Riječ je o trećem u nizu murala koji je rezultat saradnje između ambasade Kraljevine Holandije, Centra za ženska prava i crnogorskih opština, u ovom slučaju Opštine Bar, u sklopu projekta  “Izuzetne žene Crne Gore.

Okupljenima su se na otvaranju obratili Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, Korvin van Strin, predstavnik ambasade Kraljevine Holandije, Tanja Spičanović, potpredsjednica Opštine Bar. i autorka murala, likovna umjetnica Emina Nimanbegović.

Maja Raičević podsjetila je na izuzetnu biografiju Stane Tomašević Arnesen, ukazavši da je bila partizanka, političarka i diplomatkinja, prva politička komesarka u Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, kao i prva ambasadorka u poratnoj Jugoslaviji. Odlikovana je Partizanskom spomenicom 1941. godine, Ordenom Bratstva i jedinstva prvog reda i drugim visokim odlikovanjima Jugoslavije, Norveške, Danske, Italije, Holandije i Luksemburga. Stanu Tomašević saborci pamte kao „hrabru, mudru, oštru i pravičnu“ osobu.

“Nadamo se da će ovaj mural čuvati sjećanje na našu heroinu i inspirisati mlade generacije da žive vrijednosti za koje se ona borila. Na kraju želim posebno da se zahvalim Opštini Bar na spremnosti da podrži izradu murala, ambasadi Kraljevine Holandije koja je omogućila da uđemo u ovaj divni projekat kojim slavimo izuzetne žene Crne Gore. Posebnu zahvalnost želim da izrazim našoj umjetnici, Emini Nimanbegović koja je zaslužna za mural koji danas krasi Bar”, kazala je Raičević.

Predstavnik ambasade Kraljevine Holandije Korvin van Strin zahvalio je svim učesnicima u projektu i autorki murala.

“Srećan sam i ponosan što sam ovdje, na otvaranju trećeg murala, posvećenog ženama za uzor u Crnoj Gori. u Crnoj Gori. Takođe sam srećan što sam tu da na neki način učestvujem u proslavi Dana Bara”, kazao je van Strin.

Potpredsjednica Opštine, Tanja Spičanović, istakla je da zahvalnost za realizaciju ovog projekta, pored predsjednika Opštine duguje i glavnom gradskom arhitekti i sekretaru Sekretarijata za komunalno stambene poslove koji su pokazali predanost i entuzijazam, kada je u pitanju veoma zahtjevna realizacija ovog murala.

“Dobili smo jedan reprezentativan znamen za naš grad, koji je i svojevrsno umjetničko djelo, ali i mnogo više od toga. Mural sa likom Stane Tomašević Arnesen, heroine crnogorske narodnooslobodilačke borbe, heroine partizanskog pokreta, je svjedočanstvo svih vrijednosti za koje je Stana, a i mnoge žene koj su pripadale tom pokretu, dala nemjerljiv doprinos. To su vrijednosti slobodarstva, hrabrosti i otpora svemu što ugrožava dostojanstvo čovjeka i pravo na slobodan i dostojanstven život. Mural je svjedočanstvo istorijskih tokova prošlih vremena, ali i simbol prekretnice, koja je poslije II svjetskog rata bila u pogledu emancipacije žena i postizanja ravnopravnosti i mnogo značajnijeg učešća žena u političkom i javnom životu” istakla je Spičanović.

Mural je zvanično otvorila autorka, Emina Nimanbegović.

“Velika mi je čast što sam dobila priliku da učestvujem u ovom projektu i oživim lik Stane Tomašević, jedne od najvažnijih istorijskih ličnosti našeg grada. Nadam se da će mural služiti kao podsjetnik na važnost slobode, jednakosti i borbe za pravednije društvo”, naglasila je Nimanbegović.

Projekat „Izuzetne žene Crne Gore“ sastoji  se u izradi murala koji predstavljaju najznačajnije žene Crne Gore 19. i 20. vijeka. Na ovaj način se odaje priznanje njihovoj autentičnosti i nepokolebljivom duhu u borbi za emancipaciju žena.

The post Zvanično predstavljen mural Stane Tomašević Arnesen first appeared on BARinfo.

