Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore saopštilo je da je nivo Skadarskog jezera u granicama normale i da vodena površina može bez poteškoća prihvatiti priliv koji se danas ispušta iz hidroelektrana u Albaniji.

Kako se navodi u zvaničnom saopštenju MUP-a, situacija na terenu je pod stalnim nadzorom, a današnji podaci ukazuju na značajno smanjenje dotoka vode u odnosu na prethodne dane.

„Ispuštanje vode iz Albanije danas je znatno manje i iznosi oko 500 kubnih metara u sekundi. Shodno analizama koje sprovode naše službe, nivo jezera je normalan i može prihvatiti ovu količinu vode bez ikakve opasnosti po okolna naselja“, ističe se u dopisu Direktorata za zaštitu i spašavanje.

Iz ovog resora naglašavaju da prate hidrološki ciklus u koordinaciji sa albanskim kolegama kako bi se izbjegli rizici za stanovnike priobalnog pojasa. Prema procjenama MUP-a, trenutni kapaciteti jezera su dovoljni da apsorbuju planirana ispuštanja sa brana na rijeci Drim bez značajnijeg podizanja vodostaja.

The post Nivo Skadarskog jezera stabilan, bez rizika od ispuštanja vode iz Albanije first appeared on BARinfo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 30. marta 2020. godine počelo sa izdavanjem III generacije dokumenata, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Shodno tome, lične karte izdate prije ovog datuma važiće do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. marta 2025. godine.

U Baru, kako saznaje Radio Bar i Bar Info za tu namjenu rade četiri šaltera. Ipak, gužve su ogromne, pa se čeka i po dva-tri sata, a iz barske filijale su nam kazali da je “to prihvatljivo, ako se uzme u obzir kolika je zainteresovanost”.

Nakon podnošenja zahtjeva, na izdavanje novog dokumenta čeka se dva do pet dana.

Veliku gužvu objašnjavaju “ogromnim brojem stranaca”, zbog čega su bili prinuđeni da za crnogorske državljane odrede jedan poseban šalter. Međutim, dešava se da su redovi toliki da moraju otvoriti i dodatni.

Stari, nemoćni ili bolesni nailaze na razumijevanje, tvrde naši sagovornici, pa je dovoljno da se obrate šalterskom službeniku i, bez izuzetka će imati prioritet, bilo da se radi o stranom ili našem državljaninu.

S obzirom da među građanima vlada nedoumica koje lične karte moraju biti zamijenjene do 30. marta, dobili smo pojednostavljeno objašnjenje – građani koji imaju ličnu kartu na kojoj je fotografija u boji, ne moraju je mijenjati.

Radno vrijeme Područne jedinice u Baru je od 7 do 15 časova, a sa strankama od 8 do 14.

Lične karte III generacije su elektronske javne isprave, čija je prednost, između ostalog i smanjenje mogućnosti zloupotreba i eventualnog falsifikovanja ovog dokumenta.

“Upotrebom certifikata (certifikata za elektronsku identifikaciju i certifikata za kvalifikovani digitalni potpis) koji se nalaze u elektronskoj ličnoj karti građani će imati priliku da, bez odlaska na šaltere područnih jedinica/filijala, obave veliki broj administrativnih obaveza. Prilikom procedure izdavanja nove lične karte, koja je istovjetna dosadašnjoj, građaninu se uručuje sigurnosna koverta koja sadrži uputstvo za korišćenje, inicijalnu šifru i jedinstvene PIN i PUK kodove. Ti kodovi su ujedno i pristupni podaci za aktivaciju nove lične karte, pa je sadržaj dobijene koverte neophodno sačuvati”, objašnjavaju iz MUP-a.

Građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse za izdavanje lične karte, dok iznos naknade za obrazac iznosi pet eura.

The post Velika gužva na šalterima MUP-a zbog novih ličnih karata first appeared on BARinfo.

 “Ministarstvo unutrašnjih poslova je 30. marta 2020. godine počelo sa izdavanjem III generacije dokumenata, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Shodno navedenim izmjenama i dopunama, lične karte izdate prije ovog datuma važiće do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. marta 2025. godine”, navodi MUP.

Lične karte III generacije su elektronske javne isprave, čija je prednost, između ostalog i smanjenje mogućnosti zloupotreba i eventualnog falsifikovanja ovog dokumenta.

“Upotrebom certifikata (certifikata za elektronsku identifikaciju i certifikata za kvalifikovani digitalni potpis) koji se nalaze u elektronskoj ličnoj karti građani će imati priliku da, bez odlaska na šaltere područnih jedinica/filijala, obave veliki broj administrativnih obaveza. Prilikom procedure izdavanja nove lične karte, koja je istovjetna dosadašnjoj, građaninu se uručuje sigurnosna koverta koja sadrži uputstvo za korišćenje, inicijalnu šifru i jedinstvene PIN i PUK kodove. Ti kodovi su ujedno i pristupni podaci za aktivaciju nove lične karte, pa je sadržaj dobijene koverte neophodno sačuvati”, ističe MUP.

Aktivacija certifikata sadržanih u elektronskoj ličnoj karte vrši se pomoću čitača pametnih kartica.

 “To je elektronski uređaj koji se povezuje sa računarom, ukoliko isti nema integrisani čitač, u koji je potrebno umetnuti elektronsku ličnu kartu. Čitač je dostupan u trgovinama koje se bave prodajom digitalne opreme i važno je istaći da čitač nije personalizovan, pa ga može korsititi više lica, što znači da je jedan čitač dovoljan za jedno domaćinstvo ili kolektiv”, objašnjavaju.

Pozivaju sve građane koji nijesu staru ličnu kartu zamijenili novom, da to učine najkasnije do 30. marta ove godine, kako bi izbjegli neprijatnosti prilikom ostvarivanja svojih prava i obaveza.

“Podsjećamo, građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse za izdavanje lične karte, dok iznos naknade za obrazac iznosi 5,00 eura”, ističe MUP.

Sve dodatne informacije građani mogu dobiti u područnim jedinicama/filijalama MUP-a, putem broja 020/225-341 ili e-mail adrese upravno.mup@mup.gov.me.

The post MUP: Zamjena starih ličnih karata do 30. marta first appeared on BARinfo.

