Ćalasan ističe da ovi jubileji predstavljaju izuzetno važan trenutak za Narodni muzej Crne Gore, jer podsjećaju na duboke istorijske korijene institucije, ali i na njenu sposobnost da opstaje, obnavlja se i razvija kroz različite društvene i političke okolnosti.

“Sto godina od obnove rada govori o snazi ideje muzeja kao čuvara kulturnog identiteta i kolektivnog pamćenja, čak i u izazovnim vremenima. Ovaj jubilej nije samo prilika za retrospektivu, već i za kritičko promišljanje naše uloge danas – šta muzej znači savremenom društvu i kako može biti relevantan novim generacijama. Takođe, on nas obavezuje da dodatno unaprijedimo standarde rada i otvorimo se prema javnosti”, naglasio je Ćalasan.

Direktor jedne od najstarijih institucija kulture ocjenjuje da Muzej danas nije statična institucija, već dinamičan prostor koji se kontinuirano prilagođava i upravo zato ovaj jubilej vide kao prekretnicu, trenutak potvrde kontinuiteta, ali i jasne definicije pravca budućeg razvoja.

Muzej, ističe, simbolizuje spoj tradicije i savremenosti, ali tu je i odgovornost da se kulturno nasljeđe učini dostupnim i razumljivim svima i u tom smislu jubilej vide kao poziv na zajedničko učešće svih aktera društva u očuvanju i interpretaciji kulurne baštine.

U okviru programa obilježavanja jubileja planiran je u junu stručni skup „Muzej kao mjesto dijaloga“, gdje će se staviti fokus na savremenu ulogu muzeja, odnosno na promjenu u načinu na koji funkcioniše u odnosu na zajednicu.

To, kaže Ćalasan, znači aktivno uključivanje građana – ne samo kao publike, već kao učesnika u kreiranju sadržaja, bilo kroz izložbe, dijeljenje ličnih iskustava ili davanje inputa u oblikovanju programa.

“Dijalog podrazumijeva dvosmjernu komunikaciju: muzej ne samo da prenosi znanje, već i sluša, uvažava i podstiče razmjenu različitih mišljenja i perspektiva i u tom smislu, muzej postaje platforma za razgovor, ne samo između institucije i publike, već i među samim posjetiocima. Važno je da izložbe i programi otvaraju prostor za zajedničko promišljanje tema kao što su istorija, identitet, tradicija, ali i savremeni društveni izazovi. Takav pristup podrazumijeva inkluzivnost, otvorenost i spremnost da se čuju i oni glasovi koji su ranije bili marginalizovani. Naš cilj je da muzej bude mjesto susreta, razmjene i razumijevanja”, poručuje Ćalasan.

Naglašava i da je saradnja među muzejskim institucijama od suštinskog značaja, posebno zajedničko djelovanje na projektima koji prevazilaze nacionalne okvire. U regionu koji dijeli slične istorijske i kulturne slojeve, ta saradnja ima dodatnu vrijednost.

“Stručni skupovi poput ovog nijesu samo mjesto razmjene ideja, već i prilika za uspostavljanje konkretnih partnerstava, pokretanje zajedničkih inicijativa i usklađivanje savremenih muzeoloških praksi. Upravo kroz takve susrete dolazi do konkretnih pomaka, od zajedničkih izložbi do edukativnih programa i razmjene stručnjaka”, kaže on.

Narodni muzej Crne Gore je, ističe Ćalasan, pripremio program koji na simboličan način povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost institucije, a centralni događaj biće dvije velike jubilarne izložbe koje će biti otvorene početkom maja.

“Prva, u Galeriji ‘Miodrag Dado Đurić’, po prvi put će predstaviti sve muzejske jedinice kao jedinstven sistem. Koncept izložbe zasniva se na motivu niti, kao metafori trajanja, pamćenja i povezanosti. Svaka muzejska jedinica biće predstavljena kroz svoj tematski okvir, od arheologije i etnologije, preko istorije, do umjetnosti i arhivske građe, čime se gradi cjelovita slika kulturnog identiteta. Druga izložba, koja će istog dana biti otvorena u Biljardi, donosi svojevrsni ‘hod kroz vrijeme’, prikaz razvoja muzeja od njegovih začetaka u 19. vijeku, preko osnivanja 1896. i obnove 1926. godine, pa sve do danas. Poseban segment biće posvećen ‘nevidljivom’ radu muzeja – kustosima, konzervatorima i istraživačima. Uz to, biće promovisana i objedinjena monografija Narodnog muzeja koja predstavlja trajni zapis o jednom vijeku rada institucije. Program će biti zaokružen svečanom akademijom u Sali ‘Ivan Crnojević’, a u međuvremenu ćemo imati i niz drugih dešavanja”, objašnjava Ćalasan.

