U Londonu je, u svečanim prostorijama “The Groove”, u organizaciji udruženja “Montenegro – UK Society” prikazan ovaj film po scenariju Momčila Zekovića Zeka, u režiji Dejana Senića, sa Petrom Strugarom u glavnoj ulozi.

“Iako je priča smještena u Budvi, i u sebi nosi budvansku tradiciju i vrijednosti, prepoznali smo u njoj mnogo više od jednog grada. Prepoznali smo sebe. Glavni junak, nakon mnogo godina provedenih daleko, vraća se tamo gdje je nekada pripadao. Ali, grad koji pronalazi više nije isti. Nema majke. Nema djevojke koju je volio, nema prijatelja sa kojima se družio, igrao karte. Nema onih ljudi koji su činili njegov svijet. Ostali su prazna kuća, prazan sto, poznate ulice i uspomene koje više nemaju kome da se vrate. I upravo tu ‘Budvanska barka’ postaje mnogo više od priče o Budvi. Postaje priča o svima nama koji živimo daleko od Crne Gore. Hvala autorima što su nam vratili ono što nam toliko nedostaje – osjećaj doma”, istakli su organizatori u propratnom pismu.

Premijeri u Londonu prisustvovala je Nataša Jovović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Prethodno je na TEF Festu Krk 2026 – međunarodni festival turističkog i etnografskog filma – ovo ostvarenje osvojilo tri nagrade: drugo mjesto u kategoriji dokumentarnog filma, priznanje za najbolju fotografiju i nagradu za najbolji scenario.

Na TEF festival su ove godine pristigla 104 filma iz 63 turističke zajednice, muzeja i etno udruženja iz Hrvatske i zemalja regiona, a “Budvanska barka“ našla se među nagrađenim ostvarenjima.

“Veliko mi je zadovoljstvo što je film ‘Budvanska barka’ nagrađen sa tri priznanja. Ona za mene imaju poseban značaj, jer su lijepa potvrda rada i energije koju smo uložili u ovo, ali i dodatna motivacija da nastavimo da stvaramo i razvijamo nove filmske priče. Posebno bih istakao da je Zeko napisao odličan scenario, koji je u velikoj mjeri nosio cijeli projekat i dao mu jasnu priču, emociju i posebnu atmosferu… Premijera u Londonu imala je posebnu dimenziju i čini me posebno zadovoljnim što je naša dijaspora prihvatila priču kao svoju, jer poruka filma jeste univerzalna, nije gradom geografski omeđena”, rekao je za Bar Info i Radio Bar Dejan Senić.

Film je koprodukcija cetinjske kompanije “Džep sa tajnama” i barske “SEN production”, a realizaciju projekta podržali su Akademija znanja i “Megapromet” iz Budve. U filmu se, pored Strugara kao glavnog glumca i naratora, pojavljuju i Iskra Zeković u ulozi Crvene marame, Tihomir Fabris u ulozi njenog oca, kao i Mia Mitrović, Emilija Zec, Dušan Ljubanović i Aleksa Dapčević u ulogama djece Budve.

U Baru je film premijeru imao u okviru ovogodišnjeg bARS-a, na autorskoj večeri posvećenoj video stvaralaštvu Deja Senića.

The post Film Deja Senića, nakon nagrada u Hrvatskoj, prikazan i u Londonu first appeared on BARinfo.

Jedan od pratećih vokala je Božo Gagović (“AkademiA”), dok montažu spota potpisuje Dejan Senić.

Kompozicija “Volio bih” se nalazi na drugom disku dvostrukog CD-a “Džep sa tajnama 2”. Tekst i muziku napisao je Zeko, a aranžman je uradio Dejan Božović. 

Gosti su članovi crnogorskih bendova “AkademiA” (Božo Gagović), “Highway” (Luka Vojvodić i Petar Tošić), Neonoen (Marko Vukčević i Ilija Pejović), koji su uz Deja Božovića i Zeka otpjevali prateće vokale.

Nakon “Od Božića do Božića” ovo je drugo ekranizovano djelo sa ovog muzičkog izdanja.  

The post I Barani u novom Zekovom projektu – od Božića do Božića first appeared on BARinfo.