“Toplotni talas koji dolazi sa sjeverozapada Afrike usloviće visoke temperature vazduha u Crnoj Gori, koje će se u mnogim mjestima kretati od 37 do 40 stepeni, a ponegdje i prelaziti 40 stepeni”, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Očekuje se da će se ovakva situacija nastaviti i tokom većeg dijela naredne sedmice, piše u saopštenju MUP-a

“Naše područje biće pod uticajem grebena sa sjeverozapada Afrike, u sklopu kog je i priliv tople vazdušne mase koja će uslovljavati veoma toplo vrijeme u narednom periodu”, navedeno je u saopštenju.

Napominju da takva meteorološka situcija može da dovede do suša i izazivanja požara. Podsjećaju  da je na snazi naredba o zabrani paljenja vatre.

“Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti”, zaključuje se u saopštenju.

The post Zbog visokih temperatura MUP pozvao službe zaštite i spašavanja da podignu stepen operativne spremnosti first appeared on BARinfo.

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka naložio je Ministarstvu unutrašnjih poslova da ugasi video nadzor na ulicama Podgorice, Bara i Budve, jer su kamere povezane na softver za prepoznavanje lica.

Kako se navodi u rješenju, AZLP jeste dala saglasnost MUP-u 2019. godine za postavljanje kamera na području tri grada, ali ne i za softversko rješenje kojim se obrađuje više ličnih podataka nego što Zakon o zaštiti ličnih podataka dozvoljava.

MUP je, navodi se u rješenju AZLP, po nabavljanju softvera bio u obavezi da ponovo zatraži saglasnost, ali to nije učinio.

BIRN je prošle sedmice objavio da podaci koje mu je dostavila AZLP pokazuju da je MUP nabavio softver za prepoznavanje lica Better Tomorrow koji proizvodi izraelska kompanija AnyVision. Softver je nabavljen u okviru projekta sistema video nadzora javnih površina, a kamere, čija je namjena prepoznavanje lica, postavljene su na lokacijama u Podgorici, Baru i Budvi.

Tokom nadzora 2021. i 2022. godine AZLP je utvrdio da su takve kamera bile uključene, ali da one nisu povezane na softver za prepoznavanje lica, koji je u tom momentu bio u fazi implementacije.

Izraelska kompanija AnyVision opisuje program Better Tomorrow kao „najnapredniji svjetski taktički sistem za nadzor zasnovan na vještačkoj inteligenciji, sposoban da otkrije, prati i prepozna osobe od interesa i predmete na masovnim skupovima u realnom vremenu“.

The post Savjet AZLP naložio MUP-u da ugasi video nadzor na ulicama Podgorice, Bara i Budve first appeared on BARinfo.

“Osumnjičena je u periodu od 2013. do 2021. godine, dok je kao zaposlena u MUP-u, u svojstvu službenog lica – načelnica Područne jedinice Bar za Upravne poslove, državljanstva i strance, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i nevršenjem svoje službene dužnosti, ovjerila svojeručnim potpisom i izdala odobrenja za nabavku oružja za dva fizička lica iako oni nisu ispunjavali propisane uslove za izdavanje odobrenja za nabavku oružja, čime je pomenutim licima učinila korist.

Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se protiv Z.Đ. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Napominjemo, Z.Đ. je krajem decembra 2022. godine takođe procesuirana zbog istog krivičnog djela, koje je, kako se sumnja, počinila u produženom trajanju na način što je, kao službenica MUP – načelnica filijale za Upravne poslove, državljanstva i strance u Baru, u periodu od 29. septembra 2020. do 30. juna 2021. godine, izdala sedam Odobrenja za nabavku oružja i oružnih listova suprotno Zakonu o oružju i opštim uslovima za izdavanje odobrenja za nabavku oružja. Ona je tom prilikom omogućila da dva lica na nezakonit način pribave ukupno sedam komada vatrenog oružja”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

The post Krivične prijave protiv bivše službenice Područne jedinica MUP-a u Baru first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je veliko nevrijeme koje je prošle i početkom ove sedmice, pogodilo Crnogorsko primorje. Kakva je trenutna situacija i možemo li kazati, da budemo optimisti, da je ono najgore prošlo?

Pavlica Dragišić: Ne možemo kazati da je najgore prošlo, jer ovakve situacije se, nažalost, često ponavljaju. U 2020. godini imali smo čak upet navrata ekstremne vremenske nepogode koje, u kombinaciji sa poplavama, tretiramo kao najdominantniji rizik na teritoriji ukupnog Crnogorskog primorja. To se odnosi i na kompletno Jadransko more. Zbog čega? Zato što je hidrološka situacija na jezeru specifična. Zavisimo direktno od priliva vode, kako od naših rijeka (u Skadarsko jezero se ulivaju vode Zete, Morače, Rijeke Crnojevića…), ali i od priliva sa albanske strane. Hidrološka situacija u susjednoj Albaniji je specifična, oni imaju pet hidrocentrala, i kada je ovako složena situacija na terenu – mislim na velike padavine, na relativno visoku temperaturu zbog koje dolazi do topljenja snijega, na jak južni vjetar koji otežava isticanje vode na rijeci Bojani, tada imamo kompleksnu situaciju. Albanci su prisiljeni da ispuštaju značajne količine vode iz svoje tri brane, zbog čega u vrlo kratkom periodu dolazi do naglog porasta nivoa vode u kompletnom Skadarskom jezeru i na rijeci Bojani. Tako da kad nama ovdje već zasija sunce i kad nemamo više kiše, olako možemo shvatiti da je gotovo sa opasnošću. Međutim, može se desiti da narednih dana porast vode bude prisutan. i da možda imamo u određenim naseljenim mjestima plavljenja nižih kota.

RB/BI: Jeste li u ime službe kojom rukovodite zadovoljni kako ste odgovorili ovom najnovijem izazovu? I zamoliću Vas, uz to, da ukratko objasnite našim slušaocima, čime se PJ Bar Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, bavi?

