Jedan od autora stripa „Ja sam Akiko“, ilustrator i grafički dizajner Strahinja Spasić, istakao je da je riječ o prvoj promociji ovog izdanja u inostranstvu. Strip je nastao prema motivima istoimenog romana Stefana Tićmija, u adaptaciji Leskovačke škole stripa, čiji je Spasić član, i jedinstven je zbog činjenice da su ga crtala djeca.

“Ovo je strip od djece za djecu. Autori su srednjoškolci i ovakav projekat je zaista rijetkost za evropski strip. Kroz roman, ali i strip, pratimo zanimljivo i neobično odrastanje djevojčice Akiko. Scenarista je Marko Stojanović, objavljena su dva stripa, a treći je u pripremi”, kazao je Spasić za Radio Bar i Bar Info.

On smatra da su festivali i radionice važni za popularizaciju strip umjetnosti, ali da je za njen razvoj neophodno i kontinuirano objavljivanje stripova.

“Bar je, kako su mi rekli, imao školu stripa i to je, takođe, veoma dobar pravac u cilju približavanja stripa široj publici. U Leskovcu se festival stripa organizuje oko tri decenije i uspjehu te manifestacije svakako doprinosi i veliko interesovanje djece za Leskovačku školu stripa. Mladi se interesuju za umjetnost i drago mi je zbog toga”, kazao je Spasić.

Da strip može doprinijeti drugačijem čitanju književnih djela pokazala je radionica za srednjoškolce „Od Njegoša do školskog stripa“, koju su realizovali Maja Simović i Marko Radosavović. Učesnici su tekst „Gorskog vijenca“ prilagodili školskom okruženju i kreirali „Đački vijenac“, u kojem se epska borba prenosi u odnos između učenika i profesora.

“Poznati stihovi su izmijenjeni, poput ‘Tvrd je profa zloćka čudnovata, ne slomi ga, al’ Boga pomoli’. Strip koji učesnici na ovaj način stvaraju ima elemente humora i doprinosi razumijevanju ‘Gorskog vijenca’ na drugom nivou. Cijeli ‘Đački vijenac’ je zapravo produkt grupnog rada na časovima književnosti u Gimnaziji ‘Niko Rolović’”, kazao je za Radio Bar i Bar Info Radosavović.

Rukovoditeljka Narodne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” Sonja Lalević, naglasila je da ova ustanova raspolaže bogatim fondom stripova, od klasika do najnovijih naslova. Ipak, kako konstatuje, uprkos činjenici da se posljednjih godina organizuju brojne aktivnosti usmjerene na popularizaciju stripa, interesovanje građana ne raste.

Govoreći o programu ovogodišnjeg Festivala stripa i ilustracije, saglasna je da je pažnju šire publike posebno izazvala izložba radova Dobrosava Boba Živkovića, koja će biti otvorena u petak u 12 sati, u Galeriji “Velimir A. Leković”.

“Žao mi je što Bob neće prisustvovati otvaranju izložbe iz zdravstvenih razloga i što postavka nije bogatija, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegova retrospektivna izložba održana u Beogradu 2019. godine obuhvatila više stotina radova. Barska publika će, ipak, biti u prilici da se upozna sa njegovim ilustracijama iz različitih perioda”, najavila je Lalević.

Prvog dana manifestacije, održana je i promocija stripa „Super Zvezdana“ autora Ilije Nikčevića, predstavljen je opus ilustratora Srđe Dragovića i održan program posvećen kultnom grafičkom romanu „Persepolis“ autorke Marđan Satrapi.

Drugog dana festivala u podne će u Galeriji „Velimir A. Leković“ biti svečano otvorena izložba radova proslavljenog ilustratora Dobrosava Boba Živkovića. Od 13 časova u barskoj biblioteci je planirana dvosatna škola crtanja stripa za djecu i mlade pod vođstvom Luke Cakića.

Centralni dio manifestacije zakazan je za petak od 15 do 18 časova na platou ispred Biblioteke. Posjetioci će moći da prate izložbu radova i crtanje uživo uz učešće istaknutih autora – Luke Cakića, Sare Dervanović, Silve Dervanović, Petra Đurišića, Strahinje Spasića, Kosta Milovanovića, Ilije Nikčevića i Miodraga Spasojevića, dok će za dobru atmosferu biti zadužen DJ Mandozica. Tokom ovog segmenta biće predstavljeni i autorski projekat Luke Cakića, kao i prva crnogorska manga autorki Sare i Silve Dervanović.