U pitanju je poetski dijalog Vladimira i Kosare, čiji je autor Zeković, dok uloge dukljanskog vladara i njegove žene glume Milo Perović i Iskra Zeković. 

Muzički aranžer je bio Senad Drešević, a kostime je obezbijedio Muzej srednjevjekovnih avantura iz Kotora i Dragica Filipović (CNP). Na makedonski jezik su tekst preveli Aleksandar i Zagorka Donski.

Film su pomogli: Turistička organizacija Bar, Resto Bar “Taraca” Kotor, Artikulacija DOO Podgorica i Opština Bar, a Momčilo Zeković se za nastanak djela zahvalio Danilu Orlandiću, Dušanu Raičeviću, Aleksandri NIkezić, Branislavu Neneziću, Iku Đuroviću, Goranu Pajoviću, Slavenku Šućuru, Nikoli Pajoviću, Srđi Filipoviću, Ediju Krivokapiću, Danici Rajković, Miki Markoviću, Gojku Berkuljanu, Senadu Dreševiću, Milu Peroviću i Iskri Zeković, kao i stanovnicima Starog Bara.

The post Za Dan Bara objavljen poetsko-muzički film Dukljanski knjaz first appeared on BARinfo.

Recenzentkinja djela, književna kritičarka i književnica Dragana Erjavšek kazala je da je Zeković istinski romanopisac, “sa filmičnim u svom djelu, to je neka njegova magija”.

U paraleli književnog i muzičkog stvaralaštva Zekovića, Erjavšek je istakla da je na nedavnoj promociji knjige u Kotoru pominjala “Montenegro Jazz”, kultnu pjesmu grupe “Perper” čiji je Zeković osnivač.

 “Ovaj roman je u svakom smislu te riječi bluz, ‘Montenegro Blues’. Progovara o nekim stvarima o kojima  se generalno ćuti u Crnoj Gori, sviđa mi se što je to provukao kroz ljubavnu priču. Zeko u romanu vješto dozira sve elemente, u knjigu su tako ušli i šaneri, i student arhitekture, tu je scena u Koloseumu koja je potpuno nepovezana sa radnjom, ali, ona je tu da vas odmori od radnje, a potom, slijedi nešto što će emotivno da vas razlomi.

Za razliku od poezije koju vam Zeko dostavi haotično, koju morate da uređujete i sređujete, ova knjiga je bila suštinski završena. Bila sam sam fascinirana činjenicom da je dugo pisao, da je nastala mnogo prije ostalih knjiga koje je objavio. U stilskom smislu, Zeko je napravio divnu stvar, sva ova poglavlja su kratka, sve rečenice koje su jako važne su kratke, dinamika je takva da možete da pratite priču i da kreirate sliku. Tu su vrlo efektivne riječi koje vas tjeraju da se preispitujete dok čitate”, rekla je Erjavšek.

Ona je posebno istakla da su dva centralna lika romana “jako dobro izgrađeni”, akcentujući prije svih lik dona Simone.

“Tema romana je iseljeništvo sa jedne strane, i istorija. Istoričari koji pišu zvanične istorije, pišu o pobjednicima koji se šepure nekakvim istinama, a istinu treba tražiti u piscima, odnosno u književnim djelima. Iseljenici, oni koji su otišli odavde prije stotinjak godina, oni su neokaljani našim dnevnim problemima, očuvali su kulturu, očuvali su sjećanje i ono što mi je posebno drago – očuvali su jezik. Veoma sam zadovoljna što je Momčilo taj jezik unio u svoj roman.

Kad krenete od te neukaljanosti i razvijete je do današnjih dana, a priča romana se proteže sve do referenduma 2006, vidite koliko smo mi ovdje zaglibili sami sa sobom, i koliko čistoće se iz prošlosti sukobljava na tom društvenom planu”, kazala je, pored ostalog, Erjavšek. 

Prema njenim riječima, “Biblioteka ćutanja” je sigurno Zekovićeva najbolja, a vjerovatno i jedna od najboljih knjiga koje su kod nas objavljene u proteklih godinu i po, ”nadam se da će jednog dana po njoj biti snimljen film”.

Drugi recenzent romana, dramaturg Obrad Nenezić svoj doživljaj knjige izrazio je kroz poetizovani esej koji je privukao posebnu pažnju publike:

 “Ništa ne ćuti kao knjiga, a ništa nije glasno kao njene riječi.

