Radionica je okupila vlasnike hotela, privatnog smještaja i ugostiteljskih objekata iz Čanja, koji su pokazali visok nivo svijesti o značaju preventivnog djelovanja i bezbjednosti svojih gostiju i imovine tokom ljetnje turističke sezone.

Predavanje je održala mr Pera Pavlica Dragišić, nacionalna koordinatorka za zaštitu, spašavanje i upravljanje rizicima IPO Crne Gore, koja je sa prisutnima podijelila bogato iskustvo i praktična znanja iz oblasti upravljanja vanrednim situacijama.

Učesnici su se upoznali sa procedurama evakuacije u slučaju zemljotresa, poplava i požara, kao i sa preventivnim mjerama koje doprinose zaštiti života, imovine i bezbjednosti gostiju. Poseban akcenat stavljen je na pripremljenost turističkih objekata za krizne situacije i odgovorno postupanje u vanrednim okolnostima.

Značaj ove aktivnosti svojim prisustvom potvrdili su predsjednik IPO CG Neđeljko Đurović, izvršni direktor Momčilo Šćekić, koordinator za Srednju regiju Danilo Dedović, kao i istaknuti članovi organizacije Mevzudin Kajević i Branko Radulović. Radionici su prisustvovali i brojni zainteresovani mještani i gosti iz Čanja.

Internacionalna policijska organizacija Crne Gore nastavlja da kroz edukaciju i preventivne aktivnosti doprinosi jacanju bezbjednosti gradjana i otpornosti lokalnih zajednica na vanredne situacije, navodi se u saopštenju koje potpisuje Boris Janković, Generalni sekretar IPO Crne Gore.

The post Edukativna radionica: Pripremljenost turističkih objekata za vanredne situacije – ključ bezbjednosti ljetnje sezone first appeared on BARinfo.

“Inspirativni ambijent u neposrednoj blizi barskog Šetališta biće prostor umjetničke kreativnosti za preko dvadeset izlagača i prilika za posjetioce da pogledaju izložbu na otvorenom sa preko šesdeset radova. Idejni pokretač najvećeg likovnog događaja na različitim javnim površinama, slikar Vladimir Vlado Iličković najavljuje još jedno inovativno i srdačno okupljanje likovnjaka”, najavljuje PR manifestacije Neđeljko Đurović.

The post Street in art u nedjelju na Šetalištu first appeared on BARinfo.

Panel je otvorio Danilo Dedović, član Internacionalne policijske organizacije Crne Gore i koordinator za Centralnu regiju, koji je kazao da su autori projekta izvršni direktor Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Momčilo Šćekić i Ivana Šćekić, ističući da je cilj projekta da kroz dijalog stručne javnosti i edukaciju doprinese jačanju bezbjednosnih kapaciteta i otpornosti zajednica na posljedice klimatskih promjena.

„Klimatske promjene odavno više nijesu samo ekološko pitanje. One su postale kompleksan bezbjednosni izazov koji prevazilazi granice država i sektora i zahtijeva zajednički i koordinisan odgovor institucija, stručne javnosti i građana“, kazao je Dedović.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Neđeljko Đurović govorio je o evropskim bezbjednosnim politikama i procesu pristupanja Crne Gore evropskim mehanizmima civilne zaštite, podsjećajući da su klimatske promjene odavno prepoznate kao pitanje bezbjednosti.

„Kada su u pitanju prioriteti Evropske sigurnosne strategije, pored migracija, azila, razmjene informacija, borbe protiv organizovanog kriminala i terorizma, prepoznata je i potreba civilne zaštite i kriznog menadžmenta, odnosno upravljanje tzv. katastrofama. Očekujemo da ćemo već nakon ovog ljeta biti dio sistema, kao što je slučaj sa sistemom carinske zaštite i kontrole. Danas se okupljamo kako bismo na drugačiji način i pristup prikazali taj fenomen globalnog zagrijavanja. Evropa je u riziku koji je pet puta veći nego što je ostatak zemlje. 2015. godine donešen je Pariški sporazum, on je na veoma sveobuhvatan način omogućio da zemlje koje imaju veće ekonomske kapacitete pruže pomoć zemljama koje su sabijeg kapaciteta, među kojima je možemo reći da je naša Crna Gora i onima koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, a to je sigurno prostor Zapadnog Balkana. Potreba i motivacija ovog panela bila je da se prvi put organizujemo, razmijenimo iskustva i govorimo o bezbjednosnoj strategiji Evropske unije i damo svoj mikrodoprinos“, rekao je Đurović.

Moderatorka panela, mr Pera Pavlica Dragišić, nacionalna koordinatorka za zaštitu, spašavanje i upravljanje rizicima Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, kazala je da je jedan od ciljeva skupa da podstakne pokretanje konkretnih aktivnosti u Baru, navodeći da trenutno u Opštini Bar nema aktivnih projekata iz oblasti klimatskih promjena.

„Naš današnji cilj je da nešto iniciramo u Opštini Bar, da pokrenemo one subjekte i ljude koji bi iz oblasti klimatskih promjena mogli da naprave iskorak. U pripremi ovog panela došla sam do podatka da trenutno nijedan projekat na ovu temu nije aktivan u Opštini Bar, zbog čega želimo da ovu priču pokrenemo sa mrtve tačke“, kazala je Pavlica Dragišić.