Program obilježavanja jubileja počeo je na otvorenom, čime se, navodi Ćalasan, željelo poručiti da muzeji nijesu izolovani i zatvoreni sistemi, već institucije koje traže neposrednu komunikaciju sa zajednicom.

“Izlazak izvan fizičkih zidova muzeja omogućava da se približimo onima koji možda nijesu redovni posjetioci, ali i da kulturne sadržaje učinimo dostupnijim i vidljivijim. U savremenom kontekstu sve veći značaj dobija edukativna i društvena uloga Muzeja. Kroz radionice, izložbe na otvorenom i različite javne programe, ostvarujemo direktnu interakciju sa građanima i postajemo dio njihovog svakodnevnog života. Upravo takvi formati doprinose stvaranju osjećaja zajedništva i pripadnosti kulturnom nasljeđu”, naglašava direktor Muzeja.

Ćalasan ističe da se sve više prepoznaje značaj participativnog pristupa, ali taj proces još uvijek nije u potpunosti razvijen.

“Postoji prostor za značajno unapređenje, posebno u smislu uključivanja publike već u ranim fazama planiranja izložbi, kroz zajednički izbor tema, sadržaja i interpretacija. Umjesto povremenih i projektnih aktivnosti, potrebno je razvijati dugoročne programe saradnje sa školama, lokalnim zajednicama i pojedincima. Takođe, muzeji treba da budu otvoreniji za različite glasove i iskustva, omogućavajući višeslojna tumačenja iste teme. Interaktivni formati, poput radionica i diskusija, dodatno jačaju tu dimenziju dijaloga. Međutim, ključni element ostaje izgradnja povjerenja, jer publika mora vidjeti da se njeni prijedlozi ne samo čuju, već i konkretno primjenjuju u radu institucije. Tek tada muzej može postati istinski zajednički prostor”, navodi direktor Muzeja.

Jedan od ciljeva skupa je, kako naglašava, i jačanje muzejske edukacije koja ima ogroman potencijal za razvoj u Crnoj Gori, posebno kroz kreiranje raznovrsnih i inkluzivnih programa prilagođenih različitim uzrastima i interesovanjima. Ključno je, kaže Ćalasan, da sadržaji budu ne samo informativni, već interaktivni i povezani sa svakodnevnim iskustvom posjetilaca.

“Cilj je da muzeji ne budu samo mjesta gdje se nešto posmatra, nego i gdje se aktivno uči. Kroz radionice, predavanja i vođene obilaske posjetioci se podstiču da istražuju i uče kroz iskustvo, što im pomaže da bolje razumiju kulturno nasljeđe. Važno je i povezivanje muzeja sa školama i fakultetima, kako bi postali dio redovnog obrazovanja. Savremene tehnologije kao što su digitalne izložbe, multimedijalni sadržaji i online platforme, sa čime smo već krenuli, omogućavaju veću dostupnost i fleksibilnost u učenju. U tom pravcu vidimo ključni prostor za razvoj, a to je spoj tradicionalnog znanja i savremenih metoda prenosa tog znanja”, kaže Ćalasan.

Promijenile se potrebe publike, potrebna ulaganja u digitalnu infastrukturu

On objašnjava i da su se potrebe publike značajno promijenile i da današnji posjetilac ne želi da bude pasivni posmatrač, već aktivni učesnik koji traži interakciju i lično iskustvo i da u Muzeju aktivno razmišljaju i rade u tom pravcu.

“Upravo zato Narodni muzej Crne Gore ulaže napore da tradicionalne muzeološke principe uskladi sa savremenim pristupima. Uveli smo brojne digitalne sadržaje – od 3D modela Njegoševog mauzoleja i reljefne karte, do interaktivnih tura i VR aplikacija koje omogućavaju virtuelne obilaske istorijskih prostora i lokaliteta, uključujući i Crvenu Stijenu. Posebno je značajan proces digitalizacije arhivske građe, koja u pojedinim segmentima datira i više od sedam vjekova. Time, ne samo da čuvamo vrijedan materijal, već ga činimo dostupnim široj javnosti. Balans između tradicije i inovacije postiže se upravo kroz ovakvu sinergiju – očuvanjem autentičnosti i uvođenjem novih načina interpretacije”, naglašava Ćalasan.