 “Od početka je postojala ta ideja, selektor bARS-a Željko Milović je insistirao na njoj, a kako restauracija nije bila dio zvaničnog programa, ostavili smo da se naknadno uradi. Čekao sam da se zvijezde poklope i da se latim ovog posla koji je za mene imao posebno značenje i težinu, jer sam na inicijativu navijača Partizana, kluba za koji je navijao naš uvaženi sugrađanin, još krajem proljeća 2020. ja naslikao taj mural. Naravno, kontaktirao sam ih, iznio ideju obnove murala u sklopu bARS-a, odmah su se složili”, kaže Husić.

U prethodne četiri godine, atmosferske prilike su uticale da je mural izblijedio od sunca, a sam zid na kome je naslikan počeo da se kruni od soli.

“Kolorički je sad drugačije riješen portret. Pristup je bio barokni, zelena i crvena kao osnova i toniranje legurama. Tokom rada na restauraciji posjetili su me ljudi koji su inicirali nastanak murala, ali i članovi porodice Kljakić, rekao bih da smo svi skupa zadovoljni obavljenim poslom”, naglasio je David Husić, ali i potencirao da je “potrebno radi očuvanja lakirati portret jer se nalazi na specifičnom mjestu”.

Prim. dr Dušan Kljakić je preminuo maja 2020. u bolnici u Gracu, od posljedica koronavirusa. Bio je specijalista ginekologije i akušerstva Opšte bolnice Bar. Osnovnu i srednju školu, biološki smjer je završio u Baru 1986. godine, a Medicinski fakultet u Beogradu 1991. Zvanje primarijusa stekao je 2010. godine, a doktorirao je 2019. Bio je, kako su za njega govorili Barani, “dobri čovjek Dule”, uvijek nasmijan i otvoren za bilo kakav razgovor, nikad mu telefon nije bio isključen za trudnice i pacijentkinje. Plijenio je stručnošću, znanjem i mirnoćom. Izuzetno obrazovan, širokog spektra znanja, dr Kljakić je bio izuzetan poznavalac istorije pomorstva, naročito barskog.

U sklopu bARS-a, programa Barskog ljetopisa, ljeta prošle godine oslikano je nekoliko murala: Veliše Lekovića na zidu Galerije, Kikija – legendarnog prodavca sjemenki i kokica na bioskopu, Dana Delibašića, Laleta Bokana, Mikija Mašanovića i Anta Radovića na fudbalskom stadionu, te Denisa Karađuzovića u Ulici Jovana Tomaševića gdje je čekao autobus. Svi su djelo akademskog slikara Davida Husića.

“Veoma mi je drago što su svi bARS-ovi murali preživjeli i da funkcionišu kao dio cjeline grada. To znači da je čitav projekat imao smisla”, zaključio je Husić, koji je u prethodnim mjesecima učestvovao u radu likovne rezidencije u Bijelom Polju i tamo naslikao jedan mural, ali se “bavio i komercijalnim stvarima poput novogodišnjeg oslikavanja bojama jednog barskog restorana, igrao šah i čitao Siorana”.

The post Restauriran mural sa likom dr Duška Kljakića na marinskom lukobranu first appeared on BARinfo.

Demo Kojić je u ime NVO Orijent istakao da „povod današnjeg okupljanja nisu lijepa dešavanja, već naprotiv, zulum i nepravda koja se čini nad narodom cjelokupne Palestine, kako pojasa Gaze, tako i ostalih djelova“.

Osvrćući se na dešavanja u Palestini, kazao je da se slobodno može reći da ne postoji ugovor, konvencija ili tome slično „koja u ovoj agresiji nije prekršena na brutalan način, jezikom sile“.

„Danas se u Palestini ubijaju, ne samo djeca. Ubijaju se žene, starci, nemoćni, novinari, pripadnici civilne zaštite, Crvenog krsta, Ujedinjenih nacija, doktori, medicinari“, kazao je on, dodajući da djeca postaju jetiti (siročad bez oca i majke), a ovo neselektivno ubijanje je za svaku osudu i mora biti pozvano na krivičnu odgovornost.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović podsjetila je da je do sada ubijeno deset hiljada palestinske djece, da su dešavanja u Gazi nezapamćena tragedija.