Predstavila je i podatke Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, prema kojima se ovog ljeta očekuju temperature iznad prosjeka, sušniji period i manja količina padavina, uz povećanu vjerovatnoću toplotnih udara. “Ovi rezultati dobijeni su iz raspoloživih modela centra za klimatske promjene jugoistočne Evrope i po tome sa vjerovatnoćom od 60% možemo očekivati ljetnje temperature iznad prosjeka, sušnije uslove upravo u dijelu Balkana, i na osnovu te prognoze, za Bar se očekuje srednja temperatura u intervalu od 25 do 26 stepeni, srednji maksimum oko 30 a srednji minimum 22 stepena. Povremeno ćemo imati toplotne udare sa maksimalnom dnevnom temperaturom između 32 i 34 stepena, a imaćemo i značajan broj padavina manje. Očekuju se sušni uslovi sa vjerovatnoćom od 50%, potencijalni deficit padavina će biti oko 40 mm.”

Podsjetila je i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore završilo procjenu rizika od katastrofa u procesu pristupanja Evropskoj uniji, u kojoj su, pored devet dominantnih rizika u Crnoj Gori, klimatske promjene prepoznate kao jedan od ključnih rizika. „Dokument je završen 24. juna i u njemu su definisane preventivne mjere i odgovornosti svih nadležnih subjekata, od Vlade do svakog građanina“, navela je Pavlica Dragišić.

Glavna panelistkinja, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju i saradnica na Fakultetu za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica dr Ivana Vojinović, istakla je da su ulaganje u prevenciju i razvoj sistema ranog upozoravanja najvažniji koraci u prilagođavanju klimatskim promjenama.

„Nama je veoma važno da jačamo sistem prevencije i ranog upozoravanja klimatskih katastrofa. Ukoliko budemo jačali sistem prevencije i rano upozoravanje, preduprijedićemo gubitak ljudskih života, velike ekonomske štete i brojne gubitke biodiverziteta. Djelovanje na lokalnom nivou mora biti fokus u periodu koji je pred nama, jer će lokalne samouprave koje to na vrijeme shvate biti mnogo otpornije na klimatske promjene“, kazala je Vojinović.

Govoreći o urbanom razvoju, upozorila je na sve izraženiji problem takozvanih toplotnih ostrva. 

„Gradovi moraju biti projektovani tako da štite zdravlje ljudi, a ne da stvaraju toplotna ostrva. Sve manje zelenila i sve više građevinskih materijala koji zadržavaju toplotu dovode do visokih noćnih temperatura, koje direktno utiču na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Tako da, u tom smislu, to su takođe neki dodatni izazovi kako na lokalnom nivou na neki način ići u susret sa topijim godinama i sezonama koje nam neminovno slijede“, upozorila je Vojinović.

Podsjetila je i na podatke Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske meteorološke organizacije.

“U zvaničnim podacima, toplotni talasi, a to su dakle ti produženi periodi visokih i dnevnih i noćnih temperatura, dnevne preko 35 stepeni, noćni preko 20 stepeni, su u jednom produženom vremenskom periodu, primjera radi, na Evropskom komitetu 2022. godine odnijeli cak 60 000 života. Zbog uvedenih urgentnih mjera prilagođavanja 2023. godine, taj broj je spušten na 48 000 osoba, što je vrlo uznemiravajući broj“, ukazala je Vojinović.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Bar Aco Vulević, rekao je da Opština Bar kontinuirano ulaže u opremu i obuku pripadnika službe, ali da je prevencija i dalje najvažniji segment zaštite. 

„Prošle godine smo u okviru projekta ‘Building Smart Forest’ instalirali sistem za ranu dojavu požara sa termo i optičkim kamerama koje rade na principu vještačke inteligencije. Ove godine završili smo tender za postavljanje još tri kamere, pa ćemo pokriti oko 60% teritorije opštine, što će nam značajno olakšati raspored snaga na terenu“, kazao je Vulević, naglašavajući ipak da važnu ulogu imaju i građani. 

„Naš izlazak na teren zavisi od informacija koje dobijamo. Građani moraju biti odgovorni i dati tačne informacije kako ljudski i materijalni resursi ne bi bili angažovani tamo gdje nijesu najpotrebniji“, poručio je Vulević.

Dr Ljiljana Jovićević ukazala je na uticaj klimatskih promjena na javno zdravlje, podsjećajući da ih međunarodni zdravstveni pravilnik prepoznaje kao jednu od najvećih prijetnji.

„Klimatske promjene imaju najveće reperkusije na javno zdravlje. Crna Gora je ratifikacijom Međunarodnog zdravstvenog pravilnika preuzela obavezu da razvija preventivne mjere i kapacitete za odgovor na sve vanredne situacije koje mogu ugroziti zdravlje stanovništva“, kazala je Jovićević.

Zajednička poruka učesnika panela bila je da klimatske promjene više nijesu izazov budućnosti, već sadašnjosti, te da efikasan odgovor ne zavisi isključivo od institucija. Poseban akcenat stavljen je na odgovornost svakog pojedinca, poštovanje preporuka nadležnih službi i kontinuiranu edukaciju građana, jer upravo informisan i odgovoran građanin predstavlja prvu kariku u izgradnji otpornije i bezbjednije zajednice.

The post Bar u koraku sa klimatskim promjenama – jačanje bezbjednosti kroz evropske integracije, panel diskusija u Evropskoj kući first appeared on BARinfo.

„Arhivski odsjek Bar imao je zadovoljstvo da ugosti direktoricu JPU ‘Vukosava Ivanović Mašanović’ Ivanu Milenković, kao i njenu saradnicu Alminu Dacić. Tokom susreta istaknuto je da ova ustanova obilježila značajan jubilej – 105 godina postojanja predškolstva u Baru. JPU ‘Vukosava Ivanović Mašanović’ danas obuhvata 18 vaspitnih jedinica na području od Virpazara do Ostrosa, predstavljajući važan segment obrazovnog i društvenog života barske opštine“, navodi načelnik Arhivskog odsjeka Bar, Zoran Đakonović.