Pavlica Dragišić: Postoji čitav niz preventivnih aktivnosti koje su nevidljive našim građanima. Stanovništvo u ugroženim zonama je više upoznato čime se mi bavimo, nego građani koji ne žive u tim zonama – uz Skadarsko jezero konkretno, ili u području bujičnih poplava. Naime, postoji čitav niz sadržaja koji prethode konkretnom angažovanju tokom ovakvih ekstremnih vremenskih nepogoda. Nabrojaću samo neke od njih. To je informativno-edukativna aktivnost, osposobljavanje i obrazovanje. U svim zonama gdje postoji opasnost od plavljenja, tokom proteklog perioda imali smo čitav niz sastanaka i edukacija lokalnog stanovništva. Podijelili smo propagandn-informativni materijal, gdje su notirane sve njihove obaveze prije, za vrijeme i nakon poplava. Postoji mnogo aktivnosti gdje lokalno stanovništvo može da da svoj doprinos, kada dođe do ovakve situacije, kako bi posljedice bile manje. Osim toga, tu je inspekcijski nadzor, s čim u vezi je važno reći da u okviru Direktorata za zaštitu i spašavanje postoji Direkcija za inspekcijski nadzor koja obilazi određene subjekte zaštite i spašavanja, što predtsvlja jako značajan vid prevencije. Tada se konstatuju stanje i problemi, nalažu se mjere za unaprjeđenje stanja i otklanjanje određenih izazova. Takođe, u Direktoratu imamo jako značajan broj nacionalnih i ino projekata koji se realizuju u saradnji sa lokalnim službama zaštite i regionalnih projekata, i onih u saradnji sa Evropskom Unijom. Dominantno su to projekti vezani upravo za dominantne rizike – požar, zemljotres, poplave… Posebno bih naglasila značaj prekograničnih projekata, jer je poznato da nepogode ne poznaju granice, pa imamo jako dobru saradnju sa svim susjednim državama, a ti projekti predstavljaju značajan vid edukacije. Pored toga, opremanje svih operativnih jedinica je jako važan preduslov da se uspješno reaguje. Opremanje se vrši na više načina. U Direktoratu za zaštitu i spašavanje postoji Fond za zaštitu i spašavanje, u koji se prilivaju sredstva od raznih projekata, zatim od odobrenja za protivpožarne saglasnosti i od izdavanja skloništa u zakup. Svi subjekti zaštite i spašavanja mogu da se prijave na konkurs, po kojem osnovu se svake godine opredijele značajna sredstva. Jedne godine je i Služba zaštite opštine Bar dobila sredstva, upravo za zaštitu i spašavanje od poplava, čamac, ličnu zaštitnu opremu za spasioce… Pomenula bih i sistem rane najave i međusobno obavještavanje i komunikaciju. Direktorat šalje upozorenja za ekstremne vremenske nepogode svim nadležnim službama koje su u obavezi da redovne aktivnosti prilagode takvoj situaciji i da zajedno doprinesemo da štete budu manje. Naravno, ima dosta problema na terenu, nisu uvijek ni svi bujični vodotoci u stanju u kakvom bi trebali biti. Često građani odlažu razne količine smeća, zbog čega dolazi do suženja korita bujičnih vodotokova. Ali, biću slobodna da kažem da je to ipak manji problem od ovoga na Skadarskom jezeru koji je trenutno aktuelan. Nama je uvijek parametar poslednja takva najveća poplava koja je bila 2010. godine, kada je istorijski maksimum jezera bio deset metara i 44 centimetra, pa ta iskustva koristimo za sve pripreme koje radimo. Opština Bar je uradila Plan zaštite i spašavanja od poplava, gdje bih naglasila da smo, koristeći iskustva od prije 12 godina naveli i naglasili zadatke i obaveze svim lokalnim subjektimana i snagama za zaštitu i spašavanje. Ipak, moram ustvrditi da nije jedino Služba zaštite ta koja u ovim situacijama treba da se nosi sa poplavama i sa ekstremnim vremenskim nepogodama, nego su po Zakonu o zaštiti i spašavanju, svi lokalni subjekti u obavezi da daju doprinos, da sagledaju svoje materijalne i ljudske resurse, i da u svakom momentu mogu na zahtjev predsjednika Opštine i Tima za zaštitu i spašavanje opštine Bar svoje resurse stave na raspolaganje. Nije isključeno da ćemo za vrijeme poplava biti prisiljeni da evakuišemo stanovništvo iz ugroženih zona, za šta će nam trebati prevozna sredstva.

RB/Bi: Podsjetimo sa kojim službama saradjujete, i kako ta partnerstva ocjenjujete?

Pavlica Dragišić: Saradjujemo sa svim subjektima po Zakonu o zaštiti i spašavanju koje imaju nadležnosti i obaveze. Konkretno na teritoriji opštine Bar, to su svi lokalni organi uprave, predstavnici institucija sa nacionalnog nivoa. Osim njih, podršku nam daju i druge samostalne agencije ili uprave, poput Uprave pomorske sigurnosti i Lučke uprave, sa kojima imamo zajedničku mjeru civilne zaštite, a to je traganje i spašavanje na moru. S tim u vezi podsjetiću da, po Zakonu o zaštiti i spašavanju, imamo čak 17 mjera civilne zaštite, pa su, pored zaštite i spašavanja od poplave i zemljotresa, požara, tu i tehničko-tehnološki udesi, saobraćajni udesi većih razmjera, potencijalne radijacione nuklearne i biološke katastrofe… Konkretno, odluka ko se sve angažuje kada su ovakve aktivnosti u pitanju, po operativnom planu i lokalnim i nacionalnom planu, pripada lokalnoj upravi. Prvo djeluje Služba zaštite, a ako se procijeni da taj odgovor nije dovoljan, onda nam, po šemi rukovođenja i upravljanja u pomoć priskaču susjedne opštine, a zatim se angažuje nacionalni nivo – vojska i policija. Ne smijemo zaboraviti ni razne specijalističke jedinice sa kojima imamo potpisane ugovore, kao što su Gorska služba spasa ili Služba za razminiranje iz Bijele, iako u sklopu Direktorata imamo i direkciju za nerazminirana ubojna sredstva. Želim da pohvalim saradnju sa barskom Službom zaštite i spašavanja. Podsjetiću da mi u Direktoratu sprovodimo razne vrste obuka i edukacija, pa je jedan broj spasilaca iz Barske lokalne službe završio sve te specijalističke obuke za razne vrste rizika. Konstantno pratimo situaciju, tu su i razne obuke za ponašanje i reagovanje u vanbolničkim uslovima (ukoliko bi određena vremenska nepogoda trajala duži vremenski period). U radu svih ovih službi ima jako mnogo dodirnih tačaka, pa ću, iz razloga što se u javnosti često čuje da ne postoje jedinice u civilnoj zaštiti, da ukažem na činjenicu da podsjetim, da treba razumjeti da je Crna Gora mala država, da nama ne treba neki megalomanski sistem i da ne možemo finansijski izdržati formiranje još jednog vida operativnog sastava. Moramo da da se oslanjamo na ono što već imamo. Da bih bila jasnija, reći ću da sva naša lokalna, javna preduzeća, i svi subjekti na teritoriji Opštine Bar, koji nisu mali, raspolažu sa značajnim ljudskim i materijalnim potencijalima. U želji da budem ilustrativna pomenuću slučaj koji se desio 2012. godine, kada je napadala ekstremna količina snijega, pa je barski dio uz jezero Krajina bio odsječen 27 dana. Radnici Komunalnog preduzeća iz Donjih Murića pomogli su nam da pronađemo momka koji je bio zarobljen u snježnom smetu. Dakle, nema toga ko ne može dati doprinos, od običnog građanina, pa do predsjednika. Prostora za unaprjeđenje saradnje ima jako mnogo. Upravo je u toku aktivnost u Opštini Bar na izradi planova za druge dominantne rizike, za požar, zemljotres, klizišta… Nakon što ih donesemo, svi subjekti, a posebnooni gdje u jednom momentu boravi mnogo lica, moraju da urade sopstvene planove. Na teritoriji opštine Bar ima ih mnogo, a mi u Direktoratu posebnu pažnju obraćamo upravo na škole.

