Ovu odluku Savjet je donio jer Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji nije usaglašen sa Statutom lokalnog javnog emitera, u dijelu koji se odnosi na glavnog urednika. Javni konkurs biće ponovo raspisan kada se za to steknu propisani uslovi.

Savjet je danas za vršioca dužnosti glavnog urednika imenovao direktora Radio Bara, mr sc. Ivana Jovovića. 

The post Jovović i dalje vršilac dužnosti glavnog urednika Radio Bara first appeared on BARinfo.

Ako se već olako odričemo naše pomorske srednjevjekovne tradicije i dopuštamo da je, kao u supermarketu, uzimaju to jeste preuzimaju kao svoju baštinu okolni narodi i države, nejasni su kriterijumi da se zadnjih godina i decenija na sličan način odnosimo prema pomorskoj baštini nastaloj u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori, s obzirom da je ona tretirana na adekvatan načini i u socijalističkom periodu.

Naime, 23. septembra 1985. godine u Baru, u Sali SO Bar, u organizaciji Instituta za pomorstvo i turizam iz Kotora, održan je naučni skup pod nazivom “100 godina pomorskog brodarstva u Crnoj Gori”. Pozdravne riječi, u ime Organizacionog odbora, uputili su Dragoljub Knežević, Čedomir Ratković i prof. dr Borislav Ivošević.

Tematski, naučni skup se sastojao iz dva dijela. Prvi se odnosio na istorijat crnogorskog pomorstva, u kome su učestvovali autori sa sljedećim referatima: 1. Prof. dr Predrag Kovačević – Kotor, “Početak pomorstva u Crnoj Gori”; 2. Prof. mr Anton Sbutega – Kotor, “Tradicija kao faktor razvoja pomorstva”; 3. Prof. Ignjatije Zloković – Kotor, “ ‘Jaroslav’ prvi crnogorski parobrod duge plovidbe”; 4. Prof. Vojislav Vuleković – Kotor, “Razvoj crnogorskog brodarstva na Skadarskom jezeru”; 5. “Dipl. ing. Vasko Kostić – Tivat, “Kapetan Savo Simov Petković”; 6. Marija Crnić Pejović – Herceg Novi, “Istorijat preduzeća za pomorski saobraćaj ‘Brodarstvo’”; 7. Maksim Zloković – Tivat, “Pomorstvo Bijele u posljednjih 100 godina”; 8. Radojka Miajlović – Herceg Novi, “Pomorstvo Kamenara, Đurića i Jošice”.

Drugi dio ovog naučnog skupa je bio posvećen poslijeratnom razvoju crnogorskog pomorstva, u kome su uzeli učešće autori sa sljedećim referatima: 1. Dipl. ecc Jovan Nakićenović – Kotor, “Razvoj jugoslovenske oceanske plovidbe u Kotoru sa osvrtom na razvoj brodarskog preduzeća ‘Lovćen’”; 2. Dragoljub Knežević – Bar, “Razvoj Prekookeanske plovidbe Bar”; 3. Slobodan Leković – Bar, “Razvoj Luke Bar”; 4. Kap. Vujo Vicković, “Razvoj pomorske uprave u Crnoj Gori”; 5. Prof. Vojislav Vuleković – Kotor, “Razvoj pomorskog školstva u Kotoru”; 6. Prof. Maksim Lutovac – Bar, “Razvoj pomorskog školstva u Baru”; 7. Prof. dr Stevan Šaranović – Kotor, “Osnivanje i razvoj Fakulteta za pomorstvo Kotor”; 8. Prof. dr Borislav Ivošević – Kotor, “Stanje i problemi razvoja i organizovanosti naučnog rada u pomorstvu u SRCG”.

Na kraju, dajući ovaj kratak osvrt na gore navedeni naučni skup, kojim se namjenski obilježio jubilej crnogorskog pomorstva, od strane tadašnjih eminentnih stručnjaka i naučnika s jedne strane, i privrednika sa druge strane, iz današnje perspektive možemo zaključiti u kakvoj se teškoj i dugoročnoj regresiji našla kako pomorska privreda, tako i maritimna kultura u Crnoj Gori, ne samo u pogledu materijalnih nego, prvenstveno, kadrovskih činilaca.

Ovaj članak samo fragmentarno ukazuje da Crna Gora, suštinski, više nije pomorska nego geografski primorska država, gdje se njen najvažniji geostrateški resurs – more tretira na najprimitivniji način, preko betonizacije obale.