The post Promocijom stripa Ja sam Akiko i radionicom za srednjoškolce otvoren Festival stripa i ilustracije first appeared on BARinfo.

Nakon promocija u Podgorici i Budvi, i barska publika je imala priliku da se upozna sa djelom koje na specifičan način otvara važnu temu odnosa između ljekara i pacijenata, značaja komunikacije i emocionalne podrške tokom liječenja. Veče je moderirao psihoterapeut iz Podgorice Miloš Bulatović.

Govoreći o nastanku knjige, Kulović je istakla da je ideja sazrijevala iz više izvora, kao što su lična iskustva, priče bliskih ljudi, ali i rad sa klijentima u psihoterapiji.

„Veoma značajan dio su iskustva mojih klijenata u psihoterapiji, koji su dolazili da traže pomoć tako što su bivali povrijeđeni u tom procesu liječenja, više odsustvom komunikacije, brižnosti i ljudskosti, nego bolešću kroz koju su prolazili. Kao psihologu bilo mi je važno da nešto predložim, gdje mi se činilo da ljudi ne moraju da pate, ako već postoji način da se nešto uradi drugačije“, kazala je Kulović.

Autorka je tokom promocije pojasnila zašto je knjigu koncipirala kao psihološki priručnik, navodeći da joj je cilj bio da pokaže kako se određene stvari u komunikaciji mogu naučiti i unaprijediti.

„Htijela sam da istaknem koliko su neke stvari jednostavne i da mogu da se nauče, kako nešto radimo, kako nešto ne radimo. Međutim, drugi dio knjige odnosi se na rad na sebi, na mentalno zdravlje, cjeloživotno ulaganje u komunikacijske vještine i emocionalnu pismenost“, kazala je ona.

Poseban akcenat tokom razgovora stavljen je na neravnotežu moći između ljekara i pacijenta, koja, prema riječima autorke, prirodno postoji, ali vrlo lako može postati problematična ukoliko izostanu empatija i razumijevanje.

„Ljekar ima znanje, iskustvo i autoritet, a sa druge strane je čovjek koji pati, koji je u bolu i nema informacije. Nekada ljekari nisu ni svjesni kolika je moć koju imaju i koliko pacijenti prate svaki njihov pokret, mimiku i riječ. Važno je da i pacijenti budu svjesni da mogu nešto da kažu, da se zauzmu za sebe, kako bi taj odnos bio više saradnički“, poručila je Kulović.

Pričajući o važnosti komunikacije, autorka je posebno izdvojila aktivno slušanje kao ključ uspješnog odnosa između ljekara i pacijenta.

„Ljekar koji sluša svog pacijenta, obraća pažnju na to da li je čovjek razumio ono što mu govori. S druge strane, pacijenti nekad od straha ne čuju ljekara, a ne usude se da pitaju. I s jedne i sa druge strane, najvažniji dio je zapravo aktivno slušanje“, kazala je ona.

Jedna od važnih tema knjige je i strah kao emocija koja, kako je pojasnila, često utiče na ponašanje pacijenata tokom liječenja.

„Strah je ono što nas najčešće spriječi da odemo na pregled, ali i najdominantnije osjećanje kada dobijemo informaciju da nešto nije u redu. Ljekar koji ne uzme u obzir strah svog pacijenta, može vrlo lako da ne dopre do njega. Uplašen čovjek može pobjeći od liječenja i time ozbiljno ugroziti svoje zdravlje“, upozorava Kulović.

Pri kraju večeri, govorilo se i o važnosti mentalnog zdravlja zdravstvenih radnika, te potrebi da i sami imaju adekvatnu podršku.

„Za ljekare je glavna poruka da brinu o sebi. Istraživanja su pokazala da ljekari koji imaju grupe podrške, lakše nose osjećaj krivice i izazove profesije. Kada su oni dobro i kada su podržani, jedino tako nama mogu biti ljekoviti“, kazala je autorka, dodajući da i pacijenti treba da preuzmu aktivniju ulogu u procesu liječenja i budu saradnici, a ne pasivni posmatrači.

