Tim riječima sagovornici “Vijesti” odgovaraju na pitanje šta bi opozicija trebalo da ponudi biračima na parlamentarnim izborima naredne godine, a da bude jednako primamljivo ili primamljivije kao veliko povećanje zarada.

Saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Mladen Grgić, kazao je da problem Spajićevog modela nije povećanje zarada koje bi zaustavile odliv građana, već to što ne postoji nikakav set reformi kojim bi one bile održive, a da se ne naruše privreda, javne finansije i ekonomska stabilnost.

“On uporno gradi kuću od krova. Ne samo to, već minimalna zarada – koja je instrument zaštite najranjivijih grupa radnika prije svega, ovdje je instrumentalizovana kao sredstvo postavljanja praga opštih zarada koje ne odgovaraju stvarnom stanju ekonomije”, rekao je on “Vijestima”.

Upitan šta bi opozicija trebalo da uradi da bi bila konkurentna “Euro modelu”, Grgić je odgovorio da bi se u šali moglo reći, neka ponude duplo.

“Iza toga ne bi stajala ništa smislenija analiza ili teorija, samo veći ulog. Ali, ozbiljno govoreći, svako nuđenje istog ili većeg samo bi dalo kredibilitet politici najprostijeg ekonomskog populizma”.

Grgić je kazao da bi odgovorna politika prema građanima ponudila dvije komponente: povećanje standarda koje neće pojesti inflacija i reforme koje će ga učiniti održivim.

“Građanima (nadam se) nije važan samo broj na računu, već koliko mu ostane kad plati stan, hranu, kredit, ljekove i obrazovanje djece. A interes je svih da se država razvija, ne samo da raste na potrošnji i inflaciji”.

Grgić je konstatovao da ko god ne želi da ide putem Spajićeve politike, mora ponuditi nešto razumno, ali i dovoljno konkretno: jasan hodogram povećanja zarada (čak i kvantitativno predstavljen) s jasnim setom reformi – sudstva, administracije i državnih preduzeća, podršku malim firmama, investicije i stvarnu politiku dostupnog stanovanja – bilo kroz bečki model, bilo kroz gradnju na komunalno opremljenom državnom zemljištu.

“… Nešto što može početi odmah, i nešto što je održivo, a takvih modela ima. Vlada je planirala da potroši 40 miliona kroz šemu u kojoj će kvadrat stana plaćati skuplje od tržišne, mimo svih analiza i propisa. Zašto neko ne ponudi da će s tih 40 miliona da otkupi stanove po tržišnim cijenama ili sagradi na komunalno opremljenim lokacijama i pod jasnim pravilima ponudi prvo najranjivijim, onda drugim grupama? To je jednostavna i konkretna politika nasuprot naizgled koruptivne i neracionalne šeme”.

Grgić zato kao moguće rješenje vidi veći standard, ali bez obmane, dostupne stanove, ali bez predizbornih maketa i efikasnu državu, ali bez partijskog zapošljavanja.

“Niko ne može pobijediti Spajića tako što će postati još jedan ‘spajić’ – ili može, ali onda je potpuno svejedno”, poručio je sagovornik.

Podsjetio je da opozicija nosi svoje breme prošlosti i da svaki narativ zavisi upravo od toga koliko blijedi prošlost. Prema njegovim riječima, ono što je za opoziciju pozitivno, a za društvo loše, jeste da nema negativne prakse koja nije nastavljena.

“Korupcije je ništa manje, partijsko zapošljavanje norma, nekompetentnost sveprisutna… a model razvoja identičan, samo manje efikasan”.

Upitan da li smatra da je Spajić “Euro modelom” pobijedio u predizbornoj trci prije nego što je ona i počela, Mladen Grgić je odgovorio odrično.

“Niti će se glasati samo o ekonomiji, iako je očigledno Spajićeva namjera da ‘Euro modelom’ utiša druge teme. Čini mi se da je i sam svjestan da je izgubio dobar dio političkog kredita. Česte ‘nemoguće’ najave urušile su mu kredibilitet, iako se sklanjao od javnosti i nastojao da se pojavljuje samo s pozitivnim temama”.

Grgić je konstatovao da se Spajić rijetko bavio svakodnevnim premijerskim poslom, dok su projekti koje je lično promovisao, Velika plaža, koncesija aerodroma, “državni Glovo”, trase auto-puteva, ostali bez obećanih rezultata.

Prema njegovim riječima, premijer zato sad mijenja redosljed – prvo daje, pa traži glasove, računajući da će početni rast primanja i potrošnje politički naplatiti prije nego što ostale posljedice postanu vidljive.