U okviru obilježavanja „Nedjelje arhiva“ organizovan je i konstruktivan radni sastanak sa predstavnicima institucija i privrednih društava zaduženih za arhivsku djelatnost i kancelarijsko poslovanje. Sastanak je organizovala samostalna savjetnica Sanja Čobrenović, zadužena za rad sa spoljnom službom Arhivskog odsjeka Bar, u saradnji sa načelnikom Zoranom Đakonovićem.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Opštine Bar, Osnovnog suda u Baru, Luke Bar, DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, JU Kulturni centar Bar i JU OŠ „Anto Đedović“.

„Cilj sastanka bio je unapređenje saradnje sa stvaraocima arhivske građe, razmatranje zakonskih obaveza u oblasti kancelarijskog i arhivskog poslovanja, kao i pružanje stručnih smjernica u vezi sa pravilnim evidentiranjem, čuvanjem, odabirom i zaštitom registratorskog i arhivskog materijala“, objašnjava Đakonović.

Tradicionalno, manifestaciju su podržali i učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole iz Bara, smjer ekonomski tehničar, zajedno sa profesorom Neđeljkom Đurovićem. Tokom posjete učenici su imali priliku da se upoznaju sa radom arhivske službe, značajem arhivske građe i njenom ulogom u očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa.

Arhivski odsjek Bar nastaviće i ubuduće da kroz edukativne i stručne aktivnosti doprinosi jačanju svijesti o značaju arhivske djelatnosti i zaštite dokumentarnog nasljeđa, poručuju iz ove institucije.

The post Povodom Nedjelje arhiva, u Arhivskom odsjeku Bar organizovane brojne aktivnosti first appeared on BARinfo.

“Doista smo zatečeni kako su ovako ugledne i eminentne institucije, pri čemu ovdje naročito mislimo na Sveučilište u Zadru, mogle posegnuti za ovako krupnom greškom i na osnovu više nego očiglednih istorijskih falsifikata dodijeliti priznanja osobama, entitetima i državama s kojima mi, ali i naši preci iseljeni u Zadar nemaju ništa ili gotovo ništa zajedničko, uzmemo li u obzir 20-ak porodica doseljenih u Zadar iz Skadra i okoline, a što je u neposrednoj blizini naše regije. U konkretnom slučaju je vrlo primjetno izostavljanje Crne Gore, grada Bara i Barske nadbiskupije, relativizovanje riječi ‘Albanija’, ‘Arbanija’, ‘Arbanasi’, ‘Iliri’, kao i namjerno krivotvorenje i poistovjećivanje ‘Mletačke Albanije’, osmanske ‘Arbanije’ (‘Arnavutluk’) i savremene ‘Šćipnije’ (kako Albanci sami zovu svoju zemlju), odnosno države Albanije koja postoji od 1912. godine, dok o Kosovu zbog dodatne geografske udaljenosti zaista nije potrebno ništa dodatno objašnjavati. Tom izvrnutom ‘logikom’, Arbanasi su te 1726. godine došli iz ‘Albanije’ (koja postoji od 1912) u ‘Italiju’ (koja postoji od 1861), budući da su u tom razdoblju Zadrom vladali Mlečani, odnosno Venecijanci”, stoji u dopisu tri barske NVO.

Oni ističu da su, iako će hodočasnici iz Barske nadbiskupije uzeti učešća u tamošnjoj vjerskoj proslavi Gospe Loretske i ovog za sve nas tako važnog jubileja, “ipak pomalo i žalosni što je ovaj svojevrsni ‘incident’ unio nemir u našu zajednicu, te samim tim nažalost doprinio udaljavanju dviju zajednica, gradova i regija koji su pred sobom imali neke lijepe i plemenite inicijative, za koje se nadamo da će uz Božju pomoć ipak biti realizovane”.

“Kao neko ko sa našom braćom u Zadru dijeli isto porodično stablo, ne možemo prihvatiti da nas sve skupa ‘konstruiše’ i ‘modelira’ neko ko u to vrijeme nije ni postojao”, zaključuje se u protestu kojeg potpisuju Vladimir Marvučić, Ilija Vukotić i Neđeljko Đurović, uz molbu ambasadoru da s protestom upozna zvanične državne organe Republike Hrvatske.

The post Tri barske nevladine organizacije protestovale kod ambasadora Hrvatske first appeared on BARinfo.

Moderator večeri, Neđeljko Đurović, podsjetio je da je studija prvi put objavljena 1980. godine u tadašnjem Titogradu, u izdanju lista „Pobjeda“, te da predstavlja jedno od najznačajnijih djela crnogorske etnologije. Njena centralna teza, prema riječima Đurovića, odnosi se na utvrđivanje autohtonosti Crnogoraca kroz etnološka, lingvistička i filološka istraživanja.

“Obrađujući autohtonost crnogorskog etnosa, Kulišić nije samo opovrgao naučnu tezu da Crnogorci ‘pripadaju srpskoj etničkoj matici koju u sebi nose svi stanovnici dinarskog pojasa’, već je i metodološki opovrgao opasan ideološki mit o ‘čistoći nacija’ na balkanskim prostorima. Kulišić je ovim djelom ukazao i na snažne antropološke, etnološke i jezičke sprege među narodima sa ovog prostora”, naglasio je  Đurović.

Knjiga koja je sinoć promovisana, prema riječima dr Aleksandra Mugoše, nije samo naučno djelo, već i poziv na razmišljanje.

