“Ova strukovna organizacija na međunarodnom nivou afirmiše edukativne procese i razne druge aktivnosti vezane za aspekt bezbjednosti. Duže od decenije prepoznata je kao organizacija koja veoma kvalitetno sugeriše državnim institucijama šta treba promijeniti i koje su to dobre međunarodne prakse kada je aspekt bezbjednosti u pitanju, počevši od maloljetničke delikvencije, do javne bezbjednosti i toga kako institucije treba da reaguju na poljima gdje je potreban interdisciplinarni pristup“, navodi mr Đurović.

mr Neđeljko Đurović

O projektima i edukaciji govorio je izvršni direktor Momčilo Šćekić.

Momčilo Šćekić

„Trenutno radimo više projekata, od kojih neke finansiramo sami. Poseban je fokus na opasnosti koje nameće digitalno doba i sajber nasilje. Realizujemo radionice koje se tiču vršnjačkog nasilja, fizičkog, psihičkog i ekonomskog nasilja. Ivana Šćekić i moja malenkost, autori smo tri projekta Trenutno radimo projekat koji je podržala Opština Bar, a tiče se evropskih integracija. Predavači su doktori nauka i profesori iz oblasti bezbjednosti. Realizovali smo projekte ‘Jake žene – sigurne žene“ koji je finansirala Opština Bar, a tiče se nasilja nad ženama i još jedan prošle godine, koji je finansirao NATO Bazar. Uz podršku sportskih organizacija obučavali smo žene, kako bi se podigao njihov stepen samoodbrane. Iako Crna Gora nije velika, ipak nismo u mogućnosti da odgovorimo na sve pozive i da stignemo svugdje”, kaže Šćekić.

Za kongrese i seminare zadužen je generalni sekretar Boris Janković.

Boris Janković

„Trećeg oktobra, u saradnji sa IPO na globalnom nivou, organizovali smo veliki IPO Svjetski kongres u hotelu ‘Splendid’ u Budvi. U sklopu tog kongresa održana je i konferencija od strane Emergency Response & Awareness Conference (ERAC) na temu hibridnih prijetnji. Kongres je okupio stručnjake, profesionalce i predstavnike policijskih, bezbjednosnih i drugih institucija iz više od 40 zemalja, sa fokusom na savremene bezbjednosne izazove, međunarodnu saradnju i spremnost za odgovor na krizne situacije, kao i preko 250 posjetilaca koji su bili zainteresovani za tu oblast. Poseban segment programa bila je i dodjela priznanja ustanovljenih za pojedince i organizacije čiji su hrabrost, humanost, profesionalnost i odgovornost ostavili značajan trag u zaštiti drugih i jačanju otpornosti zajednice. Ovogodišnji dobitnici bili su mlađi vodnik Dejan Božović, posthumno, u čast i trajno sećanje, zatim vatrogasac Darko Žižić, pripadnici Uprave policije Sanja Dragičević i Amer Skenderović, humanista Hajriz Brčvak, inicijativa ‘Devet dobrih žena’, NVO ‘Žene Bara’ i Služba zaštite i spašavanja Nikšić“, dodaje Janković.

Vršnjačko nasilje je veliki problem u našoj zemlji i treba mu se studiozno posvetiti, ocjenjuju sagovornici.

„Moram da istaknem i zahvalnost vašoj medijskoj kući koja uvijek daje prostor ovom negativnom fenomenu. Ovaj problem pogađa sve u društvu, bez obzira o kome se radi – da li ste učesnik, žrtva, nasilnik ili neko ko je prisustvovao tome. Svako na svoj način to percipira, a digitalno društvo nas limitira kako da to prepoznamo. ‘Klin se klinom izbija’, pa naša organizacija koristi digitalna sredstva komunikacija. Više puta smo bili predavači, a i sami smo nekoliko puta bili inicijatori brojnih aktivnosti u vezi sa tom tematikom. U tome nam pomaže respektabilan broj saradnika, a vrata su nam otvorena u većini crnogorskih institucija. Locirani smo u Baru, ali širom Crne Gore imamo saradnike – od centara za socijalni rad, profesora, penzionisanih pripadnika policije, nekadašnjih službenika civilne zaštite. Prepoznati smo od naših kolega u civilnom sektoru kao vrlo konstruktivni i zato smo prava adresa kada dođe do rješavanja pitanja iz bilo kog sektora bezbjednosti“, objašnjava mr Neđeljko Đurović.