Direktor dodaje i da su muzeji nezaobilazan segment savremene turističke ponude, posebno u zemlji kao što je Crna Gora, koja svoju prepoznatljivost u velikoj mjeri gradi na kulturnom i istorijskom nasljeđu.

Dobra muzejska ponuda podstiče turiste da se duže zadrže i da bolje dožive mjesto koje posjećuju, pa su u narednoj sezoni biti dvije velike izložbe, uz dodatne sadržaje koji spajaju učenje i savremenu tehnologiju.

Poseban fokus biće na tome da se kulturno nasljeđe predstavi na jasan, zanimljiv i pristupačan način, koji kombinuju edukaciju i savremene tehnologije.

Što se tiče izazova sa kojima se suočava danas Narodni muzej Crne Gore, Ćalasan ističe da je to potreba za značajnijim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Bez toga, muzeji rizikuju da zaostanu za savremenim standardima i očekivanjima publike.

“Digitalizacija fondova, razvoj novih tehnologija i unapređenje prezentacije sadržaja zahtijevaju kontinuirana sredstva i strateško planiranje. S druge strane, upravo u tome vidimo i veliku šansu, da kroz razvoj kulturnog turizma, jačanje međunarodne saradnje i korišćenje dostupnih fondova, muzej dodatno unaprijedi svoj rad i vidljivost”, naglašava Ćalasan.

Direktor Narodnog muzeja naglašava da ovim programom i novim projektima i inicijativama u prethodnom periodu žele da poruče da Muzej nije zatvoren prostor prošlosti, već otvoreno mjesto za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti.

“Želimo da Narodni muzej Crne Gore bude mjesto koje okuplja, povezuje i inspiriše različite generacije. U budućnosti vidimo njegov razvoj kao još otvoreniju, inkluzivniju i tehnološki savremeniju instituciju, koja aktivno komunicira sa društvom i odgovara na njegove potrebe. Ključ je u balansu između očuvanja nasljeđa i njegove savremene interpretacije, odnosno između tradicije i inovacije”, poručuje Ćalasan.

The post Ćalasan: Narodni muzej između tradicije i inovacije first appeared on BARinfo.

U prvoj kategoriji mlađih osnovaca, prvu nagradu dobio je Vuk Vujošević, učenik II razreda Osnovne škole „Milorad Musa Burzan“ iz Podgorice (mentorka Maja Boljević). Drugonagrađeni je rad Jane Vuković iz JPU „Naša radost“ iz Herceg Novog (mentori Ljiljana Matović i Gordana Kovač), a trećenagrađeni Sofije Strelice iz JPU „Eko bajka“ iz Pljevalja (mentori Jelena Krstonijević i Arijana Durutlić).

U kategoriji starijih osnovaca prvu nagradu je dobila Mihaela Volchkova, učenica VII razreda Osnovne škole „Maršal Tito“ iz Ulcinja (mentorka Mersiha Rusulbegović Mavrić), drugu nagradu Sara Nikolić, učenica VIII razreda Osnovne škole Milija Nikčević iz Nikšića (mentorka Angelina Janjušević), a treću Milorad Ćipović, učenik IX razreda Osnovne škole „Milorad Musa Burzan iz Podgorice (mentorka Dragana Radoman).

Kod srednjoškolaca prvonagrađeni je rad Jovane Radulović, učenice III razreda Gimnazije „Stojan Cerović“ iz Nikšića (mentorka Marija Lazarević), drugu nagradu dobila je Kora Stanić, učenica I razreda United Kids International Montenegro (mentorka Ivana Stanić), a treću Danila Čejović, učenica III razreda Gimnazije „Niko Rolović“ iz Bara (mentorka Marijana Cvijović).

Na konkurs je pristiglo preko 300 radova crnogorskih osnovaca i srednjoškolaca.

Nakon dodjele priznanja, u Biljardi je održana edukativna radionica „Njegošev lik i djelo inspiracija likovnim umjetnicima“, koju su vodile kustoskinje Isidora Kovačević i Maja Latković.

Povodom Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture, ulaz u sve jedinice Narodnog muzeja Crne Gore je besplatan do nedjelje, 17. novembra 2024. godine.

The post Narodni muzej nagradio najbolje likovne radove učenika povodom Njegoševog dana first appeared on BARinfo.