Knjiga „Lekovitost – kako pomoći pacijentu da ozdravi – psihološki priručnik za lekare i pacijente” objavljena je u autorskom izdanju, bez izdavačke kuće, dok je za njen vizuelni identitet i dizajn bila zadužena Jelena Šušnjar. Nakon promocije zainteresovani su imali priliku da kupe potpisane primjerke. Knjiga će biti dostupna i korisnicima Narodne biblioteke “Ivo Vučković”.

The post Promovisana knjiga Lekovitost – kako pomoći pacijentu da ozdravi first appeared on BARinfo.

Program će započeti u jutarnjim časovima, kada će na Dječjem odjeljenju Biblioteke, sa početkom u 9.30h, biti upriličen sadržaj za najmlađe posvećen djelu „Ježeva kućica“ Branka Ćopića. Kroz prikazivanje kratkog filma, čitanje odabranih stihova i kreativnu radionicu izrade ilustracija sa Oljom Fatić, djeca će imati priliku da na interaktivan i maštovit način upoznaju jedno od najvoljenijih djela dječje književnosti.

Večernji program, koji počinje u 19 časova u čitaonici Biblioteke, biće posvećen promociji knjige „Potapanje kraljeve jahte Rumija“ autora Milana Šćekića. Ova publikacija donosi istraživački pristup intrigantnoj istorijskoj temi, nudeći nova tumačenja događaja koji i danas izazivaju pažnju javnosti.

O knjizi će govoriti autor Milan Šćekić, kao i Goran Pajović i Muharem Muratović, koji će kroz razgovor približiti publici značaj ove teme i njen širi istorijski kontekst.

Cjelokupan program ima za cilj da ukaže na značaj knjige i čitanja, kao i na važnost njegovanja autorskog stvaralaštva i kulturne baštine.

Povodom obilježavanja 23. aprila, biće omogućen i tradicionalno besplatan upis u Biblioteku.

Kulturni centar Bar poziva sve zainteresovane da se pridruže i zajedno obilježe dan posvećen knjizi, stvaralaštvu i ljubavi prema pisanoj riječi.

The post KC Bar: Veče i jutro posvećeno knjizi i stvaralaštvu first appeared on BARinfo.

Susret sa predstavnicima Zavičajnog muzeja organizovao je Juventas u okviru projekta “Eho refleksije – prošlost i sadašnjost interkulturne baštine Crne Gore”, koji se realizuje uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Cilj je da se lokalne institucije i pojedinci uključe u proces prikupljanja fotografija, porodičnih albuma, legendi i anegdota, dokumenata, rukopisa, kao i video i audio zapisa koji će biti zabilježeni, digitalizovani i predstavljeni kroz lokalne i online izložbe, čime će biti dodatno osnažena njihova vrijednost i dostupnost široj javnosti.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Juventasa Miloš Milačić (programski koordinator), Andrijana Radulović i Aleksandra Pajović dok su u ime Zavičajnog muzeja, kao organizacione jedinice JU Kulturni centar Bar, učesnici bili kustosi Draginja Radonjić i Marko Srzentić.

Milačić je istakao da je osnovna namjera očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine, ne samo u Baru već i u drugim opštinama u kojima se projekat realizuje.

„Danas smo ovdje kako bismo ostvarili saradnju prvenstveno sa institucijama poput Zavičajnog muzeja Bara i ispitali mogućnosti prikupljanja informacija i materijala koji bi pomogli da oživimo zaboravljene momente interkulture u ovom gradu“, kazao je Milačić za Radio Bar i Bar Info, dodajući da je planirano i uključivanje mladih fotografa i fotografkinja koji će dokumentovati savremene aspekte života i time doprinijeti organizovanju izložbe planirane u narednom periodu.

Iako je odziv institucija bio nešto slabiji nego što su organizatori očekivali, Milačić ističe da je sastanak ipak bio važan korak ka jačanju saradnje između civilnog sektora i kulturnih ustanova. Posebnu zahvalnost uputio je Zavičajnom muzeju koji se odazvao pozivu i pokazao spremnost da aktivno učestvuje u projektu koji će obuhvatiti tri opštine – Bar, kao predstavnika južne regije, Podgoricu – za centralni dio i Bijelo Polje, predstavnika sjeverne regije.