Momčilo Šćekić ističe da rješenje za svaki  problem postoji, ali da je neophodno da se roditelji malo više uključe.

„Problemi su najizraženiji na sjeveru, gdje roditelji rade i po dva posla, tako da je teško posvetiti se djetetu koje je aktivno na društvenim mrežama. Dijetetu koje je samo, kroz razne aplikacije koje mu nudi sajber prostor, suočava se sa štetnim sadržajima. Roditelj kao da je izgubio moć predavača i glavnu riječ u porodici. Zakonom treba riješiti ograničenost korišćenja društvenih mreža. Predložili smo da se zakonom ograniči uoptreba interneta djeci mlađoj od 13 godina. Ipak, roditelj je taj koji je odgovoran i on mora da snosi posledice. Njegova je dužnost da dobro provjeri sa kim djeca komuniciraju, čije zahtjeve za prijateljstvo prihvataju, i kako koriste internet. Odnos sa djecom treba bazirati na povjerenju”, jasan je Šćekić.

Janković naglašava važnost njihove organizacije.

„Nama je, kao strukivnoj organizaciji iz oblasti bezbjednosti, primarni cilj edukacija. Naša predavanja najviše su usmjerena na mlade i djecu, jer su oni naša budućnost i od njih treba početi sa edukacijom. Nedavno smo imaliodlično predavanje u Herceg Novom, u OŠ ‘Dašo Pavičić’, u kojoj je direktorica škole Baranka Bosiljka Perunović. Oni sjajno rade, a tema te edukativne radionice, na kojoj su prisustvovale dvije grupe učenika (oko 550 đaka) bila je sajber nasilje i kako da se ponašaju u dugitalnom okruženju. Internacionalna policijska organizacija ima ECOSOC status u Ujedinjenim nacijama. Takođe učestvujemo na raznim konferencijama, forumima, webinarima vezanim za bezbjednost, kako domaćim tako međunarodnim, u kojima učestvuju predstavnici NATO-a, Europola, Ujedinjenih nacija i drugih relevantnih međunarodnih organizacija. Sarađujemo i sa UNODC – Kancelarijom Ujedinjenih nacija za droge i kriminal sa sjedištem u Beču i dosta smo prisutni na međunarodnom nivou. Kada ne možemo fizički da prisustvujemo, onda to činimo online, preko digitalnih platformi. IPO Montenegro je izuzetno prepoznat u svijetu, jer smo aktivni i nastojimo da ispratimo sva međunarodna dešavanja. Odlično smo i marketniški pokriveni na svim društvenim mrežama i preko zvaničnog sajta. To je velika reklama i za Crnu Goru, jer smo mi IPO sekcija koja spada u najjaktivnije. O tome svjedoči i uspješna organizacija Svjetskog kongresa, kome je prisustvovalo dosta međunarodnih stručnjaka iz oblasti bezbjednosti. Pohvale upućujem predsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću, koji je kao domaćin otvorio Kongres. Izuzetno cijeni  rad naše organizacije, posebno jer smo u tamošnjim školama realizovali nekoliko edukativnih predavanja“, navodi Janković.

Iako ne može svako biti član IPO Montengro, ističe Đurović, otvoreni za sve dobre ideje.

“Sekcija za Crnu Goru je ove godine proglašena za najaktivniju na nivou IPO federacije i zato ne treba biti lažno skroman. Generalni sekretar Janković proglašen je za najaktivnijeg člana IPO na globalnom nivou, dok je specijalnim priznanjem izvršnom direktoru Šćekiću, još jednom potvrđen njegov doprinos u radu IPO na regionalnom nivou. Članstvo u našoj organizaciji podrazumjeva postojanje određenih znanja i vještina i zato pozivamo sve relevantne stručnjake da nam se pridruže, da razmjenjujemo iskustva i edukujemo mlade. Želimo da među institucijama razvijamo jaki most saradnje. Potrebni su nam ljudi od struke, integriteta i njih objeručke prihvatamo. U grupi imamo 42 aktivna člana, ali i još stotinjak koji se povremeno uključuju. Sve su to ugledni građani, spremni da pomognu“, zaključuje mr Đurović.

Organizacija funkcioniše zahvaljujući donacijama, podršci Opštine Bar, malim članarinama i sopstvenim sredstvima.

