Direktor Radija, mr. sci Ivan Jovović upoznao je Savjet sa učinkom i izrazio zadovoljstvo realizacijom programske produkcije, kako na Radiju, tako i na portalu, s tim da, kako je apostrofirao “postoje objektivni problemi kada je u pitanju struktura zaposlenih”.

On je ukazao da Radio trenutno nema mogućnosti da zaposli nove radnike, zbog čega neki segmenti informisanja, poput djelatnosti lokalne uprave, javnih službi i državnih organa, ne mogu biti efikasno ispraćeni.

Jovović je upoznao Savjet i da je jedan od uslova za dobijanje dozvole za rad od Agencije za audiovizuelne medijske usluge ispunjen. Riječ je o programskoj šemi koja je odobrena, a da je trenutno u izradi Tehnički elaborat prostorija i studijske tehnike Radio Bara.

The post Savjet Radio Bara usvojio Izvještaj finansijskih iskaza za 2024. godinu first appeared on BARinfo.

Pritisci na novinare obuhvataju cijeli spektar vidljivih i nevidljivih mehanizama, od ekonomske ugroženosti (niske plate), pritisaka političara i nosilaca funkcija, dezinformacija svih vrsta kojima se društvo polarizuje i radikalizuje, do prijetnji i fizičkih napada na novinare – čulo se na današnjoj konferenciji u Podgorici, koju je, u okviru projekta „Aktivne OCD u razvoju medijskih politika“ organizovao Media centar u saradnji sa Medijskom asocijacijom Jugoistočne Evrope.

„Tradicionalni crnogorski mediji se dobro nose sa izazovima današnjice i dominantno ne kreiraju lažne vijesti, ali zato ‘bujaju’ portali koji prenose dezinformacije i nerijetko se služe i govorom mržnje“, kazala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, koja je potvrdila očekivanje da će uskoro biti usvojeni novi medijski zakoni, uz uvjerenje da bi oni znatno trebalo da poboljšaju uslove za rad medija i doprinesu njihovoj nezavisnosti i kredibilnosti. Ona je navela da su nacrti zakona trenutno pred Evropskom komisijom, i ukoliko dobiju „zeleno svijetlo“ biće proslijeđeni našim poslanicima na usvajanje.

Direktor direktorata za medije, Neđeljko Rudović se, takođe, nada skorom usvajanju tri nova medijska zakona sa, kako je naveo, više od dvadeset suštinskih novina u odnosu na važeće norme.

„Profesionalni i održivi mediji, slobodno novinarstvo i javni interes da građani budu cjelovito, istinito i blagovremeno informisani su konačan cilj“, kazao je Rudović, koji je naglasio da je novom zakonskom regulativom predviđeno da lokalni javni emiteri, po analogiji sa nacionalnim javnim servisom, imaju stabilno finansiranje na osnovu predviđenog procenta koje lokalne uprave moraju izdvojiti u tu svrhu. 

Istaknut je značaj lokalnih javnih emitera u objektivnom i kredibilnom informisanju građana i praćenju njihovih potreba, ali i naglašeno da su izloženi pritiscima koji se ogledaju, između ostalog, i u neodgovarajućem finansiranju i novinarskim platama znatno nižim od prosječnih u državi.

Agencija za elektronske medije trebalo bi da ima veća ovlašćenja jer, kako je navela direktorka, Sunčica Bakić, do sada su izostali adekvatni mehanizmi za efikasno djelovanje.

Vuk Maraš, direktor Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu, istakao je da je neophodno što prije usvojiti nove zakone, evidenciju medija ustanoviti kao obaveznu, a skrenuo je pažnju i na to da su kriterijumi za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera u novoj zakonskoj regulativi unaprijeđeni, ali da nije dobro da sadašnji sastav tih tijela ostane u mandatu do kraja. On smatra da je samoregulacija nedovoljna, kao i da mali broj medija posjeduje tu vrstu kontrole i korekcije. O ograničenjima i perspektivama samoregulacije govorila je ombudsmanka „Vijesti“, Paula Petričević.

Ekspertkinja u oblasti medija, Sandra Bašić Hrvatin, navela je da su u Sloveniji bili prinuđeni da uvedu neku vrstu „samoupravljanja“ u medijima, jer su se dosadašnji modeli pokazali kao neodgovarajući.

Marijana Camović Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, osvrnula se na težak položaj zaposlenih u ovoj branši, koji su prinuđeni, da zbog niskih zarada rade više poslova istovremeno, „iscrpljujući se na taj način, što na kraju utiče i na kvalitet odrađenog“.

O bezbjednosti novinara i novinarki govorio je Mihailo Jovović, predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare, a o novim aktima Evropske unije u oblasti medija i perspektive, Alen Musaefendić iz Sektora za strateško komuniciranje Evropske službe za spoljne poslove.

The post Okruženje za rad medija i dalje nepovoljno – zaključak sa današnje konferencije u Podgorici first appeared on BARinfo.

Prema riječima njegovim riječima, izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka “je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore i Češke, u čijim temeljima je ugrađena ćirilo-metodska tradicija, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog i češkog naroda. Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj. sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima“, rekao je Jovović na otvaranju izložbe.

U tom kontekstu, kako je kazao, možemo sagledati i pojavu štamparstva u slovenskom svijetu, imajući, prije svega, u vidu činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, s tim da Česi među spomenutim narodima posjeduju najbogatiji fond inkunabula – šezdesetak koje su štampane latiničnim pismom, dok Crnogorci imaju pet ćiriličnih inkunabula, zbog čega je bibilioteka „Klementinum“ upečatljivi ambijent za prezentaciju srednjevjekovnog crnogorskog štamparstva.

Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka, prema njegovim riječima, predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru.

„Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima. To je uzrokovalo da se djela srednjevjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, poput Božidara Vukovića Podgoričanina, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja XVI vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali i na tlu nekadašnje Austrougarske“, rekao je Jovović.

„Smatramo da je ova izložba događaj koji dodatno otvara horizonte na polju kulturne saradnje između institucija Crne Gore i Češke, s obzirom da odnosi između ove dvije države, odnosno naroda naročito su sadržajni u posljednja dva stoljeća, što je razlog da te relacije do danas počivaju na obostranom iskrenom prijateljstvu“, zaključio je predsjednik Matice crnogorske.

Na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Pragu govorili su direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke republike Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke republike Jan Marjan i češki istoričar František Šistek, saradnik Matice crnogorske.

Izložba će biti otvorena do 30. aprila.

The post Izložba Matice crnogorske u čast 530 godina štamparske tradicije u našoj državi sinoć otvorena u Pragu first appeared on BARinfo.