“Ali povećanje će dobiti i oni koji za njega neće glasati. Uspjeh te transakcije zato nije izvjestan, dok troškove i rizike preuzimaju država i privreda. Upravo zato bi trebalo ozbiljnije razgovarati i o takozvanom uspjehu ‘Evrope sad 2’. Vlast ga danas brani tvrdnjom da država nije bankrotirala. Ali bankrot uglavnom nije ni bio suština upozorenja, niti je njegovo izbjegavanje bilo obećani cilj. Obećavani su investicioni talas, najbolji ambijent za poslovanje i novi razvojni zamah. Gdje je to?”, upitao je Grgić.

On je konstatovao da je došlo do rasta nominalnih zarada, ali uz nedovoljna izdvajanja za zdravstvo i kapitalne projekte, dok je inflacija povećavala nominalne poreske prihode i peglala budžetske rupe, istovremeno nagrizajući kupovnu moć.

“Nismo bankrotirali, ali smo izgubili vrijeme i suzili prostor za dugoročni razvoj. Ono što je interesantno jeste da su države u okruženju imale slične rezultate bez tako radikalne intervencije u finansiranje Fonda PIO. Za tri godine nismo vidjeli reformu koja bi suštinski promijenila način na koji ekonomija funkcioniše, ni u državnim preduzećima ni u administraciji”.

Grgić je podsjetio i da umjesto obećanog raskida sa starim praksama, javnost gleda partijsko zapošljavanje i sve otvorenije korišćenje javnih resursa za partijske i privatne interese, dodajući da država pokazuje nemoć da se suoči s tajkunima povezanim s djelovima vlasti.

“… I o tome će se glasati. Investicija, osim u stanove, gotovo da nema. Sve se dešava stihijski. Ciljevi reformi ‘Evropa sad’ nisu ostvareni, a novo dizanje uloga do krajnjih granica vidim kao priznanje tog neuspjeha”.

Govoreći o “Euro modelu”, Mladen Grgić je rekao da bi trebalo razumjeti i kako Spajić vidi politiku. Ocijenio je da premijer državu, baš kao i sopstvenu ulogu u njoj, ne doživljava mnogo drugačije od firme, projekta s kripto valutama ili fonda koji se bavi špekulativnim kupovinama.

“Građani su kupci/investitori, a politika proizvod koji im treba prodati. Poruka je banalizovana do krajnjih granica, na nivou naslova ‘self-help’ knjiga: zašto biste bili siromašni kad možete biti bogati? Zato će država propisati da budete bogati”.

Ocijenio je da Spajić zanemaruju sve ekonomske i tržišne mehanizme, te da se stvar svodi na jedan propis – banalnost.

Prema njegovim riječima, negativni efekti djeluju toliko očigledno da dio javnosti pomisli da ne mogu biti stvarni.

“Jer, valjda, niko to ne bi radio da ne zna šta radi. Mora postojati analiza! Ali u politici koju živimo, a koja se rađa na onome što je okrnjeni liberalni poredak baziran na tehnokratiji, i kod nas i drugdje, politika može da se vodi praznovjerjem, obmanom, emocijom… Ako ste dodatno hazarder i ne osjećate minimum odgovornosti za svoje odluke – vi ste težak protivnik”.

The post Grgić: Ko god ne želi da ide putem Spajićeve politike, mora ponuditi nešto razumno first appeared on BARinfo.

Ovaj Vladin program startovao je u novembru prošle godine kada su prepolovljeni doprinosi za penzijsko osiguranje, što je uticalo na rast neto zarada, ali je istovremeno povećana stopa PDV-a i akciza na dio proizvoda i usluga.

“Posebno je problematično to što je Ministarstvo finansija kao kompenzaciju navelo projektovani rast prihoda po osnovu povećane ekonomske aktivnosti u 2025. godini, što se ne može smatrati kompenzatornom mjerom u fiskalnom smislu. Time je praktično priznato da cijeli projekat od početka zavisi od rasta prihoda usljed ubrzane ekonomske aktivnosti i, još važnije, visoke inflacije. Upravo je inflacija odigrala ključnu ulogu u stvaranju privida održivosti programa. Dodatno, potrošnja velikog broja stranaca je kratkoročno povećala prihode, ali bez stvaranja trajne osnove za fiskalnu stabilnost. Cijena takvog pristupa plaćena je kroz razvojni dio budžeta – uz skromna izdvajanja za infrastrukturu, poljoprivredu i subvencije privredi, ali i poteškoće u sektoru zdravstva. Ekonomske posljedice se već vide kroz smanjenu konkurentnost ekonomije, pad investicija, izvoza i domaće proizvodnje. Drugim riječima, neko je morao da plati trošak ovog programa, a puni fiskalni račun još uvijek nije ispostavljen”, naveo je Grgić.

On ukazuje da su stranci igrali ključnu ulogu i u nominalnom uspjehu projekta “Evropa sad 1”, prvenstveno kroz svoju potrošnju.