„Danas bi mnogi palestinski hrišćani u prazničnom duhu obilježili Badnji dan. Umjesto badnjaka, danas u Gazi imamo zgrarišta škola, bolnica, domova, izbjegličkih kampova, vjerskih objekata. U Gazi danas nema nijednog bezbjednog mjesta. Gaza je danas najveći koncentracioni logor na svijetu, u kojem su zatočeni milioni ljudi čiji je jedini grijeh što postoje, što su se rodili na svojoj zemlji i što su željeli da budu slobodni i da žive u miru. U Gazi se i danas nemilosrdno ubijaju ljudi, a mrtvi se zakopavaju ispod ruševina. Sve vidimo i istina o Gazi se ne može sakriti,“ kazala je Spičanović, dodajući da osuda genocida u Gazi nije pitanje „nijedne politike, ideologije i religije, već isključivo pitanje čovječnosti“. Poručila je da svuda na svijetu vlasti i režimi moraju da čuju glas onih koji traže mir i pravo na dostojanstven život.

Ambasador Palestine u Crnoj Gori, Rabii Alhantouli zahvalio je Baranima. „Nama treba vaš glas, vaša podrška. Hvala još jednom. Sloboda Palestini!“

U ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom, govorio je Jovan Mandić. On je okupljenima poručio da su na pravoj strani istorije. Kazao je da je 21. vijek lažno proglašen vrhuncem ljudske civilizacije i krajem svih međuljudskih antagonizama, podsjetivši na činjenicu da je u Gazi dvadeset hiljada mrtvih, a pola od toga su djeca.

„Milioni ljudi širom svijeta, uključujući i nas, ukazuju da to nije tako i da se ne smije prećutati genocid u Gazi. Širom svijeta, milioni građana ustali su da pozovu na poštovanje međunarodnog prava i zaustavljanje genocida. Mi se moramo boriti za to da i naša država osudi genocid,“ kazao je Mandić, dodajući da je, kada se donosila rezolucija o osudi ruske agresije na Ukrajinu, konstatovano je da je najnormalnija stvar da se agresija osudi. Sada pozivamo iste te poslanike, da osude izraelske zločine u Gazi, istakao je on.

„Jedino što možete da birate je strana kojoj ćete se prikloniti. Biti neutralan, znači stati na stranu okupatora i agresora. Vrijeme je za akciju, imamo humanitarnu katastrofu, gdje Palestinci umiru od gladi, bolesti, svakodnevno ih bombarduju, hapse, uništavaju im se domovi – to znači da moramo djelovati. Potrebne su sankcije i bojkot kako bi se okupatorska sila natjerala da poštuje međunarodno pravo. Zato pozivamo naše institucije i donosioce odluka da javno osude zločine i prekinu saradnju sa zločinačkom državom Izrael time što će uvesti sankcije“, poručio je Mandić.

Okupljeni su, skandirajući poruke podrške narodu Palestine, prošli gradskim ulicama.

Sat prije skupa podrške, u Starom Baru, završen je mural podrške narodu Palestine koji je naslikao akademski slikar David Husić. Mural je oslikan na objektu Redžepa Karađuzovića, a materijal je obezbijedio E plus, istakli su organizatori.

Ambasador Palestine, u Crnoj Gori, Rabii Alhantouli kazao je da je riječ o veoma zanimljivom djelu. „Kao što se može vidjeti, riječ je o veoma lijepom muralu koji koji sadrži ono što je zajedničko narodu Palestine i Crne Gore, oko istorijske mape Palestine naslikani su simboli masline i smokve, koji pokazuju koliko smo geografski i kulturno bliski, uz goluba, kao simbol mira, koji svi želimo. Zahvalio bih inicijatorima i umjetniku na ovoj lijepoj inicijativi u ovom veoma teškom vremenu za narod Palestine, nad kojim se u ovom trenutku vrši genocid. Ovo je važna poruka podrške narodu Palestine, čiji su ljudi, žene i djeca žrtve izraelske agresije,“ zaključio je ambasador.

The post Skup podrške palestinskom narodu first appeared on BARinfo.

Kao i prethodna dva, i ovaj predstavlja znamenite Barane koji su djelovanjem i životnim stilom obilježili dekade prošlog vijeka. Likovi četiri najpoznatija fudbalera koje je Bar iznjedrio, i koji su stekli kultni status među ljubiteljima „najvažnije sporedne stvari na svijetu“, krase zid istočne tribine stadiona: Radovan Lale Bokan – prvi igrač iz Bara koji je bio stalni član više jugoslovenskih prvoligaša, Danilo Delibašić – po anketama najbolji fudbaler FK „Mornar“ svih vremena, Anto Radović – dvodecenijski kapiten „Mornara“ i Miki Mašanović – legenda fudbala i uopšte grada pod Rumijom.