Biblioteka ćutanja ne smije da ćuti iako su knjige odavno eksponati,

a riječi su samo kustosi i turistički vodiči.

Ovdje je zapisana mala istorija o ljubavi, ali,

velika istina o stradanju kako čovjeka, tako i emocija.

Jer, ko piše – zlo misli svakom zlu.

Tvoju lijepu čitanku ljubavi i istorije

zatvaram tvojom poezijom a ne prozom, koja glasi:

‘Opterećujuće je uzimati člansku kartu za ulaz u biblioteku tuđeg ćutanja’.

Zato – zaćutimo!”, naveo je, pored ostalog, u svojoj poemi Nenezić.

Zeković je istakao da je ovo djelo pisao od decembra 2019, pa sve do pred početak epidemije koronavirusa.

“Jednostavno, u to vrijeme nisam mogao da spavam,  samo je trebalo da nešto istovaram – gomile slova, gomile nota,  u tih 76 dana. Napisao sam prvo ‘Biblioteku ćutanja’, istovremeno sam pisao poeziju, svakodnevno. Kad sam završio ovaj roman koji me je razvalio emotivno, trebala mi je opuštajuća varijanta i tako je nastala ‘Lavanda’ koja mi je bila simpatična, pa sam nju kasnije prvu objavio, u međuvremenu su izlazile pjesma za pjesmom, tri knjige poezije, bukvalno mi je tih 76 dana prošlo u neprekidnom stvaranju”, rekao je Zeković.

Za svoju knjigu, čija se radnja dešava u Italiji i u Crnoj Gori, rekao je da “možda neće promijeniti svijet, ali, ako vas natjera da zastanete kod neke rečenice, da zaustavite korak, već je učinjela svoje”. 

Zeković se zahvalio na stalnoj podršci i gostoprimstvu Kulturnom centru Bar, direktorici Aleksandri Grabež i upravniku galerije Milunu Lutovcu, “promocije i drugi događaji u kojima učestvujem u Baru su uvijek nešto posebno”. 

Odlomke iz romana govorili su glumci Jelena Nenezić i Milo Perović.

The post Promovisana Biblioteka ćutanja – roman Momčila Zekovića Zeka first appeared on BARinfo.

O ovom poetskom i refleksivnom djelu govoriće recenzenti: dramaturg i književnik Obrad Nenezić, književnica i književna kritičarka Dragana Erjavšek, kao i sam autor. Događaj će obogatiti glumačka interpretacija odlomaka iz romana u izvođenju Jelene Nenezić i Mila Perovića.

U recenziji reditelja Darka Ivanovića ističe se da je “Biblioteka ćutanja” Zekova razglednica, brđanski haiku u kome je sve izmišljeno toliko da je sve gola istina. “Zeko otkriva, uklanjajući prašnjavi lencun sa sjećanja i strasti i skrivene istorije i sumraka i svitanja i snova na transferzali Crna Gora – Italija”.  Ivanović dodaje da knjiga podsjeća na još jedan aksiom: “Ima neke greške u svakom stvaranju kod Crnogorca. Kao da smo ukrali iz ove oskudnosti što nas je oblikovala pa sve što se izvaja, naslika, napiše i otpjeva, ima neku falinku, neko hramanje, nedostatak i strast nedovršenog. To krš traži da mu se ukradeno vrati”.

Slobodan Bobo Čukić, književnik i istoričar, ocjenjuje da je knjiga “nastavak tradicije muškog oporog leleka nad naopakim usudom naroda iz Crne Planine”.  Za Zekovo pisanje kaže da je to “vješto prišivena sjenka na stopalu svakog Petra Pana u svakom Crnogorcu, poklon nama što zatrpani mačističkim đubrivom kukavički gledamo da ni slučajno ne puštimo dječaka naizvan… a tek ljubavnika, romantika, pjesnika, trubadura”.

“Biblioteka ćutanja” je roman koji kroz intimnu prozu preispituje nezaliječene istorijske traume, naše zablude, skrivene nježnosti i neizgovorene istine. Zeković svojim jezikom stvara priču koja ne ostavlja ravnodušnim, već uvlači čitaoca u svijet gdje se prošlost i sadašnjost neprestano ogledaju jedna u drugoj.

