Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović podnio je ostavku danas, a tu informaciju objavio je na svom Fejsbuk profilu.

On je u objavi napisao da “sabotaža medijskih zakona”, koja je započela još prije njihovog usvajanja u junu 2024. godine, nastavila “istom žestinom” tokom prošle i ove godine.

“Umjesto da sprovedu zakone o RTCG i audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su temelj za profesionalne, nezavisne i javne, a ne partijske institucije, vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom”, objavio je Rudović na Fejsbuku.

Ti zakoni, koje su, kako naglašava, pažljivo i naporno pripremali, predstavljaju normativni temelj evropskog modela medijskih sloboda i nezavisnih institucija.

“Uprkos brojnim pokušajima da se oni obesmisle i preinače, uključujući i najave da će se članovi upravljačkih tijela RTCG i AMU ponovo birati po mjeri političke podobnosti i poslušnosti, uspjeli smo te nasrtaje do sada da zaustavljamo. Između ostalog i zahvaljujući podršci naših međunarodnih partnera“, poručio je.

Rudović kaže da, ipak, nijesu uspjeli pokušaji da se makar oko temeljnih vrijednosti uspostavi konsenzus.

“To je bilo vidlivo na jučerašnjoj sjednici Administrativnog odbora, kada su opet grubo prekršeni zakoni o RTCG i o audiovizuelnim medijskim uslugama. Postalo je jasno da je gaženje po zakonima politički plan, a ne incident“, kaže Rudović.

Odluku je donio zbog odgovornosti prema svim dobronamjernim članovima radnih grupa za pripremu Medijske strategije i tri medijska zakona, s kojima je, sa koleginicama i kolegama iz Direktorata za medije, dvije godine pripremao reformu medijskih politika.

Poručio je da ne pristaje na režiju koja poništava sve ono zbog čega je tu dužnost prihvatio.

“Zbog IBAR-a nam je prošlo makar 95 odsto dobrih, možda i revolucionarnih rješenja, usvojeni su zakoni u parlamentu, a onda je vladajuća većina pokazala svoje pravo lice. Za njih ti zakoni, nakon što smo dobili IBAR i privremeno zatvorili Poglavlje 10 u pregovorima sa EU, više ne važe. Time se obezvređuje naporan rad, dobra volja i znanje koje su članovi radnih grupa ulagali tokom 2022. i 2023. godine. Riječ je o koleginicama i kolegama iz medijskog i nevladinog sektora, nezavisnih regulatornih tijela, državnih institucija, Savjeta Evrope i Evropske unije”, dodao je on.

On je poručio i da svima duguje izvinjenje što sistem nije imao snage da ih zaštiti od omalovažavanja.

“Sticajem okolnosti imao sam priliku da upoznam dio naše državne administracije. U različitim službama, od Direktorata za medije do sektora u drugim institucijama, Crna Gora ima mnogo učenih, agilnih, sposobnih i posvećenih ljudi. Da se oni pitaju odavno bismo ispunili sva mjerila za ulazak u EU”, rekao je Rudović.

U aprilu 2022. godine, za generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Vlada je postavila Neđeljka Rudovića, diplomiranog pravnika. Odluka je tom prilikom objavljena na sajtu Vlade, a Rudović je dotad bio vršilac dužnosti generalnog direktora ovog Direktorata.

Osim uredničkog posla u ND Vijesti, Rudović je jedno vrijeme bio i poslanik u Skupštini Crne Gore.

The post Rudović podnio ostavku: Nastavlja se sabotaža medijskih zakona first appeared on BARinfo.

Organizator okruglog stola je NVO Media centar, a modeli koji su predstavljeni nastali su u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“ koji ima za cilj da skupštine opština 15 lokalnih samouprava usvoje i primijene ove opšte akte u lokalnim javnim emiterima.

Ipak, kako Radio Bar saznaje, pozivu se odazvala jedino Opština Bar, odnosno Srđan Lekić, sekretar Sekretarijata za kulturu. Osim njega, prisustvovali su predstavnici lokalnih uprava Plava, Gusinja i Žabljaka, koje nemaju lokalne emitere, ali žele da ih osnuju. Naš medij je predstavljao Neđeljko Đurović, član Savjeta Radio Bara.