Prema riječima organizatora, riječ je o sredinama koje kroz istoriju karakteriše snažno prisustvo multikulturalnosti i interkulturalnih veza.

Kustoskinja Zavičajnog muzeja, Draginja Radonjić, kazala je da je ova institucija prepoznala značaj projekta i odmah se odazvala pozivu za saradnju.

„Zadatak Zavičajnog muzeja je očuvanje kulturne baštine Bara, kako materijalne, tako i nematerijalne. Već godinama radimo na predstavljanju bogatog nasljeđa ovog grada, a projekti koji promovišu interkulturalnost i suživot posebno su važni za Bar“, kazala je Radonjić, naglašavajući da Muzej raspolaže bogatom etnološkom građom, istorijskim dokumentima i fotozbirkom, koji mogu značajno doprinijeti budućim izložbama. Fotografije će, prema riječima Radonjić, imati poseban značaj u predstavljanju interkulturne prošlosti grada, ali će biti ponuđeni i drugi dokumenti i arhivski zapisi.

Na sastanku je najavljeno i potpisivanje memoranduma o saradnji između Juventasa i Zavičajnog muzeja u Baru, koji bi trebalo dodatno da učvrsti partnerstvo i omogući realizaciju budućih zajedničkih aktivnosti.

Projekat „Eho refleksije – prošlost i sadašnjost interkulturne baštine Crne Gore“ ima za cilj uključivanje različitih etničkih, vjerskih i kulturnih zajednica u proces očuvanja nasljeđa.

“Kroz dijalog među generacijama i aktivno učešće građana, projekat nastoji da sačuva vrijedne priče, sjećanja i materijale koji svjedoče bogatoj multikulturalnoj tradiciji Crne Gore”, istakli su organizatori.

The post Projekat Eho refleksije: Digitalizacija i očuvanje interkulturne prošlosti Bara first appeared on BARinfo.

U sklopu promocije biće održana likovna radionica za djecu, inspirisana motivima iz knjige, gdje će najmlađi moći da se upoznaju sa procesom stvaranja ilustracija i da se kreativno izraze.

Ulaz je slobodan, a program je namijenjen djeci, roditeljima, nastavnicima i svim ljubiteljima umjetnosti i književnosti za djecu.

The post Promocija knjige i likovna radionica u Narodnoj biblioteci i čitaonici Ivo Vučković first appeared on BARinfo.

Od ove jeseni, po prvi put, organizuje se i Čitalački klub namijenjen osnovcima i srednjoškolcima. Časove za osnovce vodi književnica, književna kritičarka i lektorka Sonja Živaljević, dok će klub za srednjoškolce voditi mr Maja Simović.

Termini održavanja:

•             Kreativna pisaonica za osnovce – mr Maja Simović

Od 15. septembra, jednom sedmično, ponedjeljkom od 16.00 do 17.30

•             Čitalački klub za osnovce – Sonja Živaljević

Od 16. septembra, jednom sedmično, utorkom od 17.30 do 19.00

•             Čitalački klub za srednjoškolce – mr Maja Simović

Od 17. septembra, jednom mjesečno, srijedom od 16.00 do 17.30

Oni podsjećaju da je upis osnovaca u Biblioteku besplatan tokom cijele godine, a za sve srednjoškolce, članove Čitalačkog kluba, biće omogućen takođe besplatan upis. Svi zainteresovani učenici mogu se prijaviti dolaskom na prvi čas u datim terminima.

The post Narodna biblioteka i čitaonica Ivo Vučković otvara Čitalački klub first appeared on BARinfo.

Kreativna pisaonica, pokrenuta zahvaljujući direktorici Kulturnog centra, Aleksandri Grabež i upravnici Narodne biblioteke i čitaonice, Sonji Lalević, pokazala se kao sjajna platforma za podsticanje dječje kreativnosti i ljubavi prema književnosti. Njene polaznice su, uz vođstvo Jelene Čobrenović, istraživale teme prijateljstva, avanture i mašte, koje su srž romana.