The post Zekova Biblioteka ćutanja stiže u Bar first appeared on BARinfo.

Pavle je učenik šestog razreda OŠ “Blažo Jokov Orlandić” i Škole za osnovno muzičko obrazovanje “Petar II Petrović Njegoš”, odsjek klavir.

Na najpoznatijem muzičkom festivalu za djecu u Crnoj Gori, Pavle će se predstaviti pjesmom “Teodora” koju je napisao poznati kompozitor Momčilo Zeković Zeko, autor više od 300 objavljenih pop-rock kompozicija za različite domaće i regionalne zvijezde i jedan od osnivača grupe “Perper”.

“Sama ideja je bila Zekova, uz čije pjesme je Pavle porastao. Javne nastupe imao je sa Muzičkom školom, a u Rožajama će biti prvo učešće na jednom renomiranom festivalu. Ovo je samo početak jedne predivne saradnje“, kazala je za Radio Bar i Bar Info Pavlova mama Marija.

Nakon što je dobio pjesmu, ovaj talentovani dječak počeo je da vježba sa crnogorskim pjevačem i kompozitorom Slavenom Knezovićem, a potom je “Teodora” snimljena u studiju Senada Dreševića.

“Slaven Knezović je bio oduševljen njegovim poznavanjem muzike i osjećajem za nju. Na kraju je samo rekao: ‘On je sjajan'”, ponosno je istakla Marija.

Pavle je ljubav prema muzici pokazao od ranog djetinjstva.

“Imao je sreću da mu je dopala divna profesorica Sanja Raičković koja je njegovu ljubav prema muzici i pjevanju prepoznala od početka, i podržala ga. Uz hor profesora Mira Kruščića nastupao je na Novogodišnjem koncertu, i tada je već postalo evidentno da se u njemu krije veliki talenat za pjevanje”, objasnila je Pavlova majka.

Pavle je presrećan i sa nestrpljenjem očekuje prvi solo nastup.

“Njegovo oduševljenje pjesmom neopisivo je još od prvog trenutka kada je čuo. Ovo je njegov ostvareni san i put ka uspjehu, a mi kao roditelji smo tu da ga podržimo u svemu što želi. Već danima se pjevuši pjesma kroz našu kuću, jedva čekamo da je i publika čuje”, poručila je Pavlova majka.

Interesantno je da Pavle povremeno voli i da odsvira poneku numeru koja mu se dopadne. Ovaj jedanaestogodišnjak, osim muzike, voli sport, druženje i vožnju biciklom, a u slobodno vrijeme ide i na pecanje.

The post Pavle Marović učesnik Zlatne pahulje u Rožajama first appeared on BARinfo.

Na dupke punom platou ispred Dvorca kralja Nikole program je započet projekcijom spota za pjesmu “Sunce barsko“, čiji je Zekovič autor, a izvođači tridesetak pjevača i muzičara iz Bara. Na pitanje moderatorke Dragane Erjavšek kako je uspio da napiše pjesmu o gradu iz kog ne potiče, a koja je dotakla duboko one koji su za njega vezani, Zeković je rekao da se osjetio rođenim Baraninom dok je pisao.

“Valjda mi je data mogućnost da savladam neke trenutke koji ne budu primijećeni od drugih očiju ili srca i zaista sam se osjećao kao pravi Baranin kad sam je pisao. Dok sam slagao kockice, naišao sam na prijateljski stav svih ljudi koji su učestvovali, a moje je bilo da razmislim ko je u prošlosti sve bio jako značajan na barskoj muzičkoj sceni.“

Program je nastavljen omnibusom pozorišta slova “Sok iz kamena” u kazivanju crnogorskih glumica Žakline Oštir, Julije Milačić Petrović Njegoš, Jelene Nenezić i Ivane Mrvaljević.

Knjiga „Sok iz kamena“, sačinjena je od tri nove zbirke poezije: „Skretanje prije pakla“, „Skrojeno za dvoje“ i „Apostrof ispred života“.

Erjavšek, koja je knjizi dala naziv, kao i svim njenim poglavljima, istakla je da je uspjela da „sveže vjetar od pjesnika“ pronašavši nazive u metaforama Zekove poezije.

