Posmatrajući trenutno stanje, primjetne su značajne razlike između užeg centra grada i gradskog šetališta s jedne strane, te prigradskih naselja s druge. U užem centru i na Šetalištu kralja Nikole, gradski mobilijar je u odličnom, zaista zavidnom stanju. Klupe su očuvane i redovno održavane, javna rasvjeta je funkcionalna, a kante za otpatke postavljene su na adekvatnim lokacijama. Ove cjeline ostavljaju pozitivan utisak kako na građane, tako i na posjetioce i doprinose osjećaju uređenosti, sigurnosti i ugodnog boravka na otvorenom.

Posebno treba istaći da je lokalna uprava opredijeljena za razvoj grada kao turističkog, a ne privrednog centra, kakav je bio u prethodnom vijeku, kada je snažna industrija predstavljala okosnicu napretka. Od ondašnje privrede ostala je uglavnom Luka Bar, što dodatno nameće potrebu da gradski mobilijar i uređenje javnih prostora budu u potpunosti usklađeni sa novim razvojnim pravcem grada. Šetajući centrom, od marine, preko gradske plaže, pa sve do izlaza iz Šušanja (dokle se prostire gradsko šetalište), možemo bez ustručavanja reći da se ti djelovi grada mogu porediti sa svjetskim metropolama. Uređen trg, bogato zelenilo, palme, more, brojna mjesta za odmor, sport i relaksaciju, spomenik Urošu Toškoviću, kao i dotjerana gradska plaža, jasno svjedoče da neko o tim prostorima vodi računa i planski ih unapređuje.

Međutim, kritički osvrt pokazuje da ni prilaz gradu ne ostavlja uvijek takav utisak. Ukoliko neko od građana ili turista u Bar dolazi javnim prevozom, vozom ili autobusom, već na tim lokacijama postaje jasno da postoji dosta prostora za doradu. Napukli i nakrivljeni pločnici na trotoarima, slomljeni betonski stubovi, trule daske na već dotrajalim klupama, kao i saksije sa odavno uvelim cvijećem, ne asociraju na urbano gradsko jezgro. Osim prostora oko željezničke i autobuske stanice, značajne korekcije potrebne su i u Starom gradu, gdje ruinirane i malobrojne klupe treba zamijeniti, uličnu rasvjetu popraviti, a autobuska stajališta učiniti vidnije označenim.

Situacija je i u ostalim prigradskim naseljima nerijetko na nezavidnom nivou. Tako je u mnogim djelovima zaleđa primjetan dotrajao ili oštećen mobilijar, a na pojedinim lokacijama on u potpunosti izostaje. Klupe su često polomljene ili neupotrebljive, rasvjeta nedovoljna, a kante za otpatke rijetke, ili u lošem stanju, što dodatno utiče na čistoću i ukupan izgled lokaliteta.

Ovakav neravnomjeran pristup uređenju javnih prostora, među stanovnicima prigradskih djelova opštine stvara osjećaj zapostavljenosti. Iako je razumljivo da centar grada ima poseban značaj, standard kvaliteta valja poštovati u svim naseljima, bez obzira na njihovu udaljenost od gradskog jezgra. Unapređenje stanja gradskog mobilijara u prigradskim naseljima, ali i na ulaznim tačkama grada, ne bi samo poboljšalo vizuelni identitet Bara, već bi značajno doprinijelo kvalitetu života građana, podstaklo društvene aktivnosti i stvorilo ravnopravnije uslove za boravak u javnom prostoru.

The post Stanje gradskog mobilijara: Vidljive razlike između centra i prigradskih naselja first appeared on BARinfo.