RB/BI: Poznato je da s vremena na vrijeme učestvujete u realizaciji Info dana, koji se tiču edukacije i savjeta kako djelovati i zaštititi se od poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda. Koliko su takvi skupovi učinkoviti i da li su zaključci primjenljivi u praksi?

Pavlica Dragišić: Rekla bih da imaju najveći efekat na unaprjeđenju međusektorske saradnje, jer kad radimo takve info-punktove pozovemo ostale subjekte koji imaju dodirne tačke sa nama. Dakle, svi oni koji na direktan ili indirektan način imaju veze sa problematikom zaštite i spašavanja, kao što su Komunalna policija, inspekcija, Uprava policije, Mornarica Crne Gore, određene službe lokalne uprave. Info dani se obično realizuju na najprometnijem mjestu na naseljenim lokacijama. Dijeli se informativni materijal sa detaljnim uputstvima koji je pripremljen za takve situacije. Ta aktivnost spada u domen tzv. nestrukturnih mjera koje ne zahtijevaju ogromna finansijska sredstva, a mogu da budu jako efektne. Navešću primjer kada prije ljetnje sezone dijelimo bezbjednosna uputstva za zaštitu i reagovanje u slučaju šumskih požara. Šume su dragocjen resurs, posebno kada govorimo o Baru koji je dominantno turistički grad, jedini da se poslužim terminom „grad na dvije čarobne obale“. Turisti kod nas dominantno dolaze da bi uživali upravo u prirodnim ljepotama. Moramo zaštititi šume od erozije i od nelegalne sječe, ali i od, nažalost, sve većeg broja požara. Stoga, moramo produbiti svijest kako nadležnih institucija i službenika koji rade na tim poslovima, tako i lokalnog stanovništva, da svi damo veći doprinos na očuvanju ambijentalnih vrijednosti i prirodnih ljepota. Vratiću se na momenat na problematiku u vezi sa požarima kada on, potpomognut vjetrom, može da uništi značajne kulturno-istorijske spomenike, ali i ono najvažnije – ljudske živote.

RB/BI: Lijepa praksa je što shodno redovnim, preventivnim aktivnostima i nadležnostima Područne jedinice Bar, Direktorata za zaštitu i spašavanje, realizujete, kao što smo pomenuli, i vježbe evakuacije u školama. Osim toga u saradnji sa obrazovnim ustanovama organizujete i posjete učenika operativno kumunikacionom centru. Kakve su povratne informacije od naših mladih sugrađana? Shvataju li u kojoj mjeri su pripreme za nepogode nužne?

Pavlica Dragišić: Svaki put se oduševim našim učenicima kada radimo vježbe evakuacije. Ono što najprije uočimo je da im je drago da smo došli. Uprava škole mora da izvršava određene obaveze koje podrazumijevaju izradu planske dokumentacije za dominantne rizike i, naravno, pripremu učenika. Vježbe evakuacije smatram najbitnijim i nezamjenljivim. Navešću primjer dobre prakse koji dostojno reprezentuje OŠ „Jugoslavija“. Nastavno i vannastavno osoblje i učenici su, zahvaljujući saradnji s nama, ali i njihovom pozitivnom i aktivnom odgovoru na inicijativu, sada već osposobljeni da jednom godišnje samostalno rade vježbe evakuacije. Naša ekipa tada dođe u svojstvu gostiju koji samo proprate aktivnost i, eventualno, ukažemo na neke propuste, obratimo se djeci i zahvalimo im se na pozitivnom i zrelom odnosu. Zašto je vježba važna? Podsjetiću da su objekti naših škola relativno stari, još iz perioda bivše Jugoslavije. Imaju dosta problema, a neke od njih nemaju čak ni upotrebnu dozvolu, a većina njih u urbanom jezgru ima prvi sprat… Razumljivo je zato što se plašimo da usljed jačeg zemljotresa (kakav možemo očekivati na ovom prostoru) ne nastupi panika i da djeca ne naprave veću štetu sama sebi nego direktno zemljotres. Kada im lijepo objasnite da su   čuvanje prisebnosti i obuzdavanje panike jako bitni u takvim momentima, shvataju važnost edukacije. Uvijek im kažemo da očekujemo da naučene lekcije prenesu ukućanima, jer kada znamo da prosječna crnogorska porodica po statistici ima četiri člana, dolazimo do respektabilnog broja edukovanih i građana pripremljenih na priseban i mudar odgovor na nepogodu. Učimo ih i da u svakom momentu budu svjesni gdje spavaju i borave, kako bi sproveli preventivne mjere prije potresa. Ukoliko se desi zemljotres za vrijeme nastave svo osoblje, makar bili negdje izvan školskog objekta ili kod kuće ili na bolovanju, moraju doći u školu i ostati do momenta dok posljednje dijete ne predaju roditeljima. Ranije se dešavalo da ključ od rezervnog izlaza ima samo jedna osoba, koja ga još odnosi kući. To su naizgled sitnice, ali su jako bitne stvari koje u tim momentima mogu biti presudne. Prije nekoliko godina smo u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore, pokrenuli i realizovali izvanredan zajednički projekat, a to je da profesori u sklopu nastavnog plana i programa predmeta kao što su geografija, informatika, obrade i problematiku koja se tiče zaštite i spašavanja. U skladu sa metodologijom i praksom koja se sprovodi pod okriljem Evropske Unije, napravljene su čak kompletne nastavne jedinice, što se realizovano na 20-ak seminara koje su nastavnici pohađali. Oni su sada osposobljeni da se tokom predavanja i obrade pojedinih tematskih cjelina u sklopu svog predmeta dotaknu i ove problematike da bi djeca bila spremnija za vanredne situacije, kao što su zemljotres, poplave, bujične poplave, šumski požari…