„Snalazimo se, podržavamo ‘Žene Bara’, pomogli smo i sigurnu žensku kuću „Bonafida“ iz Berana, kojoj smo obezbijedili kompletan inventar. Uskoro ćemo donirati četvrti kontigent pomoći RAE populaciji na sjeveru Crne Gore. Radimo transparetno, a želja nam je  da socijalne službe dobiju veća ovlašćenja“, kaže Šćekić.

Janković naglašava dobru saradnju sa organizacijama.

“Imamo odličnu saradnju sa Evropskom kućom u Baru i ovom prilikom bih želio da im se, u ime IPO Montenegro zahvalim na gostoprimstvu, jer nam često ustupaju prostorije u kojima održavamo radionice u sklopu različitih projekata. Uskoro imamo nastavak predavanja u okviru projekta “Bar – sigurna zajednica kroz evroatlanske standarde”, tako da ćemo već ovog mjeseca u Evropskoj kući održati dva predavanja”, najavljuje Janković.

The post IPO Montenegro: Od vršnjačkog nasilja do sajber prijetnji – edukacijom do bezbjednije zajednice first appeared on BARinfo.

Okupljene je pozdravila moderatorka prvog dijela panela Tamara Đurković, poručivši da ovaj događaj nije organizovan samo radi obilježavanja jednog datuma, već i podsjećanja na dug istorijski put Crne Gore kroz borbu za opstanak, dostojanstvo, državnost i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti.

„Obnova nezavisnosti 2006. godine nije nastala u jednom političkom trenutku, niti je bila izdvojeni događaj. Ona predstavlja završetak jednog složenog istorijskog procesa koji je oblikovao generacije Crnogoraca“, kazala je Đurković, ističući da pitanje nezavisnosti nikada nije bilo samo pravno ili političko, već i pitanje identiteta, trajanja i istorijskog kontinuiteta.

U prvom dijelu programa, kojim je moderirala Đurković, o istorijskim procesima koji su oblikovali savremenu Crnu Goru, identitetu i kulturi sjećanja govorili su diplomirana istoričarka Draginja Radonjić i doktorand Alek Barović, dok je ustavno-pravna pitanja otvorio mr Neđeljko Đurović. U ovom dijelu panela učestvovala je i proslavljena odbojkašica Tanja Bokan, koja je govorila o značaju sporta u društvu i ulozi nacionalnog dresa u oblikovanju osjećaja pripadnosti.

Govoreći o Nikoljdanskom ustavu iz 1905. godine, Radonjić je kazala da je upravo njegovo donošenje predstavljalo poslednji korak u zakonodavnoj i državničkoj strukturi tadašnje Knjaževine Crne Gore.

„Ustav je donio pravila ponašanja i strukturu jedne moderne evropske države, ali je istovremeno počeo da mijenja dotadašnji apsolutistički položaj knjaza. Donošenjem Ustava formira se Skupština, počinju politička organizovanja i stvaraju se uslovi koji će kasnije dovesti do događaja iz 1918. godine“, istakla je Radonjić.

Naglasila je i da problemi sa kojima se Crna Gora suočavala nijesu nastali isključivo donošenjem Ustava, već da korijene imaju i u različitim spoljnim uticajima tokom druge polovine 19. vijeka, koji su postepeno narušavali unutrašnju stabilnost države.

Govoreći o savremenim izazovima ustavnog sistema, Đurović je ukazao na potrebu organizovanja ozbiljne stručne rasprave o crnogorskom Ustavu i funkcionisanju institucija.

„Mi 20 godina nemamo zakon o Skupštini i zakon o Vladi. Da ne pominjem da neke države imaju čak i zakon o ministarstvima, kojim se jasno precizira šta je čija nadležnost, kako institucije treba da funkcionišu, pa čak i u kakvom stručnom sastavu treba da rade pojedine komisije“, rekao je Đurović dodajući da je neophodno ozbiljno otvoriti pitanja institucionalnog razvoja kako bi pravni sistem bio efikasniji i stabilniji.

Govoreći o sportu i osjećaju pripadnosti državi, nekadašnja kapitenka ženske odbojkaške reprezentacije Tanja Bokan podsjetila je da je pravo glasa stekla upravo 2006. godine, navodeći da je to za nju bio poseban trenutak. „Bila sam jako ponosna što sam stekla pravo da glasam baš te godine. Igrati za reprezentaciju je nevjerovatna čast, a biti njen kapiten 17 godina za mene je posebna privilegija“, kazala je Bokan, ističući da je više od polovine života nosila nacionalni grb na dresu.

