Prvi dani nakon spašavanja uvijek su najvažniji.

“Ona je sada pod antibioticima, odbija hranu… Rana je vrlo velika, njoj nedostaje oko 20, 25 odsto oklopa… Zadnja peraja su vrlo ograničenog kretanja”, ispričala je Branka Pestrović iz Instituta za biologiju mora za TV Vijesti.

Decenije života i hiljade preplivanih kilometara mogu biti ugroženi u samo jednom trenutku.

“Ona je najvjerovatnije došla u kontakt s nekim plovilom. Da li je to bio samo udarac plovila ili posljedica propelera, to sada možemo da nagađamo. Povrede jesu ozbiljne”, objasnila je Pestrović.

Svakog ljeta Jadran postaje prometniji. Za morske kornjače to znači da je put do površine, gdje moraju po vazduh, i najopasniji.

“U pitanju je velika glavata kornjača, kareta kareta. Inače su jako brojne u Jadranskom moru. Apel uvijek ide sa naše strane da se povede računa i da se smanji brzina plovila, naročito blizu obale. Jer su kornjače gmizavci prije svega, organizmi koji dišu na pluća i potrebno je da svako malo izlaze na površinu, uzimaju vazduh i tada su najugroženije i najčešće dolaze u kontakt s plovilima”, kazala je Pestrović.

Umjesto Jadrana, Oliviju čeka oporavak u karantinskom dijelu Akvarijuma Boka, gdje će svaki novi dan biti korak ka onom najvažnijem – povratku u more.

The post Olivija se bori za povratak u more: Morska kornjača nakon teških povreda na oporavku u Akvarijumu Boka first appeared on BARinfo.

Jedinku vrste Caretta caretta (glavata kornjača) odmah je pregledao stručni tim veterinarske ambulante „Vet Port“ iz Kotora, pružio joj neophodnu prvu pomoć i propisao adekvatnu terapiju kako bi se stabilizovalo njeno trenutno stanje.

„Jedinka je stigla sa veoma ozbiljnim i dubokim povredama – nedostaje joj značajan dio oklopa, a oštećenje je najvjerovatnije nastalo uslijed sudara sa plovilom ili od udara elise propelera. Prema našoj procjeni, trauma je stara i nekoliko mjeseci, na šta ukazuje gust sloj algi koji se već formirao na povrijeđenim djelovima oklopa. Iako kornjača trenutno pokazuje znake života, njeno opšte stanje je kompleksno jer zbog zarobljenog vazduha ili gasova u tijelu (hronični sindrom plovnosti) trenutno ne može da zaroni“, saopštili su iz Instituta za biologiju mora.

Iz ove ustanove ističu da predstoji dug i neizvjestan proces rehabilitacije.

„Preduzećemo sve neophodne korake kako bismo jedinci pomogli i pokušali da obezbijedimo potpun oporavak za povratak u prirodno stanište. U ovakvim specifičnim i zahtjevnim situacijama, regionalna saradnja je od ključnog značaja. Upućujemo veliku zahvalnost timu ‘Vet Port-a’ koji uvijek pokazuje izuzetnu profesionalnost i spremnost za brzu reakciju, kao i Akvarijumu Pula, čiji stručnjaci iz Centra za oporavak morskih kornjača nesebično djeluju kao naši glavni savjetodavci, dijeleći svoje bogato dugogodišnje iskustvo u liječenju ovakvih povreda“, navode iz Instituta.

Institut za biologiju mora nastaviće budno da prati stanje ove jedinke, uz još jedan apel svim nautičarima da smanje brzinu plovila, posebno u obalnoj zoni, kako bi se izbjegle ovakve teške povrede morskih ekosistema.

The post Zbrinuta povrijeđena morska kornjača iz barske marine: Pred njom dug oporavak first appeared on BARinfo.

„Na snimku se možda i ne vidi, ali je zaista prilično velika. Na zadnjem dijelu oklopa ima povredu, vjerovatno od elise nekog plovila. Na sreću, koliko sam mogao da vidim, čini se da je ta povreda u fazi zarastanja. Neobično je što se uopšte nije bojala, a koliko sam čuo od ostalih, izgleda da ima još jedna kornjača u marini“, kazao je Marović.

Mnogo je puta ponovljeno, a red je i da se podsjetimo – nautičari prilagodite brzinu i dobro gledajte ispred sebe. Ova kornjača je za sad izbjegla smrt, ali nije van opasnosti.

The post Rijedak snimak: Morska kornjača u barskoj marini first appeared on BARinfo.

“Snimak sam napravio u petak, 29. maja oko 17 sati, dok sam bio sa drugom u prostoru marine. U tom trenutku nije bilo nikog osim nas dvojice. Inače sam iz Bara i prilično sam često u ovom dijelu, ali je ovo prvi put da vidim morsku kornjaču uopšte, a posebno u barskoj marini. Ne znam previše o njima, ali mi je svakako privukla pažnju”, kaže Darmanović. 

U Jadranskom moru, pa i u barskom akvatorijumu, nije toliko rijetka pojava morskih kornjača. U Jadranu su zabilježene tri vrste: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najčešća vrsta Sredozemnog i Jadranskog mora.

Morska kornjača je odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini uništavaoci odraslih kornjača su morski psi i čovjek. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima i zagađenje.

I naš sajt je prilično redovno pisao o morskim kornjačama u moru oko Bara. Tako smo marta 2025. zabilježili plemenit potez barskog ribara Vasa Kostića koji je jedinku zelene morske kornjače, slučajno ulovljene mrežom stajaćicom, vratio nazad u more. Avgusta 2024. Bar info je objavio snimak kornjače koju je smrtno ranio gliser blizu gradske plaže, a nerijetko smo publikovali i fotografije ubijenih ili uginulih kornjača od Maljevika do Peskića, apelujući na poštovanje zakonskih normi i neuništavanje ovih životinja.

The post Morske kornjače su stalni stanovnik Jadrana, neke zalutaju i u marinu first appeared on BARinfo.

„Vidjeli smo da se nešto batrga na površini mora. Približili smo se i vidjeli veliku kornjaču, za koju smo mislili da se upetljala u mrežu ili konope. Oduševljenje prizorom je ubrzo preraslo u užas, jer je imala ogromnu ranu na donjem dijelu oklopa. Nedostajalo joj i je cijelo peraje“, priča Dabović, koji pretpostavlja da je udario neki čamac, mada nije isključeno ni da je stradala od nekog većeg morskog predatora.

On kaže da su odmah pozvali Institut za biologiju mora u Kotoru, odakle su bili spremni da pošalju vozilo da preuzmu kornjaču, međutim životinja je brzo potonula.

Dabović je apelovao na brojne nautičare da budu oprezniji kada glisiraju da bi se izbjegle ovakve situacije.

The post VIDEO: U Barskom zalivu stradala morska kornjača first appeared on BARinfo.

Uvijek isto pitanje na početku – ima li u Jadranu morskih kornjača? Ne vidimo ih kad se kupamo, ne zapažamo te naoko spore životinje ni kad plovimo morem, a njihove nalaze laici tumače tek zalutalošću u naše vode. Međutim, malo ljudi zna da je upravo Jadran, uz zaliv Gabes u Tunisu, jedno od dva najvažnija morska staništa za glavatu želvu (Caretta caretta) u Sredozemlju. Morske kornjače ili želve jedne su od najstarijih i danas najugroženijih organizama na svijetu.

Postoje tri morske kornjače koje žive u Jadranu. Sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea) je najveća, odrasle jedinke dosežu tjelesnu težinu do 400 kg, a u Sredozemnom i Jadranskom moru je zabilježena svega nekoliko puta. Zelena želva (Chelonia mydas) naseljava uglavnom istočni dio Sredozemlja, u Jadranu je sa sigurnošću zabilježena u novije vrijeme.

Glavata želva (Caretta caretta) je široko rasprostranjena u priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora Atlantskog, Tihog i Indijskog okeana. Najčešća je vrsta Sredozemnog i Jadranskog mora. Ime je dobila po karakteristično velikoj glavi sa snažnim mišićima čeljusti. Kod odraslih glavatih želvi oklop je ovalnog oblika, s gornje je strane crvenkasto-smeđ, a svijetložućkast s donje. Građen je od velikih proširenih kostiju rebara, prekrivenih rožnatim pločama. Odrasle jedinke dostižu dužinu i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Glavata želva je mesojed, hrani se raznim vrstama morskih životinja: sunđerima, meduzama, ježevima, mekušcima, školjkama, rakovima i ribama. Odavno je na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini uništavaoci odraslih glavatih želvi su morski psi i čovjek. 

Želve su morski organizmi koji 99% života provode u moru, a na kopno izlaze samo ženke radi polaganja jaja. Gotovo sve što znamo o kornjačama vezano je za kornjačino polaganje jaja. Nepoznato je kako pronalaze put natrag do pješčanih plaža na kojima su se i same izlegle, prevaljujući pritom hiljade kilometara. Svake dvije-tri godine u sezoni gniježđenja ženka polaže dva do pet legla od po stotinjak jaja u ovalnu rupu u pijesku, duboku pedesetak centimetara, iskopanu snažnim perajama. Vrijeme između gniježđenja provodi u vodi, gdje se i pari. Završetkom polaganja jaja, završeno je i njeno majčinstvo, a mladi su prepušteni svojoj sudbini. Poslije parenja, mužjaci i ženke odlaze svojim putem, vraćajući se u svoja stara područja ishrane, odakle su i došli na parenje.

Nakon što se izlegu i otkopaju naslage pijeska, male kornjače pod okriljem noći kreću prema moru. Na tom putu velik broj postaje plijen ptica i drugih grabljivica, a one koje su izbjegle tu sudbinu i dokopale se mora, bježeći iz plitkih voda, gdje ih proždiru ribe, sipe, hobotnice, morski sisari i drugi grabljivci, počinju 24-osatni maraton prema pučini, do morskih struja koje ih nose u sigurnost otvorenih voda. Tu provode prvih desetak godina svoga života, hraneći se meduzama, pa čak i insektima koji lete iznad površine vode. Budući da se o tom dijelu života malih kornjača gotovo ništa ne zna, ta faza naziva se “izgubljenom dekadom”.

Kad narastu, putuju prema plićim, obalnim vodama i prelaze na pridneni način života, tj. prehranom životinjama koje žive na dnu mora — rakovima, školjkašima, spužvama itd. Pri tome mogu zaroniti do oko 200 m dubine, što im ograničava izbor područja ishrane. Dva najveća takva plitka područja u cijelom Sredozemlju s dubinama do 200 m su vode sjevernog i srednjeg Jadrana, te zaliv Gabes u Tunisu, pa ne čudi da su upravo ta dva područja i dva najznačajnija pridnena staništa glavate želve u Sredozemlju. U njima želve žive do dostizanja polne zrelosti (s 20—30 godina), kad kreću na put prema plažama na kojima su se i same izlegle. Budući da se udaljenosti između morskih staništa i plaža na koje polažu jaja mjere hiljadama kilometara, morske kornjače su jedni od najvećih putnika među životinjama.

Drastično smanjenje broja kornjača u svijetu bilježi se nakon Drugog svjetskog rata. Već značajno smanjena populacija izlovom za prehranu i ukrase, zagađenjem mora i razvojem turizma gubi bitku s čovjekom. Gradnjom divovskih hotela, nestaju i mirne pješčane plaže nužne za njihovo razmnožavanje. Turizam utiče i na razvoj sportova na vodi, posebno brzih glisera, koji elisama ranjavaju i ubijaju te životinje. Međutim, presudnu ulogu u smrtnosti kornjača igra nagli razvoj ribarstva u proteklih pola vijeka, odnosno tzv. slučajni ulov želvi u ribarske mreže. I bez uticaja čovjeka, samo će jedna od hiljadu izlegnutih malih želvi doživjeti polnu zrelost, a kad se tome doda i faktor zvani čovjek, rezultat je poguban.

Prema rezultatima hrvatskih istraživača, samo u vodama istočnog Jadrana svake godine u kočama završi oko 2500 želvi. Slično istraživanje nedavno su sproveli i Italijani i utvrdili da se u njihovim vodama u koče godišnje ulovi još oko 3600 životinja. Ribari nisu ti koji idu u lov na kornjače, zato se to i zove slučajni ulov. Svaki takav ulov ne završava smrću životinje, što zavisi i od vrste ribolovnog alata. Valja znati da morske kornjače dišu plućima, a to znači da svakih 30-45 minuta moraju izroniti i udahnuti vazduh. Hoće li životinja uginuti u mreži, zavisi od trenutka kad se ulovila i koliko se dugo kočari. Smrtnost želvi u kočama u Jadranu relativno je mala i iznosi oko 10 posto.

U Baru je u posljednjih dvadesetak godina zabilježen samo jedan slučajni ulov želvi za koga se zna. Kornjača se ugušila zapetljavši se u ribarsku mrežu. Ovaj nalaz danas je dio Prirodnjačke zbirke gradskog Muzeja.

The post Želva – Zaštićena vrsta koju niko ne štiti first appeared on BARinfo.

Radi se o odraslom primjerku ove migratorne vrste gmizavaca, koja većinu svog vremena provodi pod vodom.

Radnici preduzeća Komunalne djelatnosti su postupili po prijavi predstavnika i koordinatora Morskog dobra Crne Gore za opštinu Bar i uklonili uginulu kornjaču po zakonskim propisima.

U Jadranskom moru su zabilježene tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Naše more se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste na Mediteranu.

Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima i zagađenje. Sve tri vrste morskih kornjača su zaštićene propisima Evropske unije, te nizom međunarodnih sporazuma. 

The post More izbacilo uginulu morsku kornjaču kod Marin-ploče first appeared on BARinfo.