„Ona je poziv da se vratimo sebi, da razumijemo ko smo, odakle dolazimo i kuda idemo kao narod. Kulišić pokušava da odgovori na ključno pitanje, ko su Crnogorci i kako su nastali kao narod. On to ne radi politički, ideološki, on to radi naučno kroz etnologiju, antropologiju, istoriju, kulturu i običaje. Identitet nije jednostavan, već slojevit i gradi se kroz zajednicu i pripadnost”, kazao je Mugoša, dodajući da je očuvanje kulturnog i istorijskog pamćenja ključ opstanka svake zajednice.

“Mi imamo svoju misiju, mi nismo samo institucije, mi smo čuvari pamćenja, mjesto gdje se njeguje istina o crnogorskoj istoriji, kulturi, jeziku, naciji i državnosti. Narod koji izgubi svoje pamćenje gubi i svoju budućnost. Naš zadatak je da očuvamo istorijsko osjećanje na zajednički život, čast i moralnu vertikalu našeg postojanja”, poručio je Mugoša.

O etnogenezici Crnogoraca i o tome kako je ovaj Kulišićev istraživački poduhvat u tadašnjoj Jugoslaviji izazvao politički i naučni “zemljotres”, o njegovom značaju tokom 90-ih godina, ali i o njegovoj bitnosti za naš savremeni trenutak, govorio je urednik izdanja, eminentni istoričar za prostor Balkana i profesor u penziji kanadskog univerziteta Alberta, dr Srđa Pavlović. On je ukazao na značaj vraćanja naučnih rasprava u akademski okvir, izvan dnevno-političkih uticaja.

“To je bila inicijalna kapisla i za ovu knjigu i za konferenciju koju smo imali tim povodom. Drugi nivo motivacije bila je činjenica da je Kulišićeva knjiga štampana u originalu 1980. godine i da je zaboravljena po dizajnu tadašnjih vlasti u SFRJ, a kasnije po dizajnu prvaka hegemonog ekspanzionističkog nacionalizma koji nastoji svakoga dana da stavi šapu na Crnu Goru. Tako da smo željeli da se temeljno obnovi gradivo iz etnologije i zaključili smo da su ovih sto strana Kulišićeve knjige više nego dovoljne da se to uradi, samo bi ih trebalo pažljivo čitati”, navodi Pavlović.

Kulišićeva studija je, prema njegovim riječima, metodološki izuzetno utemeljena i predstavlja primjer kako se piše ozbiljan naučni rad.

“Ona jasno pokazuje da su ideje o etničkoj, nacionalnoj, krvnoj, genetskoj, ili bilo kojoj drugoj, potpuno apsurdne. Miješanja i slojevitost tih miješanja su bila tolika da je nemoguće utvrditi do bilo kog smislenog stepena neku vrstu čistote. Jedini diskurs koji nameće tu potrebu za traženjem čistoće i prebrojavanjem krvnih zrnaca je nacionalistički, bilo da se radi o predatorskom srpskom nacionalizmu ili nekom drugom. Kulišićeva poruka je politička, cilj je da se prepozna proces politizacije nauke”, kazao je Pavlović, podsjetivši da je knjiga nakon objavljivanja izazvala snažne reakcije tadašnjih političkih struktura, upravo zbog toga što je dovodila u pitanje dominantne narative o porijeklu Crnogoraca. Govoreći iz ličnog i profesionalnog iskustva, Pavlović je naglasio da je Kulišić bio naučni autoritet koji je svoje zaključke temeljio na detaljnoj analizi izvora, posebno u oblasti lingvistike i toponimije.

Adnan Čirgić je u izlaganju posebno ukazao na društveni i naučni kontekst u kojem je djelo nastalo, ističući da je u vrijeme socijalističke Jugoslavije postojala snažna ideološka kontrola nad pitanjima identiteta.

„Kulišićeva studija predstavljala je ozbiljan izazov tada dominantnim naučnim stavovima. Ona je, oslanjajući se na arhivsku građu i naučnu metodologiju, osporila brojne uvriježene teze o porijeklu crnogorskih plemena“, kazao je Čirgić, dodajući da i danas postoje otpori prema ovakvim istraživanjima, što potvrđuje njihovu trajnu relevantnost.

Kako ističe Čirgić “iako se za crnogorsku kulturu često kaže da počiva na ‘kultu sjećanja na slavne pretke’, savremeno doba to nasljeđe ne čuva na isti način. Naprotiv, u humanističkim naukama često se dešava da se svaki novi stvaralac ponaša kao da nauka počinje od njega, zanemarujući ili prisvajajući rezultate prethodnika”.

U tom kontekstu, navodi Čirgić, ponovno izdanje studije Špira Kulišića o etnogenezi Crnogoraca ima poseban značaj jer, ne samo da vraća u fokus jedno kapitalno djelo, već i podsjeća na njegovu naučnu i društvenu težinu. Kulišićeva studija nastala je u vremenu kada je, uprkos formalnom priznanju crnogorske nacije u socijalističkoj Jugoslaviji, dominirala teza o Crnogorcima kao dijelu srpskog etničkog korpusa. “Zvanična nauka je imala  zadatak da ne iskače iz tog okvira, pa ne čudi što su i pokreti poput onog iz 1968. godine, koji su afirmisali crnogorski jezik, književnost i kulturu kao posebne, bili dočekani kao jeres”, ističe Čirgić.

U etnologiji je posebno bio snažan kontinuitet škola koje su Crnu Goru tumačile kao srpski etnički prostor, često se oslanjajući na ideološki oblikovana predanja. Kulišićev rad predstavljao je prekretnicu jer je, analizom istorijskih izvora „razotkrio izmišljene konstrukcije unitarističke nauke“, smatra Čirgić i dodaje da su Kulišićeva istraživanja pokazala da narativi o masovnim doseljavanjima i dominantno nestranačkom porijeklu plemena, nemaju čvrsto uporište. Umjesto toga, ustvrdio je dr Čirgić, riječ je uglavnom o migracijama iz susjednih, bliskih oblasti.

