“Ulovi i viđenja morskog psa modrulja iz proteklih godina pokazuju da se on u našim vodama najčešće srijeće tokom proljeća. Iako se kao najzastupljenija pelagična ajkula Jadrana viđa tokom cijele godine, gotovo se polovina jedinki zabilježi samo u maju.

Razlog tome vjerovatno jesu reproduktivne aktivnosti jedinki modrulja, kod kojih se u ovo doba godine dešava parenje i donošenje mladih na svijet. Ženka modrulja nosi mlade od 9-12 mjeseci, a oni su na rođenju dugi od 35-50 cm. Tek rođene jedinke se gotovo svakog proljeća i ljeta zabilježe i duž crnogorske obale. Modrulj je uobičajen i stalan stanovnik Jadrana, kao i većine svjetskih mora. Međutim, iako je najčešća pelagična ajkula svijeta, njegov napad na čovjeka je izuzetno rijedak.

Sakupljanjem jednostavnih podataka kakvi su oni o periodu ulova, broju i veličini jedinki, može se doći do korisnih informacija, kako za očuvanje određene vrste, tako i za ribarstvo. Ulovi većine ajkula i raža nisu značajni sa ekonomskog gledišta, već često imaju i neželjene efekte. Tako u ribolovu plutajućim parangalima, modrulji i pelagične raže prouzrokuju štetu ribaru oštećenjem ribolovnog alata i uništavanjem mamaca namijenjenih ciljanim tunama i sabljarkama.

Modrulj, kao i veliki broj drugih ajkula, spada u ugrožene vrste, čije je puštanje usluga moru. Trenutno se ne nalazi na listi vrsta zabranjenih za izlov, a one vrste ajkula i raža za koje je to propisano, nabrojane su u Naredbi o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama iz 2015. godine. Slučajne ulove zaštićenih vrsta treba upisati u dnevnik ulova, a ukoliko je jedinka živa, mora se vratiti nazad u more.

Ukoliko ulovite/vidite modrulja ili bilo koju drugu ajkulu ili ražu, možete nam dostaviti fotografiju putem FB stranice Instituta ili postaviti u našu FB grupu posvećenu ovoj grupi riba”, kaže se u objavi Instituta za biologiju mora pri UNiverzitetu Crne Gore.

The post Prisustvo morskog psa modrulja u našim vodama najčešće tokom proljeća first appeared on BARinfo.

MSc Ilija Ćetković, sa Instituta za biologiju mora, čija su oblast istraživanja upravo hrskavičave ribe, kaže da se nasuprot uobičajenom mišljenju ljudi, ove vrste  mogu pronaći u svim morima svijeta, uključujući i Jadransko.

„Do sada je zabilježeno čak 59 vrsta u Jadranskom moru. U njegovim vodama se mogu sresti i neki od ‘živih fosila’ kakav je pas glavonja, za čije se srodnike smatra da su evoluirali u periodu Jure“, kaže Ćetković. Hrskavičave ribe, dodaje on, predstavljaju jednu od evoluciono najstarijih grupa kičmenjaka, čiji predstavnici naseljavaju svjetska mora već više od 400 miliona godina.

„Ajkule i raže danas preživljavaju masovno opadanje brojnosti svojih vrsta, a neke su i regionalno izumrle. Najnovija istraživanja pokazuju da je trećina ukupnog broja vrsta ajkula i raža suočena sa rizikom od istrebljenja, mahom uslijed pretjeranog izlova, sporog dostizanja polne zrelosti i malog broja potomaka“, navodi Ćetković.

Institut za biologiju mora sprovodi istraživanja u cilju utvrđivanja bioraznolikosti i učestalosti ovih vrsta u našim vodama. Nalazi nekih datiraju iz prošlih decenija i njihovo trenutno prisustvo nije potvrđeno.

„Laboratorija za ihtiologiju i morsko ribarstvo čuva informacije o ulovima i viđanjima u obliku baze podataka koja trenutno sadrži oko 2500 unosa. Podaci potiču iz redovnog monitoringa morskog ribarstva i iz takozvane građanske nauke, kojom svaki građanin/ka može doprinijeti cilju. Ovakav vid sakupljanja podataka je uveliko našao primjenu u istraživanju ajkula i raža usljed rijetkosti njihovih jedinki, i samim tim česte nemogućnosti istraživača da direktno dođu do uzoraka. Uz pomoć ribara i drugih zainteresovanih, došlo se do novih ili čak prvih nalaza 29 vrsta u našim vodama“, kaže Ćetković.

Kao jedno od značajnijih otkrića on ističe višegodišnju prisutnost nedoraslih jedinki pješčanog psa, vrste rijetke u gotovo čitavom Mediteranu, i to na širem području ušća rijeke Bojane. Svi nalazi ove vrste u Crnoj Gori su dobijeni zahvaljujući interesovanju ribara, koji su ih proslijedili osoblju Instituta.

„Analiza višegodišnjih podataka pokazala je da je od velikih vrsta ajkula daleko najčešći pas modrulj, dok su sve ostale neuporedivo rjeđe. Ovo nije iznenađenje, već samo potvrđuje pretpostavke i uklapa se u trendove preostalih djelova Jadrana. Među ražama, najčešće su one iz porodice Rajidae, kakve su raža kamenica i modropjega raža, dok se često mogu vidjeti i električne raže, poznatije kao drhtulje“, navodi Ćetković.

Znatan broj ugroženih ajkula i raža se već nalazi na brojnim međunarodnim konvencijama čija je Crna Gora potpisnik, dok se širom Mediterana preduzimaju značajne mjere u cilju njihovog očuvanja.

„Mediteransko more predstavlja svojevrsni hotspot biodiverziteta hrskavičavih riba jer ga naseljava oko 7% njihovog ukupnog broja. Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da proslijede svoja viđenja i ulove bilo koje ajkule ili raže, a takođe koristimo priliku da zahvalimo onima koji su to već činili“, poručio je Ćetković.

The post U našim vodama otkrivena rijetka vrsta ajkule – pješčani pas first appeared on BARinfo.