“Upravo zato je začuđujuće da Vlada danas, umjesto da unaprijedi kontrolu i obezbijedi da institucije rade svoj posao u okviru postojećih propisa, uz potrebna unapređenja, problem pokušava da riješi uvođenjem restriktivnijih politika boravka. Već sada se bilježi značajno smanjenje broja stranaca sa regulisanim boravkom, a taj trend će se neminovno odraziti na javne finansije u narednoj godini. Manji broj stranaca znači nižu potrošnju, slabiji priliv prihoda od PDV-a, ali i manju ekonomsku aktivnost u sektorima koji su se u velikoj mjeri oslanjali na njihovo prisustvo – od usluga i nekretnina do IT sektora”, kazao je Grgić.

On navodi i da je Crna Gora već imala odliv stranaca iz IT industrije, koji su tokom perioda nakon pandemije Covid-19 i početka rata u Ukrajini našli privremeno utočište, ali su nakon nekoliko godina boravka shvatili da u Crnoj Gori ne postoji jasna perspektiva za trajno rješavanje njihovog statusa.

“Zbog pravne neizvjesnosti i promjenljivih pravila, mnogi su svoja poslovanja prebacili u zemlje koje nude jasne i predvidive okvire za boravak i naturalizaciju. Upravo su to stranci koji predstavljaju značajan resurs za domaću ekonomiju: visokoobrazovani, fiskalno disciplinovani i sa natprosječnom potrošnjom. Njihov odlazak ne utiče samo na prihode budžeta, već i na dugoročni razvojni potencijal zemlje. Ukoliko se ovaj trend nastavi, realno je očekivati dodatni pritisak na budžetski deficit, a posljedično i na rast javnog duga”, naveo je Grgić.

Četvrtini turista uvodimo vize

Vlada u svojim strategijama za naredne godine osnovu za rast ekonomije oslanja dominantno na turizam i potrošnju domaćinstava, Grgić kaže da to može da predstavlja kratak i rizičan horizont razvoja.

“Takav model je izuzetno osjetljiv na spoljne šokove, promjene u međunarodnim tokovima i raspoloživi dohodak građana, koji je već ozbiljno nagrižen inflacijom. Bez snažnijeg proizvodnog i izvoznog sektora, ovaj pristup ne može obezbijediti stabilan i održiv rast. U turizmu se dodatno suočavamo sa strukturnim problemima koji su dugo poznati, ali nijesu sistemski adresirani. Već naredne godine gotovo četvrtina naših emitivnih tržišta ulazi u vizni režim, što je obaveza koja je poznata najmanje pet godina i dio je evropske agende. I pored toga, Crna Gora nije uspostavila funkcionalan sistem za online izdavanje viza, koji bi makar djelimično ublažio negativne efekte ove promjene”, ukazao je Grgić.

On kaže da se istovremeno godinama zadržava fokus na ruskom tržištu, uz malo konkretnih napora da se ozbiljno i strateški “napadnu” druga važna emitivna tržišta, poput njemačkog, austrijskog ili skandinavskih zemalja.

“Izdvajanja za promociju turizma su skromna i neuporedivo manja od sredstava koja se troše na administrativno širenje države, uključujući besmislene aktivnosti i održavanje ministarstava čija svrha često postoji samo da bi neko bio ministar. Kada je riječ o razvoju novih proizvodnih djelatnosti i obnovi postojećih, ključni preduslov je promjena prioriteta javnih politika. Potrebna je jasna strategija diversifikacije, stabilan i predvidiv regulatorni okvir, te snažnije usmjeravanje javnih sredstava ka logistici, energetici, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Bez ciljane podrške izvoznim i supstitucionim sektorima, uvozna zavisnost će se dodatno produbljivati, a rast zasnovan isključivo na turizmu i potrošnji domaćinstava ostati kratkotrajan i nestabilan. U konačnom, naša potrošnja više snaži naše najveće trgovinske partnere nego našu ekonomiju”, naveo je sagovornik “Vijesti”.

Bilaterarni ugovori zatvaraju vrata za druge

Grgić ukazuje da strane direktne investicije (SDI) vidljivo usporavaju, kao i da se istovremeno pogoršava njihova struktura.

“Udio SDI u BDP-u je smanjen, dok se više od 50 odsto ukupnih ulaganja odnosi na kupovinu nekretnina i stanogradnju. Takav obrazac ne stvara novu vrijednost, ne jača izvoznu osnovu i ne doprinosi dugoročnom razvoju ekonomije. Umjesto da se strani investitori sistemski usmjeravaju ka proizvodnim, izvoznim i razvojno orijentisanim djelatnostima, aktuelna politika, kroz bilateralne aranžmane, praktično najavljuje još jedan talas stanogradnje. Time se dodatno produbljuje postojeća strukturna slabost SDI. Pitanje koje se nameće jeste zašto država ne koristi resurse koje već ima. Postoje izuzetno atraktivne lokacije u državnom vlasništvu koje bi mogle biti predmet međunarodnih tendera za hotelske i turističke projekte koji bi nam pomogli u diversifikaciji turističke ponude. Ne postoji ni jasno definisan sistem povlastica i podsticaja za investitore koji su spremni da ulažu u takve projekte, uz poštovanje principa konkurentnosti i evropskog integracionog puta Crne Gore”, naveo je Grgić.