Čirgić naglašava da o značaju Kulišićevih rezultata govori i činjenica da ga do danas, u polju kojim se ova knjiga bavi, niko nije nadmašio.

“Više od ove studije danas bi nam možda moglo reći njeno prošireno izdanje ukoliko, bi ugledalo svjetlost dana, nakon što je u rukopisu netragom nestalo nakon hajke koju je ondašnja vlast i nauka njena službenica organizovala na autora”, kazao je Čirgić odajući priznanje DANU, Aleksandru Mugoši, dr Srđi Pavloviću i Nikoli Beladi, što su Špiru Kulišiću i njegovoj studiji pružili zasluženi publicitet.

Posjetioci promocije sinoć su dobili priliku da diskutuju o studiji “O etnogenezi Crnogoraca”, a veliki broj njih je tu priliku i iskoristio.

The post Promovisano drugo izdanje knjige O etnogenezi Crnogoraca  first appeared on BARinfo.

Petnaestog aprila 1979. godine crnogorsko primorje zadesila je najsmrtonosnija prirodna nepogoda, u kojoj se tlo pretvorilo u nestabilnu masu, a njena razorna snaga, praćena zastrašujućim tutnjem, razorila je 250 naselja, 240 školskih objekata, 570 ustanova socijalne i dječije zaštite i 53 bolnice, od Ulcinja do Herceg Novog. Nepredvidiva priroda Zemljine kore, na prostoru dužem od 100 kilometara, odnijela je 101 život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, dok je među više od hiljadu povrijeđenih njih 159 bilo u veoma teškom stanju. U Baru je stradalo 49 osoba, od čega najviše u Crmnici. Više od polovine svih objekata u gradu pod Rumijom i njegovim naseljima bilo je razoreno…

Ovaj instrumentalno najsnažniji zabilježeni zemljotres na istočnoj jadranskoj obali, od kojeg je jedino bila jača Velika trešnja u Dubrovniku 1667. godine, među 64.000 objekata na našem primorju teško je oštetio i Luku Bar.

U 7 časova, 19 minuta i 50 sekundi, zemljotres jačine IX stepeni Merkalijeve skale, sa magnitudom od 7 stepeni Rihtera, u Luci Bar izazvao je pucanje obale i iskakanje ogromnih dizalica iz svojih ležišta. Samo nekoliko sati kasnije, nakon pomjeranja Jadranske tektonske mikroploče ispod Dinarida, u najjužnijoj luci tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije izbio je požar u skladištu pamuka na gatu broj dva, dok je na naftnim rezervoarima u Volujici došlo do napuknuća.

Zbog izlivanja lako zapaljivih tečnosti u lučki akvatorijum, desetak usidrenih brodova ubrzano je napustilo svoje vezove. Ipak, posada broda „Pomoravlje“, pod komandom kapetana Viktora Sakare, odlučila se na hrabar čin, da pomogne i spriječi dalje izlivanje ogromnih količina nafte. Kapetan Sakara, tada tridesetosmogodišnjak, sagledavši ozbiljnost situacije, okupio je posadu i odlučno rekao: „Momci, moramo da pomognemo Baru“! Tanker „Pomoravlje“ ostao je na svom petrolejskom vezu i, koristeći brodske pumpe, tokom tri dana i noći ubacio više od 30 miliona litara vode u napukli naftni rezervoar. Njihovim požrtvovanjem nije samo spriječena ekološka katastrofa velikih razmjera, već i opasnost od potencijalne eksplozije koja bi razorila šire urbano jezgro Bara.

O herojstvu posade broda tadašnje Jugoslovenske tankerske plovidbe iz Zadra, sačuvan je dokumentarni zapis nekadašnje Radio-televizije Titograd, odnosno intervju sa doajenom jugoslovenskog novinarstva i autorom prve vijesti o katastrofalnom zemljotresu iz 1979. godine, Boškom Miloševićem, koji je 1980. godine vodio novinar Ratko Banović.

Na dan kada mlađe generacije podsjećamo na najtragičniji urbani događaj XX vijeka u Crnoj Gori, neophodno je sjetiti se svih građana tadašnje Jugoslavije, ali i drugih zemalja, koji su u tom teškom periodu pružili pomoć stanovnicima Bara i ostalih pogođenih područja. Među njima posebno mjesto zauzima posada broda „Pomoravlje“, koja je 1979. godine nagrađena Plavom vrpcom „Vjesnika“, priznanjem za spasavanje ljudi i imovine na moru, u kategoriji kolektivnog priznanja „Za pomoć pruženu stanovništvu u Luci Bar za vrijeme potresa“.

Njihov kapetan Viktor Sakara rođen je 15. juna 1941. godine u Zadru, gdje je 1962. završio pomorsku školu. Pored pomorstva, gajio je i veliku ljubav prema sportu, bio je vrsni gimnastičar, dobar jahač i aktivan član Veslačkog kluba „Jadran“. Preminuo je 18. novembra 2007. godine i sahranjen je na gradskom groblju u Zadru.

(Najznačajniji podaci korišćeni u tekstu, prikupljeni su zahvaljujući poznatom zadarskom sportskom novinaru i publicisti Bernardu Paleki).

The post Barba Sakara i njegova posada: Simbol hrabrosti u zemljotresu 1979. first appeared on BARinfo.

Događaj je otvorio Neđeljko Necko Đurović, koji je, pored Čeda Orlandića, jedan od inicijatora. Najava Đurovića bila je uvertira za veče preplavljeno emocijom, ponosom i ljubavlju prema Crnoj Gori.