Književno veče je bilo podijeljeno u dva segmenta – u prvom dijelu mlade čitateljke su razgovarale sa autorkom o njenom književnom stvaralaštvu, dok je drugi dio, koji je vodila mr Maja Simović, bio interaktivan. Kroz igru, razgovor i kreativne zadatke, učesnice su na poseban način doživjele svijet “Neobičnog prijateljstva”, ali i dobile podstrek za sopstveno književno izražavanje.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info spisateljica nije krila zadovoljstvo zbog uspješno održane književne večeri.

“Kada vidim pitanja koja su postavljale, ljubav prema čitanju, i kako su zapisivale sve moje ideje i nazive knjiga koje sam čitala kao dijete, zaista mislim da će to biti generacija sjajnih djevojaka. Ko zna, možda stvarno i budućih pisaca“, s osmjehom je kazala Čobrenović.

Događaj je pokazao koliko su susreti ovog tipa dragocjeni za mlade čitaoce, među kojima su, možda i budući pisci, otvarajući im vrata u svijet književnosti.

The post Promocija Neobičnog prijateljstva okupila mlade ljubiteljke pisane riječi first appeared on BARinfo.

Vujošević je istakao da novi polaznici uvijek crtaju na slobodnu temu prvi put, jer na taj način procijenjuju njihov talenat i šta je fokus kada je crtanje u pitanju. “Neka djeca vole da crtaju ilustracije, neka stripove, a neka mangu. Prvo predavanje obično bude o ljudskoj anatomiji – lice, onda prelazimo polako na pozadinu, perspektivu i na sjenčenje i bojanje”, kazao je Vujošević.

Juče su na času stripa i ilustracije bile tri djevojčice koje su, po riječima Vujoševića, “super umjetnice”, a “jedan momak je počeo da crta mangu i digitalnu. Ima već četiri gotove table, uskoro će biti cijeli strip koji ćemo vjerovatno da ištampamo”.

Naglasio je da ove godine planira da jednom mjesečno dovodi goste iz svijeta stripa i ilustracije iz Crne Gore.

“Oni će izabrati temu koju će predavati. Iz Podgorice je to Luka Cakić, iz Herceg Novog Đorđe Kamenarović, iz Nikšića Miodrag Spasojević, možda čak i Ilija Nikčević koji ima svoju školu stripa. I dvije cure koje crtaju prvu crnogorsku mangu Silvia i Sara Dervanović“, zaključio je Vujošević.

Časovi će se održavati svakog ponedjeljka u 17 h, a pohađanje škole je besplatno.

The post Počela sa radom Škola stripa i ilustracije u Biblioteci first appeared on BARinfo.

Ova bajka je savremena priča koja je dinamična, stilski i kompleksno urađena i kao takva podjednako zanimljiva i starijem čitalaštvu. Priča se bavi značajem zaštite prirode i obiluje iskrenim porukama o važnosti suživota svih živih bića pod nebeskim svodom, navodi se u saopštenju.

Avanture Belog jelena su objavljene u formi dvojezične knjige koju su na engleski jezik uredile Jelena Pralas i Maja Savković.

Ilustracije za knjigu „Bajka o Belom jelenu“ uradila je Marija Simović koja je uspješno sarađivala sa Vučinićem na tri njegove knjige: „Djevojčica Tara i čarobno drvo“, „Dendromanija – ludorije iz šume“ i „Drvo bez hlada“.

„Ideja “Bajke o Belom jelenu” je podizanje svijesti mladih o važnosti prijateljstva i poštovanja prirode. To se namjerava postići putem informisanja, edukacije i uključivanja mladih na promocijama knjige koje su predviđene da se organizuju u Crnoj Gori i regionu u narednim mjesecima“, kazali su iz Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade.

Za kraću verziju ove bajke autor je u maju 2023. godine na 9. međunarodnom Festivalu dječije umjetnosti u Sarajevu (FEDU), dobio Grand Prix – Prvu nagradu za najbolje spisateljsko pero „Aidin maslačak Bajka“.