„Pola svog života nosila sam nacionalni grb na dresu, a drugu polovinu ga nosim u srcu. To je nešto uz šta smo odrastali. Onog trenutka kada čujete himnu Crne Gore sve staje. Nastupati za državni dres nije igra i nije posao, to je prije svega čast. Branite svoju zemlju i nemate pravo da budete slabi“, poručila je Bokan.

Drugi dio panela, kojim je moderirala Marija Blažević, bio je posvećen međunarodnom položaju Crne Gore, njenom NATO članstvu, evropskom putu i ulozi male države u savremenim globalnim procesima.

„Dvadeset godina kasnije pitamo šta smo ostvarili, gdje je danas Crna Gora, da li smo bliži onome što smo željeli biti ili smo usput izgubili dio energije, zajedništva i vizije“, kazala je Blažević, otvarajući razgovor sa dr Mladenom Grgićem, dr Nemanjom Stankovim i dr Jovanom Marović.

Govoreći o političkim prilikama nakon obnove nezavisnosti, Stankov je ocijenio da se 2006. godina iz današnje perspektive može posmatrati ili kao vrhunac tadašnjih podjela, ili kao početak novih društvenih lomova.

„Podjele koje su tada postojale kroz pitanje obnove nezavisnosti, kasnije su dobijale različite pojavne oblike, nekada kroz pitanje jezika, nekada nacionalnosti, a nekada religijskih razloga. Rekao bih da su one i dalje veoma žive, iako se možda manje potenciraju u javnom diskursu nego ranije“, kazao je Stankov.

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina dio političkog fokusa preusmjeren je na ekonomske teme.

„U neku ruku, Pokret Evropa sad uspio je da nametne ekonomska pitanja kao centralnu temu političkog života, ono oko čega se danas najčešće vode političke rasprave i ‘lome politička koplja’“, naveo je Stankov.

Govoreći o referendumu iz ličnog iskustva, dr Mladen Grgić prisjetio se da je 2006. godine studirao u inostranstvu, te da je doputovao u Crnu Goru kako bi učestvovao u glasanju.

„Meni je asocijacija na referendum trajekt, jer sam te godine studirao u inostranstvu i vraćao sam se trajektom kako bih glasao. Konačni rezultati stigli su nakon ponoći, a tada se na trajektu gubio signal, ali manje-više smo znali da je referendum dobijen. Bilo je interesantno vidjeti reakcije različitih tipova ljudi koji su tada čekali rezultate“, kazao je Grgić.

Osvrćući se na međunarodni položaj države dvije decenije kasnije, ocijenio je da je pozicija Crne Gore danas znatno povoljnija nego u periodu obnove nezavisnosti.

„Međunarodna pozicija Crne Gore, kada je uporedimo sa 2006. godinom, naravno da je mnogo bolja. Kada kažemo 20 godina, zaista je to mali vremenski period da bismo pravili neke velike retrospektive“, istakao je Grgić.

Sportski panel pod nazivom „Ambasadori vremena“, koji je vodila Dalida Hodžić, bio je posvećen ulozi sporta u promociji države i društvenog identiteta.

Gost panela bio je rukometaš Mirko Radović, koji je prije dva dana zvanično završio reprezentativnu karijeru. Govoreći o odluci da se povuče iz nacionalnog tima, Radović je kazao da je riječ o jednoj od najtežih odluka u njegovom životu.

„Kad nešto volite, kao što sam ja volio da igram za reprezentaciju, najteže je reći da je došao kraj. Svakako mi je čast što sam tako lijepo ispraćen i što sam uspio da se pozdravim i oprostim pred svojom publikom. Mislim da je bio pravi trenutak da se povučem i dam šansu mlađim igračima da grade svoju reprezentativnu priču“, rekao je Radović.

Mladima koji žele da se bave sportom, poručio je da budu spremni na odricanja, ali i da ne zanemare obrazovanje.

„Karijera je kratka, zato je važno imati i obrazovanje i jasan plan za ono što dolazi nakon sporta“, zaključio je Radović.

The post Panel Dvadeset godina pod svojim nebom – od sna do stvarnosti, podsjetnik na dugi istorijski put Crne Gore first appeared on BARinfo.