Moderatorka događaja bila je novinarka Slavica Vasović Kruščić, koja je sa sagovornicima, pored Čelebića, umjetnika Zdravka Đuranovića i pjesnika Rajka Joličića dala posebnu notu ovoj večeri.

Čelebić se već decenijama bavi poezijom čiji sadržaj obiluje rodoljubljem, patriotizmom, ali i ličnim životnim iskustvom. Tokom večeri autor je publici predstavio dio svog bogatog kjniževnog stvaralaštva, dugog više od 30 godina.

Nostalgija prema domovini, prema Cetinju i Štitarima, ali i život van njenih granica, dovodi do nastanka poezije Nikole Čelebića. Knjige, zbirke pjesama, tekstovi, poezija, prožeti su najviše istorijom i identitetom Crne Gore.

Kako je i sam Čelebić rekao u uvodnom dijelu govora, veliko mu je zadovoljstvo što njegovo prvo autorsko veče ogranizuje u Baru i to baš na dvadesetogodišnjicu obnove crnogorske državnosti.

Priča o njegovoj baki Milici, ali i o još maloljetnom Mitru koji ide da brani Crnu Goru od neprijatelja, uprkos riječima njegove majke da ostane kući, izmamila je ovacije prisutnih.

Zbirka pjesama “Praznik duše crnogorske” jedno je od najistaknutijih djela ovog pjesnika, a sadrži 140 pjesama.

Njegove pjesme pronašle su put i do muzike širom prostora bivše Jugoslavije. Posebno mjesto zauzimaju pjesme objavljene u knjizi kompozitora Jasmina Mangafića „Kapije sevdaha“, među kojima su i „Pjesma majci“, „Ljepote Bosne“, kao i naslovna pjesma zbirke.

Autor je zastupljen i u više značajnih književnih izdanja i zbornika. Među njima su „Crna Gora u pjesmama“, nastala u saradnji sa eminentnim crnogorskim pjesnicima, zatim knjiga „Stara maslina“, u kojoj je njegova pjesma nagrađena na međunarodnom festivalu poezije u Baru, kao i zbirka ljubavne poezije „Nekazano“, gdje je nagrađena pjesma „Tebi, Tina“, posvećena njegovoj supruzi. Njegov rad prepoznat je i u knjizi „U ime oca i sina“ autora Slavka Mandića, u kojoj je predstavljen kroz intervju iz Kotora i kroz više njegovih pisanih kolumni. Posebnu inspiraciju autor je pronašao i u knjizi „Let iznad sokolovog gnijezda četiri vijeka Trebješana ispod Stavora“ Dušana Duja Čelebića, koja je bila povod za nastanak jedne od njegovih najdražih pjesama „Štitarima“. Autor je zastupljen i u „Zborniku Podgorica u pjesmama“, gdje se, pored njegovih, nalaze i pjesme njegove djece Milice i Rajana, koji su takođe pokazali veliki talenat za pisanje.

Značajno mjesto zauzima i knjiga „Iz pepela velikih ljubavi“, nastala u saradnji sa Zdravkom Đuranovićem, u kojoj su kroz autobiografske pjesme opisani život, događaji i ljubavi dvojice autora.

Publika je imala priliku da čuje fragmente iz najnovije knjige „Čo’jek žena“, posvećenu majkama, sestrama i ženama Crne Gore. U njoj se nalaze i tekstovi pjesama koje su već postale prepoznatljive na muzičkoj sceni.

Autorsko veče u Baru bila je prilika za poštovaoce njegovog stvaralaštva  kojih je bilo od 7 do 77 godina, da uživo čuju stihove koji su obilježili dugogodišnji rad piscaa.

Skup je počeo i završio se porukom “Da je vječna Crna Gora”.

The post Veče preplavljeno emocijom, ponosom i ljubavlju prema Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

“Ova knjiga daje prikaz jednog nasilnog, protivpravnog, klerofašističkog postupanja SPC kao glavnog faktora, instrumenta projekta Velike Srbije, ‘Srpskog sveta’ na štetu Crne Gore. Po ustavu, Crna Gora je nezavisna, suverena, građanska, demokratska, ekološka i država pravde i vladavine prava. No, ona je to samo formalno. Suštinski, ovo vam je svetosavska i teokratska država. Sad smo ušli u drugu fazu – fazu Božje države, a treća faza je pravoslavni fundamentalizam, i ne znam kada ćemo doći do nje”, kazao je Belada.

On je naglasio da se u knjizi “u bilo kojem smislu ne govori protiv vjere i protiv vjerskih sloboda”.

“Ova knjiga govori o neodgovornosti institucija, urušavanju pravnog sistema, kršenju Ustava i izdaji nacionalnih interesa. Pored toga što govori o stanju duha u Crnoj Gori, knjiga je istovremeno prikaz namjere crkve i strane države da izvrše dominaciju i nad teritorijom Crne Gore. Ovo je argumentovana i činjenično potkovana optužnica i poziv budućim generacijama mi smo nemoćni na otpor i revolucionarni stav”, dodao je Belada.

Sadašnje “šminkanje” i revitalizacija stanja u sferi politike i ideologije, naveo je u svom govoru “posebno djeluju na sekularni karakter Crne Gore”.

“Moj cilj je da kroz tekstove iz ove i moje prethodne knjige podsjetim buduće generacije da sada Crna Gora nije  ustavna, sekularna i pravna država. Njene granice, suverenitet i identitet određuje oltar. Goruće pitanje u Crnoj Gori je status Crnogoraca u sopstvenoj državi. U javnom životu, Crnogorci  nemaju nikakav institucionalni uticaj. Postoji država, Crnogorci kao većinski narod, a niti učestvuju, niti odlučuju o bilo kojem pitanju društvenog života države. Paradoks je da jedan većinski narod ne učestvuje u institucionalnom životu, da crnogorski jezik ne govori većina građana, da se falsifikuje istorija tog naroda, da mu se ne priznaje crkva”, istakao je Belada.