„Drago mi je što su ljudi iz Sportsko-rekreativnog centra prihvatili ideju da četvorica najpoznatijih fudbalera koje je Bar imao u poslijeratnom periodu dobiju svoje murale. Nadam se da će svi navijači uživati u ovome, jer je riječ u ljudima koji su sportska istorija ovog grada“, kazao je selektor bARS-a Željko Milović.

“Ovaj mural se stilski razlikuje od prethodna dva jer je, kako kaže koautor Husić, to tematika zahtijevala. „Frano i ja smo odlučili da murale odradimo drugačije od prethodnih, zato što je u pitanju stadion i trebalo je da se uklope u navijački senzibilitet i duh ʼMornaraʼ. Koristili smo svijetloplave, tamne i crne tonove da bismo murale uklopili u klupske boje, u ambijent“, zaključio je Husić.

Članovi porodica ove četiri fudbalske legende izrazili su zahvalnost na ovom gestu i inicijativi selektora Milovića, ističući da je za sve njih ovo bio poseban dan.

„Danas sam posebno emotivna i mnogo mi je drago što je ovo grad, koji je uvijek bio uz njega, prepoznao. Hvala Željku na tome što je uradio da se sjećanje na njega nikad ne zaboravi, da ostane za generacije. Mnogo sam ponosna“, zaključila je Mladenka Kaluđerović, ćerka Mikija Mašanovića.

Aleksandar Baćko Bokan, sin Laleta Bokana, rekao je da je ovo za njega izuzetan dan, a iste impresije dijeli i bivši fudbaler Jovan Joco Radović, sin Anta Radovića.

Danilo Delibašić, imenjak i unuk Danilov, duhovito je istakao da, nažalost, od đeda nije naslijedio talenat za fudbal ali da mu je drago što je baš njegov đed bio jedan od četvorice najboljih koji su tokom više decenija predstavljali barski fudbal na najljepši način.

The post Treći bARS-ov mural na zidu gradskog stadiona first appeared on BARinfo.

„Kiki je prodavao prve slatkiše za koje smo znali ispred barskih osnovnih škola i bioskopa. Upravo tu je prije 25 godina prodavao kikiriki, čibuke, lizalice, ‘bombone na lastiku’… i mnoge druge stvari koje smo obožavali. Našeg dragog Kikija pamtimo kao divno stvorenje koje je čuvalo naše tajne i nikad nije dopuštao  da se ‘digne glas na djecu’ čak i kad bismo pravili probleme“, kazao je selektor bARS-a Željko Milović izražavajući zadovoljstvo što je David Husić još jednom  nadmašio sebe i nacrtao Kikija onakvim kakvim smo ga znali, „nasmijanog, vedrog, dobrog čovjeka od kojeg smo kao djeca naučili kako da dijelimo  i kako da dobijemo ono što želimo iako nemamo novca“.

Otvaranju murala je prisustvovala i Kikijeva porodica iz Tetova – sin Nuri Ramadani, profesor u tamošnjoj srednjoj školi, unuci, praunuci… “Ponosan sam što sam Kikijev sin, a to je nešto što me obavezuje kad je odnos prema djeci u pitanju. Završio sam Pedagoški fakultet, radio sa djecom i volim ih ali nisam uspio se da im se približim u onoj mjeri kako je to moj otac činio. Trudićemo se da budemo što bliži svemu onome što je on tokom života želio, a mi bismo željeli da Bar ima više Kikija, više ljudi kakav je bio moj otac“, poručio je Kikijev sin Nuri.

The post Nuri Ramadani: Baru je potrebno više Kikija first appeared on BARinfo.

„’Novi vrli bARS’, parafraziraću Aldousa Huxleya, pravi iskorak ka interaktivnom likovnom izrazu. Shodno tome, upravo je Velimiru Veliši Lekoviću pripala čast da prvi bude naslikan na ulazu u galeriju koja nosi njegovo ime, a u sklopu bARS-ovog projekta Mural /Inprogress. Autor David Husić se, promišljajući o Velišinom muralu, iako vođen time da se odgovarajućom tehnikom prilagodi sastavu podloge uz koju se rad vezuje, na originalan način izmakao kompozicionom pravilu da prostor i njegove dimenzije nametnu i dimenzije murala“, kazao je, povodom izrade prvog murala, dr Milun Lutovac, rukovodilac Umjetničke galerije „Velimir A. Leković“.