Nakon uvodnih obraćanja Gorana Đurovića, direktora Media centra i Neđeljka Rudovića, direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, ključne segmente Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji se odnose na lokalne javne emitere predstavila je Sunčica Bakić, direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Neđeljko Đurović je ukazao na spornu implementaciju člana 49, stav 3 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, odnosno na to da u slučaju Opštine Bar, prilikom usvajanja budžeta za tekuću godinu, nije ispoštovana preporuka Direktorata.

“S obzirom da sam bio, kao član savjeta LJE ‘Radio Bar’ učesnik u javnoj diskusiji, a tu je i sekretar Sekretarijata za kulturu, koji može da potvdi, na moj osvrt i na ukazivanje na vašu preporuku, predlagači Odluke o Budžetu Opštine Bar za 2025. godinu nijesu uvrstili iznos koji je trebalo da bude predviđen insistirali su na doslovnom tumačenju ove nejasne i kontradiktorne zakonske odredbe. U slučaju našeg lokalnog javnog emitera, radi se o iznosu koji nas je u velikoj mjeri uskratio za opremanje i za kadrovsko osnaživanje rada naše medijske kuće. Među prvima ostvarili smo 20 odsto autonomnog autorskog programa, ali bez odgovarajuće elektronske opreme i kadrovskog potencijala, teško da ćemo u narednom periodu moći da na adekvatan način odgovorimo, po kvalitetu tog programa. Mislim da će se i ostali lokalni emiteri susresti sa tim problemom. Htio bih da ukažem da nijeste obavili anketiranje svih lokalnih javnih emitera da li su Odluke o budžetu uvrstile ono što je Zakon predvidio. Da smo za ovu priliku imali te podatke, mislim da bismo imali evidentan pokazatelj kako i na koji način predstavnici lokalnih vlasti uvažavaju rad lokalnih javnih emitera. Stoga poručujem da bi bilo korisno da danas kao učesnici ovog Okruglog stola zatražimo od Ministarstva kulture i medija što hitniju izmjenu spornog člana zakona i to u roku do prvog jula ove godine, jer bi time bilo omogućeno da odluke o budžetima lokalnih samouprava budu usklađene sa tom normom” kazao je on.

 Đurović je istakao da je potrebno poslati jasnu, oštru osudu svih tendencioznih netačnih informacija koje kruže u medijima.