“Imala sam obavezu da dam nazive jer je pjesma koju sam najviše puta u životu čula, osim himne, i uz koju sam se podigla, ’Montenegro džez’. Uz nju sam se zaljubljivala, uz nju se u meni stvarao otpor, ’moj su kapital gomile knjiga, ideje i problemi… ’ i dan-danas, tako da sam osjećala svojevrsnu obavezu. Nadala sam se da ću u ovoj knjizi pronaći taj ’Montenegro džez’, ali nisam. Pronašla sam ‘Montenegro bluz’. Bluz, kao jednu nevjerovatnu tugu, kao jednu potrebu da se izvuče iz svakakvih okova u koje čovjek može da dospije. Sve one okove koje nužno ne moramo da mrzimo, obaveze koje sami sebi nametnemo, potomstvo, ljubav.“

Pjesništvo, Zeković kaže, postoji upravo zbog toga da bi se u dekadama sa različitih pozicija pjesnika ispričali isti problemi. Film „Žena iz kamena“ govori o onome što većina žena prećutkuje i prepušta drugima da govore umjesto njih.

„Pozvao me jedan poljoprivredni inženjer i zatražio da napišem priču o ženama koje čine 3% crnogorskog stanovništva, koje posjeduju neku imovinu na svoje ime. Isprva nisam shvatio zašto to hoće, ali nakon jedne pjesme koja je tog čovjeka pogodila tamo gdje je trebalo, u srce, tražio je da nastavim a ja sam shvatio da to moramo da snimimo. Naravno, nismo imali budžet da snimimo dugometražni film, ali okupili smo se i više entuzijazmom nego materijalnim sredstvima, uspjeli da ispričamo priču.“

Uslijedila je projekcija kratkog filma „Žena iz kamena“ u kojem je narator i glavna glumica Dubravka Drakić. Uz nju glumačku ekipu čine: Đorđije Tatić, Mirjana Spaić, Luka Stanković, Nevena Paneva, Ivona Raković, polaznici Dramskog edukativnog studija „Scena“ i žitelji Zubaca, gdje je film i sniman. Pored Zekovića, autorski tim čine reditelj Dejan Senić i “Bubulj Produkcija”.

The post Zekov omnibus izvanredna završnica Književnog programa Barskog ljetopisa first appeared on BARinfo.

„Velika je čast i obaveza nastupiti na ‘Ljetopisu’, iako nije prvi pit da sviramo u Baru. Želim da se zahvalim organizatorima na pozivu, a mi smo tu da damo sve od sebe, kao i uvijek. U Baru smo rado viđeni gosti. Nema sumnje da će tako biti i ovoga puta. Opština Bar i KC Bar su iznova prepoznali naš kvalitet i iskreno od srca hvala im na tome“, kaže Zeko.

Repertoar će biti standardan, uz par iznenađenja.

„Iako imamo standardni repertoar, volimo da se prilagodimo situaciji. Tako će biti i ovoga puta. Pripremamo nekoliko iznenađenja, ali se koncept ne mijenja“, dodaje naš sagovornik.

Posljednji put su u Baru nastupili na Trgu Vladimira i Kosare 1. januara 2019. godine.

„Vjerujem da su nas se barska publika, kao i gosti uželjeli. Trudićemo se da im se odužimo na pravi način – hitovima za sva vremena, jer od 2018. nismo ništa snimali“, naglašava član „Perpera“.

Dobra vijest je da se u nešto „krčka“ u kuhinji „Perpera“.

„Radimo na tome i ja se nadam da će do kraja ove godine nešto novo izaći. Vrijedno radimo“, zaključio je Zeko.

Na Ljetnjoj pozornici Doma kulture, večeras u 21 sat, koncertom grupe „Perper“, započeće Muzički program Barskog ljetopisa.

The post Zeko: Radujemo se večerašnjem nastupu u Baru first appeared on BARinfo.

Autor numere Momčilo Zeković Zeko, zahvalio je učesnicima koji su, kako je kazao, pokazali mnogo volje i poklonili umjetnost, da u pjesmi “uvežu” sve elemente koji su kako smatra, u ovom spotu i vidljivi.