On je iskazao strah da će, kako je kazao, nastavkom asimilacije Crnogoraca nestati suverena država.

“Ako sljedeći popis pokaže da nas ima nešto preko 30 odsto, smatram da je završeno sa Crnogorcima. U Srbiji je asimilacijom nestalo 100.000 Crnogoraca, zašto ne bi i ovdje, kad prođe jedan period, asimilacijom i 50.000 da nas pođe, i tako nestaje suverena država. Za ovo stanje su isključivi krivci Crnogorci”, rekao je, pored ostalog, Belada, koji je posebno zahvalio prof. dr Milanu Nikoliću na pomoći u organizaciji ove promocije.

Moderator prof. Neđeljko Necko Đurović istakao je da je termin promocije namjerno izabran na Međunarodni dan maternjeg jezika, te da se time želi ukazati na značaj afirmacije crnogorskog jezika i “naglašavamo da je jezik na kojem stvaramo i osjećamo, mislimo i poručujemo, veoma važan segment našeg nacionalnog identiteta i kulturnog nasljeđa”.

“I sama knjiga je posvećena očuvanju kulturnog nasljeđa i predstavlja svojevrsni pravni vodič za njegovu institucionalnu i sveopštu zaštitu. ‘Okupacija oltarom’ nije samo pisani trag o vremenu kojeg svi proživljavamo i nije samo argumentovani prikaz današnjice u kojem naša fragilna građanska zajednica doživljava svoj pad pod naletom kleronacionalizma. Nije prvi put da se Crna Gora i njen narod nalazi pred brojnim izazovima, ali smo prvi put dominantno postali ravnodušni i, kako bi rekao Gete ‘skriveni pod jezikom’. Izazovi i njene borbe odredile su milenijumsko postojanje naše Crne Gore, ali naša nezainteresovanost za njeno duhovno i kulturno nasljeđe, kao i zid ćutnje naših institucija na brojna nepočinstva protiv države i otvoreno negiranje crnogorske nacije, uveli su nas u pakleni krug borbe protiv bližnjih i protiv samih sebe”, rekao je prof. Đurović.   

On je mr Nikolu Beladu predstavio kao uglednog pravnog teoretičara i autora preko tridesetak stručnih radova, advokata i nekadašnjeg vršioca brojnih javnih funkcija, suosnivača i člana redakcije časopisa za pravna i ekonomska pitanja korporativne privrede „Akcionar“ i člana redakcije časopisa „Advokat“, glasila Advokatske komore Crne Gore, te kao koordinatora pravnog tima Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) koji “u kontinuitetu od 2005. upozorava na protivpravno djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”.

“Ova dvojezična i tematski struktuirana publikacija, na veoma upečatljiv način argumentuje i analizira protivpravno ponašanje SPC prema državi Crnoj Gori i njenim institucijama, kao i njeno ideološko djelovanje prema crnogorskoj naciji i njenoj duhovnoj i kulturnoj baštini. Beladin rukopis na konkretnim primjerima vrši jasna raščlanjivanja spornih stanovišta i pravnički proučava otvorena pitanja, tako da u njegovoj sadržini nailazimo na upečatljive osvrte kojima se proučavaju pokušaji u kojima se istorijsko nasljeđe crnogorskog naroda nastoji povjeriti na upravljanje vjerskoj organizaciji sa sjedištem u Srbiji. Nelegalne intervencije na spomenicima kulture i vjerskim objektima, javnopravna i eksteritorijalna ovlašćenja SPC data Temeljnim ugovorom, nedefinisani pravni subjektivitet SPC i sticanje imovine bez pravnog osnova – samo su neke od obrađenih tema u ovoj knjizi”, kazao je, između ostalog, prof. Đurović.

“Iako sam saglasan sa većinom tvrdnji koje autor iznosi u knjizi, za moje poimanje ove materije pojedine tvrdnje su odviše defetističke. To se posebno odnosi na tvrdnje o mogućem nestanku Crnogoraca, a sa nestankom Crnogoraca i Crne Gore kao nezavisne države”, istakao je u osvrtu na knjigu istoričar prof. dr Milan Šćekić.

Prema njegovim riječima, nijednog trenutka ne treba smetnuti sa uma  da je Crna Gora kroz svoju prošlost imala mnogo prilika da nestane “a u različitim vremenskim periodima to se i događalo”.

“Ali, ideja o neophodnosti obnove crnogorske državnosti, na kraju je uvijek trijumfovala. I toj su se ideji povinovali i širokogrudo je prihvatali i potomci gorljivih pobornika ujedinjenja sa Srbijom, kao i djeca učesnika Podgoričke skupštine, i četnička djeca. To govori da mi nijesmo narod koji je juče stekao državnost i kome, bez obzira na naše identitetske mimikrije, prijeti nestanak. Naprotiv, Crnogorci su narod sa državotvornim iskustvom, tradicijom i sviješću koja je bila duboko ukorijenjena kod brojnih generacija Crnogoraca, a ukorijenjena je nesumnjivo i kod savremenih Crnogoraca, kao i ideja  da je na ovim prostorima  od antike do današnjih dana postojala državna organizacija. Čak i da se, kojim slučajem, opet desi neka nova 1918. godina, siguran sam da će na kraju trijumfovati ideja o državnoj nezavisnosti Crne Gore. I ne postoji ta obavještajna agencija, medijska posluga, vojska, žandarmerija, novac i služinčad tuđina koji tu ideju mogu potrijeti”, ukazao je prof. dr Šćekić.