RB/BI: Osim ovakvog vida edukacije važna je saradnja sa obrazovnim ustanovama u sklopu koje organizujete i posjete učenika operativno komunikacionom centru. Kakva su iskustva i pojasnite nam malo zbog čega je to značajno?

Pavlica Dragišić: Značajno je iz razloga što je sistem 112, za prijem svih vrsta hitnih poziva, utemeljen na jedinstvenom evropskom broju za hitne situacije, i predstavlja značajan resurs sitema zaštite i spašavanja. Naime, kad smo to uveli, imali smo u vidu, ne samo ove vanredne situacije i prijavu hitnih dogadjaja, nego i potrebe koje nam predstoje u vezi sa Evropskom Unijom. Bilo bi previše da od stranaca koji dođu u našu zemlju očekujemo da pamte toliko brojeva – za Hitnu pomoć, vatrogasce, Pomorski centar (ukoliko je neka nesreća ili nepogoda na moru). Ovako, sve te službe objedinjava broj 112. Podsjetiću da je država Crna Gora opredijelila značajna sredstva za implementaciju projekta koji podrazumijeva složen tehničko-informacioni sistem. Postoje tri takva centra – u Bijelom Polju za sjever Crne Gore, u Podgorici za centralni dio, a u Baru za jug. Operativno-komunikacioni centar, osim što prima pozive i reaguje, odnosno procesuira ih, stvara i značajnu bazu podataka, jer po metodologiji Evropske Unije, značajan dio naših procjena i aktivnosti treba da baziramo upravo na kvalitetnim podacima i savremenoj bazi podataka. Konkretno, oni čak traže da to bude za poslednjih 30 godina, kako bi validnost tih podataka bila relevantnija, a procjene bolje. S ovim u vezi objasniću i zašto dovodimo učenike u Centar. Isključivo na licu mjesta imaju mogućnost da vide kako sistem funkcioniše, što se dešava kada neki naš građanin ili stranac okrene 112. Podsjetiću da je taj broj besplatan za sve tri mreže u Crnoj Gori. Prošle godine je spašeno čak 79 osoba preko poziva u Centar od čega 21 crnogorski i 58 stranih državljana. U zavisnosti od potrebe, alarmiramo i angažujemo raspoložive službe, bilo da je to Gorska služba spasa, Uprava pomorske sigurnosti, vojska, ili avio- helikopterska jedinica. Bilo je i slučajeva gdje su nam pomogli i naši lovci zbog dobrog poznavanja terena, ali i zaposleni u nekim lokalnim službam. Dominantno nam je važno da učenici zapamte taj broj i da znaju da se i oni i njihovi roditelji i drugi članovi porodice mogu obratiti bilo kada, s obzirom da Centar radi 24 sata. Zaposlili smo službenike koji govore engleski jezik, ali i zbog turista takođe osobe koje vladaju italijanskim, albanskim i ruskim jezikom.

RB/BI: Krajem prošle godine ste u sklopu projekta „Nepogode ne poznaju granice“ u saradnji sa vatrogascima i spasiocima Službe zaštite i spašavanja i predstavnicima Nevladine organizacije „Fond za razvoj sjevera Crne Gore“ (FORS), na Trgu Vladimira i Kosare, realizovali Info dan na temu zaštite i spašavanja od poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda. Jeste li zadovoljni kako je protekla ta aktivnost? Kakav je bio odziv, šta su vas najčešće pitali?

Pavlica Dragišić: Apsolutno smo zadovoljni jer smo pripremili taj Info dan vrlo kvalitetno. Na njemu su učestvovali predstavnici Komunalne policije i Službe zaštite Bar, kao i predstavnici vatrogasne jedinice Luke Bar. Pozvali smo i određeni broj učenika, kojima smo predstavili FORS, vrlo aktivnu nevladinu organizaciju sa kojom jako dobro sarađujemo i koja prati ovu problematiku. Zainteresovanima smo podijelili brošure, u kojima mogu detaljno pogledati uputstva kako da se ponašaju u takvim situacijama. Moram se pohvaliti da u posljednjih nekoliko godina Direktorat ima jako veliki broj takvih i sličnih projekata. Jedan od njih sprovodimo u saradnji sa japanskom agencijom za međunarodnu saradnju- JICA. To je projekat zahvaljujući kojem ćemo dobiti nacionalni informacioni sistem za šumske požare. Poznato je koliko su Japanci pedantni, oni imaju neke čak i teže i dominantnije rizike od nas, kao što je zemljotres od 12 stepeni. Od njih je potekao i Sendai Framework for Disaster Risk Reduction, okvir koji na globalnom nivou potencira, prati i diriguje aktivnosti sa ciljem smanjenja rizika od katastrofa. Svjedočimo da nepogode ne poznaju granice, pa moramo koristiti međunarodna iskustva, sarađivati sa susjednim državama. Podsjetiću da smo potpisali i mehanizam za civilnu zaštitu sa Evropskom Unijom koji podrazumijeva da se u slučaju neke jako velike katastrofe u Crnoj Gori, možemo obratiti apelom Evropskoj Uniji koja tada šalje međunarodne timove na ispomoć. Što bi to značilo? Konkretno, ako je zemljotres u pitanju, Turska i Italija imaju jedinstvene jedinice za pretraživanje terena sa psima, koje mi nemamo. Neke države imaju specijalizovane jedinice za prečišćavanje vode na terenu pogođenom zemljotresom, što je važno jer prilikom svakog potresa veće snage dolazi do oštećenja vodovodnih i kanalizacionih cijevi. Prva je preporuka da se ne smije koristiti voda iz vodovoda nego treba piti isključivo flaširanu, a ako to nismo u mogućnosti moramo je prečišćavati. U slučaju da postoji potreba za dolaskom međunarodnih jedinica na ispomoć, naša je obaveza da im obezbijedimo uslove za smještaj, da budemo, kako se to u evropskoj legislativi zove, dobri domaćini. Ako vam neko dolazi u pomoć, pruža vam ruku i izvlači vaše unesrećene i spašava ih, vi morate brinuti i o njihovom smještaju i o njihovoj bezbjednosti. I taj apel za međunarodnu pomoć ide upravo preko broja 112.