 “Činjenica da govor mržnje ostavljamo isključivo u nadležnost Uprave policije i Tužilaštva nije odgovarajuća. Moram da ukažem na detalj da često čujemo predstavnike državnog tužilaštva da nemaju dovoljno kapaciteta za neke od aktivnosti koje su često predmet medijskog interesovanja i da očekuju od stručne javnosti da im pruži podršku. Recimo, kad se govori o primjerima korupcije, privrednog i ekonomskog kriminaliteta, oni kažu da nemaju dovoljno stručnjaka za tu vrstu forenzike. Ako bi mi kao stručna javnost, predstavnici medija, Direktorata, Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ih uputili na to da oni po određenom pitanju moraju da preduzmu aktivnosti, mislim da bi poslali jasnu poruku. Sa ovoga skupa bih zamolio da zauzmemo takav stav. Na kraju, vezano za implementaciju zakonskog teksta, s obzirom da od marta tekuće godine kreće njegova primjena, predložio bih da ostavimo period od godinu do godinu i po, s obzirom da ima rokova koji su u koliziji, konkretno kad se tiče organa upravljanja i nekih postupaka. Kao predlagači, trebalo bi da obavite anketu – bilo bi dobro u novembru ili decembru, kada se i završavaju programski akti, kada ćemo moći da vidimo kako su prošle javne rasprave vezano za naše programske akte prema građanima, i da u martu iduće godine imamo jasne pokazatelje kako jedinice lokalne samouprave finansiraju naš rad. Imaćete jasan pokazatelj šta treba u zakonskom tekstu promijeniti, pri čemu, gospodine Đuroviću i gospodine Rudoviću, ukazujem na to da bi sada trebalo da imamo jedan jasan zaključak, da se dođe do promjene člana 49 ovog zakona, u hitnoj proceduri. Između ostalog i zato što bi, kada su u pitanju naše medijske kuće, mogli da nesmetano obavimo postupak javnih nabavki. Ako bi dobili sredstva koja nismo dobili Odlukama o budžetu, do prvog juna mi bi mogli da ispoštujemo rokove, shodno Zakonu o javnim nabavkama i da na taj način kovalidiramo štetu koja je evidentno nastala. Kad budete uradili analizu, vidjećete da nisu samo Opština Bar, Rožaje i Cetinje doživjeli taj tretman, jer mi kao pravnici ne znamo zlonamjerno tumačenje – dobijate jasnu instrukciju da li je norma jasna ili nije. Od strane predlagača odluke, u ovom slučaju Odluke o budžetu dobili smo mišljenje da ona nije ostvariva. Zamolio bih da u predstojećem periodu, u komunikaciji sa nama, jasno evidentiramo propuste ili nejasnoće, pri čemu već sada mogu da kandidujem činjenicu da ćemo imati dosta poteškoća kada je u pitanju imenovanje članova Savjeta iz redova civilnog sektora, s obzirom da u većini naših gradova ne postoje jasno definisane procedure i ta konstatacija da li je neka institucija pod političkim uticajem ili nije, zapravo proizilazi iz toga, jer nije jasno definisana sama procedura. Mi ćemo ovim zakonom jedan dio toga moći da usmjerimo i kanališemo, ali konkretan angažman na nivou lokalnog civilnog sektora je često nešto što je fluidno i nije, sa stanovišta dobre prakse, ujednačeno” apostrofirao je član Savjeta Radio Bara, Neđeljko Đurović.

“Ja ne smatram da su u ovom trenutku niti Univerzitet Crne Gore, niti ostale institucije, niti Unije poslodavaca, osim jedne sindikalne organizacije – Unije slobodnih sindikata, da postoje slobodne državne institucije, na koje nema neprimjerenog partijskog uticaja. Jednako ćete moći da ostvarite partijski i politički uticaj preko Univerziteta Crne Gore, PEN centra ili neke druge institucije, kao i preko nevladinih organizacija. Dakle, suština jeste da se zaista traži da se institucije oslobode pritiska i da pošalju ljude koji su od integriteta. Crnogorska akademija nauka (CANU) je do skora imala u Savjetu RTCG, poslije jednog velikog Perka Vukotića, do skora člana koji je pokazao u procesu oko imenovanja generalnog direktora, da je osoba bez elementarnog profesionalnog integriteta”, kazao je Goran Đurović.

On je dodao da je, kada je u pitanju govor mržnje, tačno da su Uprava policije i Tužilaštvo organi koji moraju po službenoj dužnosti da se time bave.

“Ali vi, za razliku od mnogih drugih emitera, imate mogućnost da kroz programske profesionalne standarde, kao akte koje ima svaki javni emiter, možete da kroz tu vašu samoregulaciju suzbijate ono što je širenje govora mržnje, što će se dešavati i kod pojedinih lokalnih javnih emitera, ukoliko ne obrate pažnju” dodao je on.

“Iskustvo nas uči da svi ovi zakoni mogu da ne važe ako osnivač odluči da ne uplaćuje sredstva. Imate primjer Radio Cetinja – svim korisnicima Budžeta u Cetinju uplaćivane su pare, Radio Cetinju nisu, tako da se mora naći mehanizam i da se to riješi”, kazao je predstavnik cetinjskog lokalnog emitera Mladen Zadrima.

“Mi upravo analiziramo budžete 15 jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se tiče finansiranja lokalnih javnih emitera i imaćemo za koji dan zaokruženu informaciju, jer nas vrlo zanima. Ja ću vrlo precizno saopštiti svoje viđenje: one opštine koje su na ovaj način tumačile član 49 nijesu saveznici svojih lokalnih javnih emitera i to sada pokazuju na djelu i žao mi je zbog toga. Kao što sam rekao, tehničke izmjene zakona bile su spremne još u decembru, biće vrlo brzo procesuirane. