Drugo izdanje događaja, koji zaslužuje da dobije prefiks „tradicionalni“, se ove godine realizuje na mjestu gdje se, znalački osmišljeno, prožimaju i povezuju tradicija i inovativnost – u velelepnoj “Kući maslina“, miltifunkionalnom objektu čija su vrata otvorena, kako za autohtone proizvode, tako i za nove, kreativne ideje.

Noseća tema manifestacije bavi se narodnim nošnjama (spičanskom, šestanskom, mrkovskom, zubačkom,krajinskom…), sa tendencijom rekontrukcije takozvane “barske narodne nošnje“.

Rukovođeno namjerom autorke projekta, istoričarke umjetnosti, muzejske savjetnice dr Anastazije Miranović, predsjednice Nacionalnog komiteta ICOM Crne Gore, ovogodišnje izdanje, kako je podvukla „stavlja u fokus bogato nematerijalno kulturno nasljeđe Bara kao neiscrpno vrelo različitih identiteta, tradicija, običaja, narativa, vještina i umijeća, koji su vjekovima produkovali splet živećeg multikulturalizma ovdašnjih prostora“.

„Vrlo sam zadovoljna interesovanjem Barana, gostiju, stručne javnosti, jer su prezentacije privukle pažnju. Običaji iznošenje šestanskog banira/ranke i iznošenje kamena na Velju mogilu na Spasovdan, koji se i dalje praktikuju, pretenduju da budu zaštićeni kao nematerijalna kulturna dobra Crne Gore, jer ono što se praktikuje, može da bude ‘živo’ nasljeđe i da dobije zakonsku zaštitu. U prvom dijelu je bila posebno interesantna priča o barskim nošnjama, što je i centralna tema. Iako znamo da imamo šest nošnji koje gravitiraju opštini, suština je rekonstrukcija takozvane ‘barske nošnje’, građanske nošnje koja se nosila u Starom Baru. Namjera je da, pored primjeraka koje imamo u Muzeju, definišemo sve njene elemente, jer je ta priča ostala pomalo neispričana, a ne bismo željeli da je zaboravimo i da se ti elementi izgube. Koleginice Draginja Radonjić i Olja Fatić su imale i terenski rad, obilazile su krajeve gdje se one nose, a sve to u okviru projekta ‘Narodne nošnje Bara, nasljeđe u pokretu’, podržanog od Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Današnja prezentacija je jedna od aktivnosti u sklopu projekta, a finalni rezultat će biti prezentovan u vidu online kataloga. Vrlo je karakteristično, i za domene Crne Gore je velika stvar, kada kažemo da imamo šest nošnji. Zato i želimo da ih sačuvamo, jer jedno je imati elemente, imati ih u vitrinama, a drugo je znati ih obući, pričati kad se koja nosi, jer ste nekada mogli znati, kada vidite ženu obučenu u neku od nošnji, kojeg je ona statusa – kako materijalnog, tako i da li je udata, da li je udovica, kojoj vjeri pripada… Dakle, ta nošnja je bila specifična neverbalna komunikacija sa okolinom“, apostrofirala je dr Miranović.

Mlada, kreativna dama širokog obrazovanja i, ne manje značajno, vidika, direktorka „Kuće maslina“ dr Marija Markoč je, u razgovoru za Radio Bar i Bar Info, podvukla da joj „predstavlja izuzetnu čast što su ‘Dani nematerijalne kulturne baštine’ organizovani baš u ‘Kući maslina’ koja na najbolji način pokazuje suživot i divne vrijednosti naših krajeva“.

„Na tako malom prostoru, toliko puno raznolikosti i ljepote koji su danas prikazani – to je nemjerljivo bogatstvo. Simbol masline i proizvodnja maslinovog ulja je nešto što sve te krajeve povezuje. Upravo zato smatram idealnim što je ova manifestacija svoje mjesto našla u ‘Kući maslina’ i što će i u narednim godinama ovdje biti njen dom“, poručila je dr Markoč.

O značaju i neophodnosti preventivne konzervacije u očuvanju kulturnih dobara/kulturne baštine Crne Gore, govorila je mr Magdalena Radunović, konzervatorska savjetnica, rukovoditeljka Sektora za konzervaciju JU „Muzeji i galerije Podgorice“. Nakon predavanja zamolili smo je da, u najkraćim crtama, objasni postupak kako neko dobro može da postane zaštićeno kulturno dobro.

„Svako može da za neko dobro, za koje smatra da zavređuje i ispunjava kriterijume koje propisuje zakon da postane nematerijalno ili materijalno kulturno dobro, uputi inicijativu Upravi za zaštitu kulturnih dobara sa sjedištem na Cetinju. Nakon toga, Uprava je dužna da uradi elaborat o njegovoj valorizacaji, za šta postoje određeni kriterijumi. Osnovni uslov, kada je u pitanju nematerijalno kulturno dobro, je da se ono praktikuje. Potom se formira stručni tim od najmanje tri člana različite profilacije, koji će utvrditi da li su svi uslovi ispunjeni. Osim praktikovanja, potrebno je i da se utvrdi stepen očuvanosti, integritet, naučni, turistički, kulturni, sociološki, arheološki, antropološki značaj… Ako Tim ustanovi da dobro posjeduje te kriterijume, donosi Rješenje o njegovoj zaštiti“, objasnila je Radunović, koja je istakla da „noseći fantastične utiske, iz Bara odlazi u uvjerenju da će manifestacija postati tradicionalna“ i da će se i ubuduće odvijati u „lijepom prostoru ‘Kuće maslina’ koji odiše duhovnom atmosferom sa divnim pogledom na grad Bar“.

Koliko je snažna želja i dobra namjera da se iskreni poštovaoci tradicije nagrade nesvakidašnjom ljepotom, svjedoči što je u predvorju „Kuće maslina“ počasno mjesto zauzeo i drveni brod, okićen maslinovim granama, djelo Kalafatske radionice „Bokovac“. Agilna i vrijedna Miroslavka Lala Bokovac je objasnila put od ideje do valorizacije inventivne zamisli.

„Znamo da su drveni brodovi obavljali transport robe, između ostalog i dragocjenih maslina i maslinovog ulja. Manje barke nisu na našem području prevozile isključivo te proizvode, već su širile i kulturu. Snažna je spona između drvene brodogradnje i maslina i ulja“, navela je Bokovac.

Prvog dana predavanja su održale etnološkinje Tanja Vujović i Ljubica Miličić, konzervatorske savjetnice mr Marina Šoć, mr Magdalena Radunović i mr Ana Abramović, Olja Fatić iz NVU „Edukativni centar i istoričarka Draginja Radonjić, viša kustoskinja.

Profesor Neđeljko Đurović koji je, uz dr Anastaziju Miranović, zajedno sa Draginjom Radonjić i Oljom Fatić, dao doprinos i u kompleksnoj pripremi manifestacije, održao je predavanje na temu „Običaj iznošenja šestanskog banira/ranke, a profesor Dejan Paladin na temu „Tradicionalno iznošenje kamena na Velju mogilu na Spasovdan“.

Sjutra je na programu prezentacija lokalnih glasila, kada će od 11 sati, kao posebna tema biti ilustrovan značaj publikacija koje promovišu i afirmišu nematerijalno stvaralaštvo – „Zupci Times“, „Glas Mrkojevića“ i „Marija i Petar u spičanskoj nošnji“. Nakon toga, uslijediće predavanje profesora Mahmuta Metanovića, na temu „Govor Mrkojevića“.  

The post VIDEO: Dani nematerijalne kulturne baštine Bara – promocija kolektivne odgovornosti njegovanja i zaštite ovog blaga first appeared on BARinfo.