Vučinić je poznat čitalačkoj publici po ekološkim romanima o puhu Đorđu (trilogija koju čine knjige „Čudesni svijet puha Đorđa“, „Puh Đorđe i duhovi triftara“ i „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog“), djevojčici Tari (knjiga „Djevojčica Tara i čarobno drvo“), mitskoj zemlji Autariji, knjizi pjesama „Dendromanija – ludorije iz šume“ i romanu „Drvo bez hlada“.

The post Bajka o Belom jelenu – poruka o važnosti suživota svih bića na planeti first appeared on BARinfo.

Na početku večeri Žan Fransoa Galtu je kazao da on voli Bar i da se srećan što je tu. Proveo je tridesetak godina putujući i pišući o arapskom svijetu. Počeo je da putuje po Balkanu zahvaljujući jednoj ženi.

„Generalno kada radim na ovakvoj vrsti projekta, ne volim da se dokumentujem prije nego što ga pokrenem tj. da čitam dokumentaciju o nekom podneblju. Moram da kažem da prvo osmotrim kartu te regije da bih se upoznao sa organizacijom samog terena, tačnije teritorije koju posjećujem. Volim da pustim da me nakon toga moja osjećaji i utisci vode. To je jako dobro zato što moja koautorka Suzana Jo, koja je napisala nekoliko knjiga putopisa i njen način rada je isti kao moj, ne traži dokumentaciju prije samog projekta, čak ni fotografije. Naš posao je da pustimo da okolina kroz koju prolazimo izvrši uticaj na nas. Mi smo zamislili da projekat bude jedna serija putopisa – projekat koji se tiče putešestvija u zemlji koja više ne postoji. Ideja je bila da se prošetamo kroz ovu regiju, da vidimo šta sve ima i da upoznamo ljude, odlučili smo se da krenemo na taj put iz Beograda vozom. Čim smo došli u Bar uputili smo se odmah ka moru, smješteni smo bili u blizini mora, a kad smo se ujutro probudili vidjeli smo luku, kuće, palme, a nismo znali da iza svega toga ima Stari grad i nismo tamo otišli. Ilustratorka Suzana i ja smo decenije svog života proveli van granica naše zemlje. Ona crta i ilustruje čitavo putovanje“, ispričao je autor Žan Fransoa Galtu.

Na pitanje odakle fascinacija vozovima, autor objašnjava:

„Ne znam odakle dolazi opsesija vozovima, možete odraditi psihoanalizu moje ličnosti. Kada sam bio mali, živio sam blizu jedne željezničke stanice, moja prabaka, koja me ponekad čuvala, često me je vodila da gledam kako vozovi prolaze. Tu je bilo teretnih, putničkih vozova, to je bila jedna velika stanica i to su bili prvi vozovi sa kojima sam se ja susreo. Kasnije kada sam bio malo veći, često sam putovao vozom na školske kampove. Smatram da je to civilizovano prevozno sredstvo. Tako bih ga opisao – sjedimo, udobno je, možemo da hodamo, jedemo, pijemo, da pravimo žurku, slušamo muziku… Divim se i gajim jedno veliko poštovanje prema ljudima, odnosno, radnicima koji su proveli svoje živote gradeći šine i sve te vozne linije, ne samo ovdje, već svuda u svijetu i smatram da su sve one umjetnička djela“, kazao je putopisac.

On je najavio je nastavak ove knjige, i da će sljedeći tom ovog djela početi iz Herceg Novog, ali da je teško tačno reći kada će ugledati svijetlost dana. Njihov cilj je da nastavak knjige bude spreman za neki naredni sajam knjiga, a prije toga moraju da se odrade tehničke stvari, zato što će putovati kroz zemlje koje više ne koriste ćirilicu.

Žan Fransoa Galtu učestvovao je u organizaciji naučnih i stručnih projekata na Srednjem istoku, i Sjevernoj Africi i u Evropi. Predavao je interkulturne odnose na Univerzitetu u Tuluzu, od 2003. do 2012. godine. U potpunosti se posvetio i pisanju i ljeta 2019. godine objavio svoj prvi roman „Stolica“, a 2023. objavljuje putopis „Putešestvija po zemlji…koja više ne postoji,:Knjiga 1, linija Beograd-Bar“.

The post Putopis ispričan kroz prozor voza Beograd – Bar first appeared on BARinfo.