RB/BI: Na okruglom stolu u Baru je krajem aprila predstavljen dokument, procjena rizika od katastrofa Crne Gore, na kojem su tokom 2021-e godine a na inicijativu Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore u saradnji sa Evropskom Unijom, radila 94 eksperta i člana radne grupe. Naravno i Vi ste učestvovali u ovom projektu, koji je njegov osnovni cilj, i u kojoj mjeri možemo očekivati da će baza podataka koju ste stvorili uticati na prevenciju potencijalnih katastrofa?

Pavlica Dragišić: Ja moram da Vas pohvalim, mada otkad radim u Baru, zaista uspješno sarađujemo sa Radio Barom, sa svim Vašim kolegama, uvijek ste pratili problematiku zaštite i spašavanja, i uvijek ste na određeni način bili naši saradnici.

RB/BI: Zadovoljstvo je obostrano, a to je, složićete se, i obostrana obaveza?

Pavlica Dragišić: Upravo tako, jer u ovim situacijama vi ste jedan od naših bitnih saradnika, pa vas tako i doživljavamo i tretiramo. Potvrđujete da ste u toku sa svim našim aktivnostima. Ja bih danas vjerovatno zaboravila pomenuti tu procjenu, a zbilja smo ponosni na nju. Vrlo kratko da kažem da Crna Gora kao država kandidat za ulazak u Evropsku Uniju ima obavezu i procjenjivanja prirodnih i od strane čovjeka izazvanih rizika. A. takođe i procjenjivanja upravljanja rizicima od katastrofa, sa posebnim osvrtom na dominantne rizike. Kada je opština Bar u pitanju to su zemljotres, poplave (kako velikog karaktera, kao što sada imamo na Skadarskom jezeru, tako i bujične na primorskom dijelu obale), zatim požari (šumski, požari na otvorenom prostoru i požari na zatvorenom prostoru), a takođe, zbog razvijene infrastrukture u Baru možemo govoriti o saobraćajnim udesima većih razmjera i o tehničko-tehnološkim rizicima. Vi ste rekli da su učestvovala 94 stručnjaka iz različitih državnih organa. To je zaista divan projekat, jer smo mi uključili kompletno sopstvenu pamet i sopstvene eksperte, i pokazalo se da imamo dovoljno sposobnih ljudi za izradu takvog dokumenta. Jedan određen sažetak je predat Evropskoj komisiji i dobili smo jako dobre ocjene. Dokument je analizirao devet grupa rizika – to su geološki rizici, klimatske promjene, poplave, šumski požari i požari na otvorenom, zarazne bolesti ljudi, epidemije, zarazne bolesti biljaka, zarazne bolesti životinja, tehničko-tehnološke nesreće, radijaciono i nuklerane nesreće, rad u privredi i vanprivrednim objektima i ustanovama, tzv. zaštita kritične infrastrukture. Za sve vrste rizika smo uradili 51 scenario. Moram naglasiti da se radilo isključivo po evropskoj metodologiji, pri čemu je cilj da, kroz konkretne scenarije, do detalja sagledamo svaki mogući rizik. Jedan od scenarija se odnosio na zemljotres lociran na teritoriji opštine Bar, područje naselja Ratac izmedju Bara i Sutomora, gdje su do detalja sagledani mogući efekti zemljotresa na objekte, životnu sredinu, ekologiju, ljudski faktor (moguće ljudske žrtve), stanje na terenu je detaljno analizirano, na probleme koji su prisutni u praksi, štetu koja je nanijeta tom prostoru, način na koji se može predreagovati (odnosno koje eventualno predmjere nama stoje na raspolaganju), kakav tretman rizika možemo još primijeniti u toj oblasti. Korišćene su posebne matrice rizika sa detaljnim matematičkim izrazom za prikaz tih šteta i na kraju, naravno, koje institucije, ustanove, državni organi trebaju da odrade svoj dio posla, i ko sve u tome može imati učešća. Osim tog 51-og scenarija, uradili smo osam scenarija za multirizik, gdje smo prepoznali kombinaciju dva rizika. Jedan od njih su npr. klimatske promjene u kombinaciji sa šumskim požarom. Vjerujem da smo svi imali priliku da slušamo dosta o klimatskim promjenama koje ne samo da su tu, na našem pragu, nego već dominantno egzistiraju među nama, i nažalost ostavljaju sve vidljivije efekte na sve sektore ljudskog djelovanja, posebno na sektor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Kroz taj multirizik smo sagledali i uticaj klimatskih promjena na šumske požare i zašto se oni posljednjih godina dešavaju u sve većem broju i sa sve većim i težim posljedicama.

RB/BI: U decembru ste imali veoma zapažen nastup na regionalnoj radionici na temu „Upravljanje šumskim požarima za poboljšanje klimatske otpornosti i bezbijednosti“ koja je održana u Skoplju. Koliko je regionalna saradnja značajna da u smislu osim svakako korisne edukacije, ta iskustva možete primjeniti i u praksi? Procjenjujete li da Crna Gora može da stane uz neke veće države u smislu organizacije i kvalitetnog odgovora neke ekstremne situacije? Dijelom ste mi već i odgovorili na ovo pitanje.