„Nadam se da ćemo i za jedno 20 godina kada se sretnemo reći da je jako lijepo što je jedan moj slučajni susret sa Tanjom Spičanović i gradonačelnikom Raičevićem, učinio da ovu priču započnemo, i evo, danas, dovedemo do kraja. Prošlo je čitavih deset mjeseci od kada smo prve korake napravili i kada sam ja ljudima odgovornim u Opštini Bar poslao demo snimak“, kazao je Zeković. Na sceni je zahvalio svim učesnicima ponaosob, poklonivši im knjigu “Džep sa tajnama I”. Najavio je da bi uskoro trebalo da bude objavljen i “Džep sa tajnama II” na kojem će se naći i pjesma “Sunce barsko”.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević u ime građana Bara, zahvalio je Zeku na “sjajnoj pjesmi koju je napisao za barske muzičare, i zbog činjenice što su zbog okolnosti u kojima smo se svi našli, tu pjesmu zajednički posvetili čovjeku koji je zadužio muziku ovog grada”.

„U aprilu prošle godine, kao što si i ti rekao, jedan neformalni, ali više nego konstruktivni razgovor je vodio ka nečemu što je proizvod samog Bara – ‘Barsko sunce’, koje oslikava sve što Bar čini. Posebno me radovala inicijativa da to i ekranizujemo i da je taj posao povjeren Dejanu Seniću, čovjeku koji manje više zna kako da savremenim metodama i tehnologijom, približi Bar onima koji ga na pravi način možda još nijesu upoznali. I ja uvijek kroz njegov objektiv neke nove kadrove našeg grada upoznam“, kazao je Raičević. On je dodao i da su upravo u tom aprilu, kada su započeti razgovori o projektu, svi muzičari bili spriječeni da rade ono što najbolje znaju.

„I negdje je ta zajednička inicijativa bila motiv više da se okupite, zbližite, da jedni drugima pomognete i malo te muke podijelite jedni sa drugima. Kao plod jedne lijepe priče, druženja u studiju, u ‘Puleni’ i na drugim mjestima u gradu, došli smo do nečega što je kruna projekta – humanitarni koncert, koji je nedavno organizovan u gradu gdje su svi bili zajedno na sceni i pokazali ono što je i cilj ovog zajedničkog projekta da ‘sunce barsko’ i te kako zna da zasija, a ja mogu samo da poželim da nam to barsko sunce vječno sja. Hvala puno svima koji su uzeli učešća u ovom projektu, u nadi da će ih biti puno“, kazao je Raičević.

U ime barskih muzičara Nebojša Đukanović (Grimm) zahvalio je Zeku “što je uspio da ih sve okupi”.

“Sve tri vjere, sve moguće političke opcije, ovdje su zajednički u jednom projektu, vidjećete kakva je pjesma divna”, kazao je Đukanović.

U realizaciji ovog projekta su učestvovali pijanistkinja Ana Vukazić, bas gitaru je svirao Marko Miraš Mirković, a gitare Božidar Božo Gagović (Akademia).

Vokalne dionice pjevaju Zoran Veljić Sančo, Isko Čobić, Pero Purlija, Neven Marković, Slavko Ćiro Nikočević (Ružin trn), Haris Babajić, Marija Brajović, Elena Tomanović, Dino Beharović, Marijana Kankaraš, Andrea Demirović, Nebojša Đukanović, Ivana Janković  (Grimm), Goran Pejović Gula (Katapult), sopranistkinje Aleksandra Vojvodić Jovović i Bojana Pejanović , Mladen Popović (Padrino band), Milan Sjekloća, Boban Mijović (Bellmondo), Tea Šufta, Božidar Božo Gagović, Ratko Stanisavljević, Gajo Ugrenović (Akademia), Zoran Vojvodić, Zorica Vučeljić, Dragoljub Purlija (No Name) i djevojčica Nikolina Magovčević. Zeko je dodao i da veliku zahvalnost duguju Luki Bogdanoviću i ‘Knjaževoj bašti’ na ustupljenoj klavinovi, familiji Magovčević na ‘svim voćnim proizvodima koji su ih krijepili’, te Pejović Mili i Filipu i piceriji ‘Pulena’ za srdačnu dobrodošlicu.