Lutovac ističe da je Husić mural izdvojio iz arhitektonske situacije, prikazujući Velišukao„mladog buntovnika“.

„Likovno tumačeći originalnu pojavnost i lik Veliše Lekovića, Husićnamjerno narušava pravila koja mural izdvajaju od drugih slikarskih formi – da su arhitektonski elementi datog prostora harmonično ugrađeni u sliku – pod geslom da se ni Veliša nije uklapao u vrijeme u kojem je živio i stvarao“, zaključio je Lutovac.

Među publikom koja je otpratila „pojavljivanje“murala (uz opasku Željka Milovića, selektora bARS-a, da se „murali pojavljuju, a ne najavljuju, zato i nije bio priređan program“), sasvim prirodno, Lekovića je bilo najviše i to predstavnika nekoliko generacija. Velišin sin, Branislav, zahvalio je, u ime familije, na muralu kojim se odaje počast njegovom ocu, naglašavajući da je on tako nešto i zaslužio. Uz to je izrazio posebno zadovoljstvošto je Velišu oslikao David Husić„sa čijim su đedom i ocem porodični prijatelji“.

Oslikavanje murala je novina u programu „Barskog ljetopisa“, a nakon završetka posljednjeg biće štampan prigodni post-katalog koji će ispratiti sam čin kreativnog rada.

Umjetničke forme u vidu murala sve češće krase javne površine brojnih gradova a, osim što su njihovi zaštitni znakovi, imaju i turistički potencijal. Murali predstavljaju vid konceptualne umjetnosti, a glavni cilj autora je da privuku pažnju na lik ili poruku.

Likovni umjetnik David Husić je diplomirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti Cetinje u klasi profesora Dragana Karadžića, a potom specijalizirao slikarstvo u klasi profesora Ratka Odalovića. Radio je kao ilustrator u NVO „Planeta znanja“u saradnji sa IDJ-om, a njegov rad na dva murala u Baru izazivao je značajnu pažnju medija.Učesnik je više kolektivnih izložbi, kao i likovnih kolonija, a publici se predstavio i specifičnom samostalnom izložbom „Antifraktal“. Živi i stvara u Baru.

The post Na zidu Galerije mural sa likom Veliše Lekovića first appeared on BARinfo.

Akademski slikar i primijenjeni grafičar Jovan Jerkov iscrtao je stablo masline sa prepoznatljivim gradskim sloganom i time istakao značaj pravilnog održavanja barskih maslinjaka.

“Pored želje da sačuvamo naš simbol od devastacije i požara, Jerkov je kolorističkim bogastvom svog rada na osoben način poručio da moramo voditi računa i o kvalitetu našeg vazduha, kao i o čistoti naše jezerske i morske vode! Glavni sponzor oslikavanja zida bila je prodavnica boja i lakova ‘Mondrian’ iz Bara, dok su tehničku podršku pružili preduzeće ‘Gip Mirox’ iz Bara i fotokopirnica ‘Copy Paste’. Posebna zahvalnost upućuje se vlasnicima lokala ‘Dublin Pub’ Radovanu Ričiju Orlandiću i Miliću Miliju Šaroviću”, ističe se u saopštenju jednog od organizatora “Street in Arta” Neđeljka Necka Đurovića.

Zahvaljući razumijevanju stanara i rukovodstva filijale NLB Banke u Baru, ovim muralom započet je još jedan vizuelni sadržaj “Street in arta”. Organizatori manifestacije će, pored zasebnih izložbi umjetničkih fotografija i književnih događaja koji će biti tematski povezani sa likovnim stvaralaštvom, u svoja buduća dešavanja uvrstiti i razne forme, odnosno odgovarajuće ukrašavanje javnih površina ovog dijela grada. Prilikom budućih dekorisanja zidnih i pješačkih površina vodiće se računa o planskim aktivnostima za uređenje prostora, u potpunosti uvažavati potrebe stanara i privrednih subjekata, dok će motivi biti isključivo zasnovani na univerzalnim humanim potrebama.

Iz ”Street in Arta” reagovalu su i na nedavnu raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama.

