

“Povodom smrti mitropolita Amfilohija, izražavam saučešće vjernicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, navodi se telegramu Ivana Brajovića, predsjednika Socijaldemokrata Crne Gore.

***

Povodom smrti mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, Bošnjačka stranka upućuje izraze saučešća Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, njenim vjernicima i sveštenstvu.

***

Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Izet Bralić uputio je telegram saučešća svim vjernicima i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske, povodom smrti mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija..

“Ljudska je priroda sklona vjerovanju da smo svi jednaki pred onim kojem se molimo a koji je dovoljno milostiv da nam garantuje smiraj u vječnosti. Onima koje u životu vodi vjera razum nalaže da se ne boje smrti jer će u njoj naći svoj vječni mir” navodi se u telegramu Bralića.

***

Mandatar Zdravko Krivokapić pozvao je da se proglasi dan žalosti zbog smrti mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

“Primio sam vijest o upokojenju našeg Mitropolita Amfilohija. Iako smo mi kao ljudi tužni, uvjeren sam da je Crkva danas dobila svetitelja! Moli se, vladiko, u Carstvu Nebeskom za svoju Crnu Goru. Ovim putem pozivam tehničku Vladu Crne Gore da proglasi dan žalosti u CG zbog upokojenja Mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Amfilohija! Crna Gora žali i žaliće i bez toga, ali vaša civilizacijska obaveza je da ispoštujete odlazak jednog od najvećih od nas u ovom vijeku”, napisao je Krivokapić na Tviteru.

***

Predsjednik Prave Crne Gore i poslanik u parlamentu, Marko Milačić, kazao je da je mitropolit Amfilohije ispunio svoju misiju na Zemlji: “Vratio je narod vjeri i duh narodu. Vratio je Crnu Goru sebi. Mitropolit nije umro, započeo je vječni život”.

Kako je dodao, “malo je ljudi u ljudskoj istoriji koji su za svoga zemaljskog života, obavljajući posao koji im je Bog povjerio, uspjeli da urade ono što je uspio naš Mitropolit”.

“Došao je među nas onda kada smo bili zaboravili i Boga i crkvu, i vjeru i korijene, i duh i savjest. Čistom dušom, britkom riječju i molitvom, otvorio je naše uši i oči, da ponovo shvatimo ko smo i zašto smo tu. Da znamo da smo djeca Boga živoga, pred Njim odgovorni i Njemu zahvalni za sve blagodati u ovom životu”, kazao je Milačić.

“A posebna blagodat je bila imati te, Vladiko, na tronu sve ove godine. U vremenima koja dolaze, sve više ćemo to shvatati. Zato mi danas ne tugujemo za tobom, jer znamo da te čeka život budućeg vijeka, a da nama koji ostajemo na Zemlji predstoji teška borba sa iskušenjima ovoga svijeta, za koju si nas pripremao i spremio. Dragi Vladiko i brate u Hristu, neka ti je pokoj duši i vječna slava u Carstvu Nebeskom”, zaključio je Milačić.

***

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović uputio je izraze saučešća vjernicima i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske povodom smrti mitropolita Amfilohija.

“Izražavam saučešće svim vjernicima i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske, povodom smrti mitropolita Amfilohija”, saopštio je Abazović.

Ljubav, kaže Abazović, jedina stvara vječnost.

“Neka mu Bog podari vječni mir, a svima nama snagu da se izborimo za ideale koji su besmrtni”, naveo je Abazović.

***

Nova srpska demokratija uputila je saučešće svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske povodom “upokojenja i preseljenja u Carstvo nebesko jednog od najvećih svjetila naše Crkve Mitropolita crnogorsko-primorskog Gospodina Amfilohija.”

“Njegovo Visokopreosveštenstvo je bilo dostojan naslednik svojih prethodnika na tronu Svetog Petra Cetinjskog i najsvjetliji primjer onima koji će na taj tron doći. Hvala mu na očinskoj brizi o našem narodu u Crnoj Gori i na čitavom srpskom prostoru a posebno na našem stradalnom Kosovu i Metohiji. Njegov odlazak izaziva neopisivu tugu u srcima svih naših ljudi ali njegov ovozemaljski život nam je ostavio vjeru da je zemaljsko za malena carstvo a Nebesko svagda i dovijeka. Hvala Gospodu što nam je darovao takvu ličnost koja je svjedočila Riječ Njegovu i vratila je među nas u Crnoj Gori! Vječna mu slava i hvala za sve”, saopšteno je iz NSD.

The post Saučešća i saopštenja političkih partija povodom smrti mitropolita Amfilohija first appeared on BARinfo.

Amfilohije (Radović) je rođen 7. januara 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači. Svjetovno ime mu je bilo Risto.

Osnovnu školu je završio u Manastiru Morača, a Bogosloviju u Beogradu. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine, a uporedo sa Bogoslovskim fakultetom, studirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu.

Postdiplomske studije nastavlja u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao na Istočnom pontifikalnom institutu (1965), a zatim odlazi u Pravoslavnu crkvu Grčke, gdje boravi sedam godina i gdje prima sveštenički čin.

U Atini je odbranio doktorat o Sv. Grigoriju Palami. Poslije godinu provedenih na Svetoj Gori, odlazi za profesora na Pravoslavni institut Sv. Sergija u Parizu, a od 1976. godine postaje docent, pa redovni profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, gdje je u dva mandata bio i dekan fakulteta.

Doktorat honoris causa Moskovske duhovne akademije primio je 2003. godine, Instituta teologije Beloruskog državnog univerziteta u Minsku 2008. godine, Pravoslavnog teološkog instituta Sv. Sergija u Parizu 2012. i Sankt-peterburške duhovne akademije 2014. godine.

Odlukom ruskog Nacionalnog komiteta društvenih nagrada, 2001. godine odlikovan je i Ordenom Lomonosova. Za počasnog člana Slovenske akademije književnosti i umjetnosti izabran je 2015. godine.

Sveti arhijerejski sabor Srpske Pravoslavne Crkve izabrao ga je maja 1985. godine za Episkopa banatskog, a decembra 1990. godine za Mitropolita crnogorsko-primorskog sa sjedištem na Cetinju.

***

Mitropolit Amfilohije je u KCCG primljen 6. oktobra, nakon što je ustanovljeno da je pozitivan na koronavirus. Mitropolija crnogorsko-primorska je 20. oktobra saopštila da je Amfilohije negativan na koronavirus, ali da proces oporavka i dalje traje, jer je neophodno sanirati posljedice izazvane infekcijom, prije svega upalu pluća.

***

Povodom smrti Mitropolita Amfilohija, zvona svih pravoslavnih hramova u Crnoj Gori, sve do sahrane, zvoniće u 10, 12 i 16 časova, najavljeno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

The post Preminuo Mitropolit Amfilohije first appeared on BARinfo.