Pjesma je snimljena prošle godine u studiju „Gain“ pokojnog Novaka Noca Brajovića, koji je snimao kao i Psihcaso, koji je uradio aranžman.

Ekranizacija numere povjerena je barskoj “Bubulj produkciji”. Timski i posvećeno ekranizovali su je Dejan Senić, Branko Maljević, Danila Pervov, Igor Perčobić i Dragan Nana Profaca. Izvršnu produkciju potpisuje “Džep sa tajnama”. Snimanje audio/video materijala pomogla je Opština Bar.

The post FOTO, VIDEO: Zasijalo Sunce barsko first appeared on BARinfo.

Autor muzike i teksta je crnogorski kantautor, pisac i kompozitor Momčilo Zeković Zeko, a ova pjesma se nalazi na njegovom novom albumu „Džep sa tajnama II“.

“‘Sunce barsko’ posvećujemo našem prijatelju pokojnom Novaku Nocu Brajoviću. Muzika i umjetnost povezuju dobre ljude. Hvala vam što smo ovu priču doveli do kraja”, kazao je Zeko.

Klavirske dionice svirala je prof. Ana Vukazić, bas gitaru Marko Miraš Mirković (Akademia), a gitare Božidar Božo Gagović (Akademia).

Vokalne dionice pjevaju Zoran Veljić Sančo, Isko Čobić, Pero Purlija, Neven Marković, Slavko Ćiro Nikočević (Ružin trn), Haris Babajić, Marija Brajović, Elena Tomanović, Dino Beharović, Marijana Kankaraš, Andrea Demirović, Nebojša Đukanović, Ivana Janković (Grimm), Goran Pejović Gula (Katapult), sopranistkinje Aleksandra Vojvodić Jovović i Bojana Pejanović , Mladen Popović (Padrino band), Milan Sjekloća, Boban Mijović (Bellmondo), Tea Šufta, Božidar Božo Gagović, Ratko Stanisavljević, Gajo Ugrenović (Akademia), Zoran Vojvodić, Zorica Vučeljić, Dragoljub Purlija (No Name), Ana Vukazić i Nikolina Magovčević.

Pjesma je snimljena prošle godine u studiju „Gain“ pokojnog Novaka Noca Brajovića, koji je snimao kao i Psihcaso, koji je uradio aranžman.

Ekranizacija numere povjerena je barskoj “Bubulj produkciji”. Timski i posvećeno ekranizovali su je Dejan Senić, Branko Maljević, Danila Pervov, Igor Perčobić i Dragan Nana Profaca. Izvršnu produkciju potpisuje “Džep sa tajnama”. Snimanje audio/video materijala pomogla je Opština Bar.

Zeko je dodao i da veliku zahvalnost duguju Luki Bogdanoviću i Knjaževoj bašti na ustupljenoj klavinovi, familiji Magovčević na “svim voćnim proizvodima koji su ih krijepili”, te Pejović Mili i Filipu i piceriji Pulena za srdačnu dobrodošlicu.

“Hvala svima na učešću u realizaciji pjesme kao i na lijepoj atmosferi tokom snimanja. Takođe, hvala stanovnicima grada Bara na razumijevanju, lijepom druženju i podršci”, istakao je Zeković.

Sunce barsko

Niz ulice koje znam
volim da odlutam
dok je vruća hljeba kora
slušam galeba sa mora.

Milije mi ništa nije
kad se jutro tako smije
znam da nigdje i ne grije
kako grije sa Rumije.

Stari kamen ispod brda
volim da sam uvijek tuda.
Vladimir i Kosara
naučili su svijet
da za ljubav valja mrijet.

Oblači nas sunce barsko
uvijek u ruho carsko
za nevjestu
sve tri vjere su uz česmu
zapjevale
svome gradu istu pjesmu.

Ne bih drugo ništa htio
tu bih more uvijek bio
masline kad zazelene
sve su duše umivene.

I kad dođem iz beskraja
smirim se kod Haj Nehaja
Stopa stopu stiže
samo da sam tebi bliže.

Uspomene stare, nove
plove mi kroz snove.
Vladimir i Kosara naučili su svijet
da za ljubav valja mrijet.

The post U ponedjeljak promocija spota i pjesme Sunce barsko first appeared on BARinfo.