“Organizatori ‘Street in arta’ i prijatelji manifestacije koriste priliku da nedavni javni konkurs Opštine Bar za projekte i programe NVO okarakterišu kao zbunjujući ili nedovoljno podsticajan za razvoj civilnog društva. Aktuelnom dodjelom ovih sredstava uopšte nije podržano održavanje ‘Street in arta’, iako je njegova prva realizacija, od tri predviđene za ovu godinu, uspješno okončana. Podsjetićemo građane Bara i članove komisije za dodjelu sredstava NVO na nedavne riječi predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića kojima je ‘Street in art’ pohvalio i pritom istakao da je njegovim održavanjem zaživio koncept kojeg zagovaraju u lokalnoj upravi.

Uz uvažavanje mogućih nedostataka svoje kandidature, organizatori ‘Street in arta’ ipak upućuju otvorena pitanja – Da li ocjenjeni ‘značaj, dostignuti domet i kontinuitet’ ove manifestacije nije odgovarajući zbog njene sadržajnosti i velike posjećenosti, kao i zbog okolnosti da u njoj, drugu godinu za redom, učestvuju likovni pedagozi, rukovodioci institucija kulture, kao i međunarodno afirmisani i nagrađivani slikari? Da li promovisanje mladih stvaralaca, otkrivanje novih prostora za predstavljanje svih vidova vizuelnih umjetnosti, kao i prvo održavanje mini festivala dokumentarnih filmova barskih autora treba da ostane bez ikakve finansijske potpore svog grada?

Pošto su neki dobili više, a neki manje, organizatorima ‘Street in arta’ ostalo je samo da se slikaju i da građanima Bara i budućim posjetiocima manifestacije putem fotografija sa muralom pošalju srdačan pozdrav”. zaključuje se u dopisu “Street in Arta” kojeg potpisuje Neđeljko Necko Đurović.

The post Oslikan mural masline na uglu ulica, za kraj Street in Arta first appeared on BARinfo.

Ovoga puta, oslikana je unutrašnjost caffe-bara “Augusta”, na poziv vlasnika Igora Martinovića.

“Volim oslikavanje u kome možeš pustiti mašti na volju,. a to je ovdje bio slučaj. Slikam od srednje škole i prvih nagrada na školskim takmičenjima. Ulje na platnu je tehnika koju sam preferirala, a figurativno slikarstvo koje je naginjalo nadrealizmu motiv koji me je odredio. Oslikavanjem zidova profesionalno sam počela da se bavim prije pet godina. Prvo su to bili motivi za moju i djecu mojih prijatelja, ali, kako mnoge stvari u životu ne biramo mi, no one biraju nas, oslikavanje zidova je postalo moj poziv. Ljudima se dopalo da svoj životni prostor mogu ukrasiti bez ograničenja koje nude komercijalne obloge zidova, tapete i slično. Slikanje na zidu se radi akrilnim bojama i tonerima koji nemaju mirisa i inače se koriste za unutrašnje farbanje prostora, tako da je sve bezbjedno. Ima nešto u tome kad prođeš kasnije pored urađenog djela, i vidiš da se ljudima sviđa, i da su se stopili s ambijentom”, kazala je za Bar Info i Radio Bar Snežana Kosanić Raspopović.

The post Prvi mural nakon epidemije koronavirusa first appeared on BARinfo.

“Opština Bar je odredila lokaciju i dala puni doprinos izradi murala na fasadi zgrade Muzičke škole. Tema murala je “Ja za Evropu, Evropa za mene”, čime se na simboličan način izražava duboka kulturološka povezanost Crne Gore i Evropske unije. Autorke su umjetnice Danijela Darmanović-Mahmutović, Andjela Mršulja i Marija Marketić, članice kreativnog tima ‘Kunstler’. Njihov prijedlog idejnog rješenja osvojio je prvo mjesto na konkursu raspisanom tim povodom.

Projekat je realizovan na inicijativu Sektora za informisanje javnosti o EU i procesu pristupanja EU, u okviru Generalnog sekretarijata Vlade.

 Ponosni smo što će naš grad dobiti ovako lijep mural, po ugledu na mural  ‘Samo se srcem dobro vidi’, koji je u aprilu predstavljen u Briselu”, kaže se u dopisu iz Opštine Bar.

The post Mural Ja za Evropu, Evropa za mene na zgradi Muzičke škole first appeared on BARinfo.