On ukazuje da izostaje sveobuhvatan i konkurentan investicioni paket koji bi, kroz jasna pravila, poreske i administrativne olakšice, te pravnu sigurnost, privukao investitore u sektore poput energetike, prerađivačke industrije, logistike ili IT-a.

“Razlog za to ostaje nejasan. Čak i u energetici, gdje vlada veliko interesovanje renomiranih svjetskih kompanije, vlada najavljuje i potpisuje bilateralni ugovor koji će suspendovati tendere i javno nadmetanje. To su signali da je tržište ‘zatvoreno’. U praksi, investiciona politika Vlade djeluje haotično i personalizovano, često svedena na PR narativ bez konkretnih mjera. Suštinske reforme i unapređenje pravnog okvira izostaju, a nerijetko se predlažu rješenja koja umjesto da privuku, dodatno odvraćaju investitore. Bez promjene tog pristupa, teško je očekivati kvalitetan i održiv priliv stranih direktnih investicija”, ukazao je Grgić.

Vlada je bilateralne ugovore o razvoju nekretnina i energetike potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Indikator uspjeha za 2026. biće “da preživimo”

Na pitanje šta bi za njega bio indikator uspjeha za 2026, po čemu bi znali da je godina bila dobra. Grgić kaže da u postojećem fiskalnom okviru, sa skromnom razvojnom komponentom budžeta, indikator uspjeha biće prije svega “da preživimo”.

“To znači da se ne suočimo sa ozbiljnim negativnim šokovima, da fiskalni balans ostane pod kontrolom i da se ne otvore nove rupe u javnim finansijama. U takvim okolnostima, uspjehom bi se moglo smatrati i to da se pojavi nekoliko značajnijih investicija, čak i ako nijesu rezultat sistemske politike, već odluke pojedinih investitora. Jednako tako, pozitivan signal bi bio da privreda još jednom pokaže otpornost i fleksibilnost, te da vidimo makar nekoliko domaćih kompanija koje uspiju da iskoče iz prosjeka i naprave korak naprijed uprkos nepovoljnom okruženju. Konačno, da se nadamo da infrastrukturni projekti, koji su već započeti ili najavljeni, ne dožive ozbiljna kašnjenja ili probijanja troškova. U ovom trenutku, s obzirom na ograničene razvojne kapacitete budžeta, mnogo toga se svodi na nadu da će se negativni scenariji izbjeći, a da će se pozitivni desiti uprkos sistemskim slabostima.

The post Grgić: Tek ćemo da platimo račun za Evropu sad 2 first appeared on BARinfo.

“Prihvatio sam poziv jer mi je čast da radim za predsjednika države. Namjera je da se ustavna nadležnost predsjednika koja podrazumijeva predstavljanje Crne Gore u zemlji i inostranstvu, iskoristi za promociju ekonomskih potencijala zemlje, stavljajući akcenat na održivost i socijalnu inkluziju. Namjera predsjednika je da u okviru svojih aktivnosti promoviše i ostale društvene činioce, uključujući civilni sektor i akademsku zajednicu. U oblasti koju pokrivam trenutno je fokus na Samitu Ujedinjenih Nacija o ciljevima održivog razvoja (SDG Samit) koji se održava u septembru u Njujorku, gdje će predsjednik predstaviti stanje u pogledu ispunjavanja SDG-a kao i namjeru da se proces u perspektivi dodatno ubrza”, kazao je Grgić za Radio Bar i Bar Info.

Kako je Portalu RTCG potvrđeno iz Kabineta predsjednika, za savjetnicu za spoljnu politiku imenovana je Marija Lakić Barfus, savjetnica za politički sistem i unutrašnju politiku je Biljana Papović doskoro zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT), savjetnik za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik za bezbjednost i odbranu bivši šef ANB-a Dejan Vukšić, dok je savjetnik za regionalni razvoj Aleksandar Stijović, bivši ministar.

Po aktu o sistematizaciji, predsjednik Crne Gore ima mogućnost imenovanja deset savjetnika.

Ranije je za savjetnika za spoljnu politiku imenovan Filip Ivanović.

The post Baranin Mladen Grgić savjetnik predsjednika Jakova Milatovića first appeared on BARinfo.