Pavlica Dragišić: Tako je, ja ću reći da je takva saradnja ne samo značajna, nego je ona nama jedna od glavnih zadataka u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, a i u cilju naše bolje pripremljenosti za izazove koji nam predstoje u narednom periodu. Mi na takvim međunarodnim i regionalnim skupovima, bilo da se radi o radionicama, o seminarima, o vježbama, o treninzima, naučimo mnogo. Prvi dobar efekat radionica i događaja tog tipa je da se međusobno upoznamo, jer tu dolaze kolege iz susjednih država koji rade iste poslove kao mi, što je presudno za neku buduću međuregionalnu i prekograničnu saradnju. Navešću jedan primjer – mi ovaj problem sa poplavama direktno dijelimo sa susjednom Albanijom, elaborirala sam zbog čega, i moram vam reći da je veoma olakšavajuća okolnost kada mi preko našeg operativno- komunikacionog centra sada dobijamo direktno od njih informacije o količinama voda koju oni ispuštaju iz svojih brana. Podsjetiću da 2010. godine nismo imali ni takvu saradnju, ni takve podatke na raspolaganju, a sada nam oni omogućavaju da na vrijeme, konkretno u Ulcinju, u naseljima duž rijeke Bojane, na vrijeme pripremimo i sprovedemo eventualno evakuaciju ugroženog stanovništva. Osim toga, tu je učešće na zajedničkim projektima za druge rizike koji su dominantni u prekograničnom pojasu. S tim u vezi imamo čitav niz projekata i sa susjednom Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, (dominantno u vezi sa požarima), sa Srbijom (požari i poplave), koji  predstavljaju jedan jako dobar oslonac za neke buduće aktivnosti. Osim toga, Evropska Unija insistira na još većoj saradnji, jer njihov stav je da, ukoliko zatreba međunarodna pomoć, efektnije je i vremenski brže, da nama dođe pomoć iz Albanije ili Srbije, nego iz Brisela, Belgije ili Njemačke. Upravo se radi na tome da mi na Zapadnom Balkanu oformimo, osposobimo i obučimo takvu operativnu jedinicu koja bi bila efikasna u svim situacijama u kojima zatreba.

RB/BI: I za kraj ovog razgovora ću Vas zamoliti da najavite neke planove za naredni period, i šta je to što biste izdvojili da će obilježiti rad PJ Bar, Direktorata za zaštitu i spašavanje?  

Pavlica Dragišić: Aktivnosti ima mnogo, svakako da se dalje radi na preventivi. Ona se odnosi ne samo na sve o čemu smo razgovarali, nego preventiva po svim mjerama zaštite i spašavanja, gdje je to moguće. A zaista prostora za rad ima jako mnogo. Ako pričamo o požarima, tu je i saradnja sa Upravom za šume, Nacionalnim Parkovima Crne Gore, nevladinim organizacijama, lokalnim stanovništvom, da svi shvatimo da moramo čuvati šume, da nam je to značajan resurs, da moramo biti pažljivi, jer podaci do kojih smo mi došli, svjedoće da su dva glavna uzroka tolikom broju šumskih požara, nažalost, ljudski faktor i klimatske promjene. Bar vezano za taj ljudski faktor možemo djelovati na svijest, produbiti značaj i znanje kod lokalnog stanovništva. U vezi sa tim, navešću primjer karakterističan za ruralni dio opštine, gdje, nažalost, postoji tendencija osipanja stanovništva, što je dovelo do sve više napuštenih okućnica i objekata, pa je vatrogascima, iako izvrsno obučenim i osposobljenim, vrlo teško da vatrenu stihiju na otvorenom prostoru, uz nepovoljne vremenske prilike (jak vjetar i sušni period koji nekada traje i mjesecima, i kada se zemlja bukvalno ugrije do usijanja) obuzdaju. To posebno važi za zanemarena i zapuštena područja. Za svaki problem ima rješenje, a to je u ovom slučaju edukacija i angažovanje onih koji su odgovorni. Urbani dio Bara ima veliki broj turističkih objekata, pa su vlasnici hotela, odmarališta, ljetovališta, po Zakonu o zaštiti i spašavanju, u obavezi da preduzmu čitav niz aktivnosti kako bi njihovi gosti bili bezbjedni. Svi privredni subjekti nam moraju biti podrška. Dovoljno je da unutar sopstvenih redova osposobe zaposlene da budu nama više desna ruka u takvim situacijama, da dobijemo validne informacije, i da zajedno što brže i uspješnije odreagujemo. Podsjetiću da po Zakonu o zaštiti i spašavanju svaka lokalna samouprava u Crnoj Gori ima Opštinski tim o zaštiti i spašavanju, koji rukovodi i upravlja složenim situacijama. Njime rukovodi predsjednik Opštine, njegov zamjenik je, po prirodi djelatnosti, rukovodilac Službe zaštite i spašavanja, tu je i predstavnik našeg Direktorata, te čelni ljudi svih vitalnih i odgovornih subjekata zaštite i spašavanja. Ovo je kompleksan zadatak, a pravovremeno i profesionalno djelovanje je nužno, pri čemu su učesnici u obavezi da donose brze i kvalitetne odluke o angažovanju sopstvenih resursa. Zahvaljujući IPA projektu sa Evropskom Unijom, urađena je evidencija šteta od katastrofa, za čak 30 godina unatrag. Od opštinskih komisija za procjenu štete smo dobili značajne podatke, a sada se u okviru tog projekta sprovodi obuka upravo lica koja se bave procjenom štete. To je od izuzetne važnosti, pa apelujem da se u takve komisije stavljaju stručni ljudi iz raznih oblasti, kako bi njihove procjene bile što validnije i korisnije za stvaranje ukupne baze podataka na kojoj počivaju i svi daljnji planovi, preporuke, mjere, kao i tretiranje svakog rizika ponaosob.

The post Pavlica Dragišić: Isključivo ujedinjeni i edukovani možemo se boriti protiv prirodnih nepogoda first appeared on BARinfo.

„Krivična prijava je podnijeta protiv Z.Đ. (64) zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.

Ona je, kako se sumnja, kao službenica Ministarstva unutrašnjih poslova – načelnica filijale za Upravne poslove, državljanstva i strance u Baru, u vremenskom periodu od 29. septembra 2020. do 30. juna 2021. godine, izdala sedam Odobrenja za nabavku oružja i oružnih listova suprotno Zakonu o oružju i opštim uslovima za izdavanje odobrenja za nabavku oružja, kojom prilikom je omogućila da dva lica na nezakonit način pribave ukupno sedam komada vatrenog oružja“, navodi se u saopštenju Uprave policije.