Viševjekovna težnja crnogorskog naroda da se vrati na svoje more, koja je kroz istoriju onemogućavana ili ograničavana od strane velikih sila, u 21. vijeku je postala antiteza toj progresivnoj ideji, naročito ako danas sagledamo stanje svih segmenata pomorstva u Crnoj Gori.

The post O jednom zaboravljenom istorijskom datumu first appeared on BARinfo.

“Izložba fotografija sa pratećim katalogom, na crnogorskom i engleskom jeziku, zajednički je projekat Matice crnogorske i Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj. Namijenjena je kulturi sjećanja, koja nam je kao društvenoj zajednici prijeko potrebna, prije svega, zbog sve vidljivijeg deficita institucionalne svijesti u mnogim ustanovama prosvjete, nauke i kulture u Crnoj Gori. Takvo stanje generiše procese koji dovode do toga da mnogi značajni datumi, događaji i ličnosti iz naše istorije, budu zaboravljeni, ili paušalno i netačno interpretirani. Upravo putem njegovanja kulture sjećanja, Matica crnogorska, želi i ovim projektom da onemogući revizionizam i ukaže na temeljne vrijednosti antifašističke borbe. Tome doprinose ne samo fotografije, već i tekstovi, faksimili dokumenata i mape, koji vjerodostojno prezentuju sve bitne sastavnice Trinaestojulskog ustanka. Kako bi bila dostupna široj  i stručnoj javnosti, ova postavka obišla je većinu crnogorskih gradova i gostovala i u zemljama regiona”, kazao je mr sc Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, koji je objasnio da je, zbog karaktera Crmnice i Virpazara, kao i njihove uloge u ovom istorijskom događaju, Matica odlučila da dio ove vrijedne postavke donira NVO “Žitelji Gornjih Seoca”.

“Apsurdno je da nijedna obrazovna ustanova u Crnoj Gori nema u nazivu ’13. jul 1941′. To je bio povod da Matica crnogorska i SUBNOR , prije nekoliko mjeseci, podnesu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, inicijativu za dodjelu takvog naziva, ali do danas, nijesmo dobili odgovor”, istakao je Jovović.

Izložbu “13. jul – godine prkosa i ponosa”, sjutra će, ispred spomenika palim borcima, otvoriti Miroljub Orlandić, povjerenik Matice crnogorske za Makedoniju, a na otvaranju će se, u skladu sa tradicijom, građanima na ovaj važan datum obratiti najstariji seljanin, Žarko Zarijin Orlandić, predstavnik Opštine Bar i predsjednik UBNOR -a i antifašista Bar, Đuro Marković.

Podsjećamo, iz sela Gornje Seoce, potiču organizatori Trinaestojulskog ustanka, a ovaj crmnički kraj dao je dva narodna heroja i najveći broj mladih ustanika, koji su položili živote za slobodu. Spomenik palim borcima u selu, mjestu gdje će se okupiti poštovaoci i potomci slavnih predaka i gdje će sjutra biti otvorena izložba, obnovili su prije pet godina, upravo potomci, uz podršku Vlade Crne Gore, Opštine Bar, državnih institucija, privrednika i drugih donatora.

“Od vremena kada je sagrađen spomenik, već 62 godine, u kontinuitetu, svakog 13. jula okupljamo se ovdje, uz prigodan kulturno-umjetnički program. Centralni događaj sjutra biće postavka fotografija, koja nam, zahvaljujući donaciji Matice crnogorske, ostaje u trajnom vlasništvu, i svake godine na taj datum biće prezentirana javnosti. Naša NVO ‘Žitelji Gornjih Seoca’, zajedno sa mještanima Donji Seoci, podnijela je zahtjev Ministarstvu prosvjete da nam dozvoli da renoviramo objekat stare škole, koja je u potpunosti ruinirana. Spremni smo da je sopstvenim sredstvima obnovimo, kako bi imali adekvatan prostor u kojem ćemo dočekati goste iz cijelog svijeta, prezentirati im podatke o našoj slavnoj istoriji, a tu bi, kao stalnu postavku, koja bi krasila unutrašnjost škole, smjestili i postavku koja je donacija Matice crnogorske”, kazao je za Radio Bar i Bar info, Orlandić.

The post Sjutra u Crmnici postavka 13. jul 1941 – godine prkosa i ponosa, donacija Matice crnogorske first appeared on BARinfo.