On je naglasio da su se crnogorski suverenisti  i nakon 1918.  borili “praktično protiv cijeloga svijeta”.

“Veliki je broj Crnogoraca izgubio život i teško postradao u toj borbi, ali smo na kraju izgurali svoje. Trijumfovali smo i 1945. kada je Crnoj Gori  povraćena državnost, kao i 2006. kada je obnovljena crnogorska državna nezavsnost. Ako bude potrebno, pobijedićemo opet. I zato Crnogorci neće nestati, iako prolaze kroz težak period i teška iskušenja”, rekao je, pored ostalog, prof. dr Šćekić, ističući i da u sali večeras nije vidio “nikoga od predstavnika vladajuće većine u Baru”.

Tokm razgovora autora sa posjetiocima promocije, prof. dr Zarija Pejović ukazao je da kod pitanja crkve “ne postoje DPS Crnogorci i opozicioni Crnogorci, moramo biti jedinstveni u onome što je naše ljudsko i građansko pravo koje treba definisati”.

“CPC je nekada imala 20 odsto podrške, sada ima mnogo manje. U situaciji kada imamo vlast takvu kakva je, i veliki uticaj SPC u društvu, smatram da treba da proslijedimo Evropskom parlamentu peticiju sa nekoliko desetina hiljada naših glasova, i da nekoliko biranih ljudi sa istom tom peticijom pošaljemo kod carigradskog patrijarha, da ga pitamo da nam pomogne. Za to je bio sjajan trenutak 2022. nakon napada Rusije na Ukrajinu, kad je carigradski patrijarh ušao u sukob sa Ruskom pravoslavnom crkvom. Ovo se treba demokratski riješiti, jedna crkvena organizacija je vojno-politički instrument druge države, i to je već bezbjednosno pitanje i mi na to ne možemo da zatvaramo oči”, rekao je prof. dr Pejović.

“O ovom režimu mogu da govorim pet dana kritički, ubjedljivije od vas, ali, tvrdim da je ovaj režim direktna posljedica nemara prethodnog režima. To je istorijska i krucijalna istina. Kao što vjerujem da je ova ideja neuništiva, ona će se uvijek revitalizovati, tako isto kao neko ko se bavi naukom, znam da je za Crnogorca vjera folklor i da je ovo društvo imalo tu nesreću da iz ateizma pređe u teizam. Sociološke analize iz 80-ih godina prošlog vijeka pokazuju da su najveći ateisti u SFRJ bili Crnogorci, čak 80 odsto, a analize iz 90-ih godina pokazuju da su Crnogorci najveći teisti u bivšoj Jugoslaviji – preko 90 odsto. To znači da nema opipljive vertikale u kojoj se dešava ovaj politički proces, već da se vjera doživljava kao politički folklor”, prokomentarisao je akademik prof. dr Šerbo Rastoder.

The post Promovisana knjiga Okupacija oltarom, mr Nikole D. Belade first appeared on BARinfo.

Knjiga se sastoji od šesnaest reakcija – građanskih, aktivističkih, pravničkih – u formi autorskih tekstova i intervjua kojima je u medijima mr Nikola Belada komentarisao društvenu stvarnost od 2022. do sredine 2024. godine, a djelovanje Srpske pravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore je nit koja se u manjoj ili većoj mjeri provlači kroz čitavu knjigu.

„Belada je istaknuti crnogorski advokat i intelektualac, čije se osnovno interesovanje u domenu javnih poslova tiče državno-crkvenoga i spomeničkoga prava. Stoga i ne čudi što je odnos SPC i odnos crnogorskih u dato vrijeme vladajućih struktura prema crnogorskoj teritoriji, prema crnogorskome spomeničkom nasljeđu, prema crnogorskim kulturnim dobrima glavna preokupacija u ovim tekstovima“ stoji u recenziji knjige „Okupacija oltarom“.

Dodaje se i da je centralna tema Temeljni ugovor „koji se ni sadržinom ni rješenjima ne oslanja na međunarodnu praksu, čak ni na praksu koja postoji u okolnim državama – prije svega u Srbiji, u kojoj je sjedište Srpske pravoslavne crkve.“

Nikola Belada je rođen na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Na Pravnom fakultetu diplomirao je 1978. godine, magistar je iz sfere obligacionog prava i više od 15 godina bavi se advokaturom. Suosnivač je i član redakcije časopisa za pravna pitanja korporativne privrede „Akcionar“, član redakcije časopisa „Advokat“,  glasila Advokatske komore Crne Gore. U ovim časopisima objavio je tridesetak stručnih radova.

Posebno se bavi izučavanjem državno-crkvenog prava. Upoznat je sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti, smjernicama Venecijanske komisije iz 2004. i 2014. godine, praksom Evropskog suda za ljudska prava po pitanjima vjerskih sloboda, kao i američkim Zakonom o vjerskim slobodama.

Od 2015. do kraja 2019. godine bio je koordinator pravnog tima Crnogorske pravoslavne crkve po pitanjima Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica. Autor je knjige „Mrak – Jevanđeoski nacionalizam“. Sa posebnom pažnjom je usmjeren na sudske postupke u kojima zastupa na desetine građana kojima su ugrožena elementarna prava predviđena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Od 1990. godine ne učestvuje u političkom životu Crne Gore. Nije član nijedne partije. Osnivač je i predsjednik NVU Crnogorski zbog, kao i jedan od osnivača Građanske inicijative „21. maj“.

The post Promocija knjige mr Nikole Belade: Okupacija oltarom first appeared on BARinfo.