The post Krivična prijava protiv službenice barskog MUP-a first appeared on BARinfo.

Saopštenje MUP-a prenosimo integralno:

„Zakonom o izboru odbornika i poslanika članom 65 propisano je da biračka mjesta određuje Opštinska izborna komisija, na predlog organa nadležnog za vođenje biračkog spiska, odnosno ovog Ministarstva, najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora. Opštinska izborna komisija, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, oglašava koja su biračka mjesta određena i koji će birači glasati na pojedinom biračkom mjestu.

S tim u vezi, jasno je da donošenje rješenja o određivanju biračkih mjesta nije u nadležnosti ovog Ministarstva, već opštinskih izbornih komisija. Ministarstvo unutrašnjih poslova je u skladu sa članom 5 Zakona o biračkom spisku, a shodno rješenjima o određivanju biračkih mjesta koje su donijele nadležne opštine izborne komisije, evidentirala navedena biračka mjesta u biračkom spisku.

Shodno članu 4 Zakona o biračkom spisku u okviru biračkog spiska razvrstavaju se podaci o biračima za područje jedinice lokalne samouprave, i po biračkim mjestima određenim za jedinicu lokalne samouprave, a koja biračka mjesta, kako smo već naveli, određuje opštinska izbora komisija.

Takođe, članom 68 Zakona o izboru odbornika i poslanika, propisano je da Ministarstvo nadležno za biračke spiskove dostavlja obavještenje o izborima biračima, najkasnije sedam dana prije dana održavanja izbora, putem pošte kao običnu pošiljku na adresu stanovanja, što je ovo Ministarstvo i učinilo u zakonom predviđenom roku u susret današanjim lokalnim izborima, posredstvom Pošte Crne Gore, na način propisan odredbama navedenog zakona.

Napominjemo da Ministarsto unutrašnjih poslova nije u obavezi dostavljati biračima obavještenje o promjenama nastalim u biračkom spisku, imajući u vidu da takva obaveza nije propisana Zakonom o biračkom spisku.

Podsjećamo da je sajt biraci.me tokom današnjeg dana bio privremeno usporen, jer je bio posjećeniji nego što je to bilo u toku ranijih izbornih ciklusa, te je dolazilo do preopterećenosti servera.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, kao što je to bila praksa i tokom prethodnih izbora, obezbijedilo građanima da se o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju informišu i putem besplatnog broja 19820.

Takođe, imajući u vidu povećanu zainteresovanost građana, Ministarstvo je, od 14:30h stavilo u funkciju i dva dodatna broja 020 415 140 i 020 415 145.

Izborni dan u 14 opština u kojima se održavaju lokalni izbori sa aspekta lične i imovinske sigurnosti građana za sada protiče bez narušavanja javnog reda i mira u većem obimu i vršenja krivičnih djela protiv života i imovine.

Uprava policije je registrovala ili joj je prijavljeno određeni broj prekršaja ili krivičnih djela u opštinama u kojima se održavaju lokalni izbori i u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvima u svim slučajevima je po prijavama ažurno postupano.

U tom okviru, protiv određenog broja lica podnešeni su zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka, krivične prijave ili su izviđajne radnje još uvijek u toku.

Uprava policije će, kao i do sada, preduzeti mjere i radnje u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima kako bi se obezbijedio stabilan javni red i mir, lična i imovinska sigurnost svim građanima, kao i ostvarivanje njihovih prava“.

The post MUP: Nismo u obavezi da obavještavamo o promjenama u biračkom spisku first appeared on BARinfo.

Nazire se rješenje problematike koja već mjesecima opterećuje građane, ali i zaposlene u PJ za upravne poslove, državljanstvo i strance Bar.

Podnošenje zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata već mjesecima je za građane i strance, kojih je sve više u našem gradu, postalo teška i mukotrpna “misija”. Satima čekaju u prenatrpanim redovima, na malom prostoru, a među onima koji pokušavaju da ostvare svoja građanska prava su i djeca i stari. Često dolazi do svađa i fizičkih obračuna, a zbog iscrpljenosti nerijetko se kod onih koji čekaju javljaju i ozbiljni zdravstveni problemi i padanje u nesvijest. Sa druge strane, veoma teško je i zaposlenima na dva šaltera čije je radno vrijeme od 7 do 17 sati.

Radio Bar je već više puta kontaktirao nadležne, a i danas smo se obratili Direktoratu za upravne poslove, državljanstvo i strance u Upravi policije, iz kojeg su nas informisali da će, na osnovu odluke MUP, barska PJ dobiti kao ispomoć dva službenika.

“Imajući u vidu prioritete ovog Ministarstva, a zbog povećanog obima posla, PJ Bar biće kadrovski ojačana sa dva službenika, od kojih će jedan kao dugogodišnji iskusni službenik, biti raspoređen iz druge organizacione jedinice Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Područnu jedinicu Bar, sa ciljem adekvatnog i blagovremenog pružanja usluga i informacija građanima”, saopšteno je iz Direktorata sa napomenom  da se popuna upražnjenih radnih mjesta sistematizovanih u okviru tog Ministarstva, kroz zakonom propisanu proceduru zapošljavanja, još uvijek ne može sprovesti, jer je neophodno donijeti Kadrovski plan shodno aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Takođe, iz Direktorata je rečeno Radio Baru i Bar Infu da je u proceduri i uvođenje elektronskog sistema kontrole, takozvanog „tiketinga“, što znači da će građani prilikom dolaska u Područnu jedinicu Bar, dobiti vrijeme i broj šaltera na koji mogu da se jave u cilju ostvarivanja svojih prava i obaveza. Na ovaj način, građani će moći putem monitora da prate kada je njihov red za predaju zahtjeva i na kojem šalteru mogu dobiti traženu uslugu.

“Uvjereni smo da će na ovaj način biti unaprijeđeno funkcionisanje i kvalitet pružanja usluga građanima u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Bar”, saopšteno je još iz Direktorata, uz podsjećanje da je MUP, zbog povećanog obima posla,  prethodno donijelo Odluku da tokom turističke sezone, od 4. maja do 1. avgusta, radno vrijeme PJ bude od 7 do 17 sati, a usluge građanima, turistima i privrednicima pružane su od 8 h do 16 h.

The post Uskoro rješenje za gužve ispred Područne jedinice MUP-a first appeared on BARinfo.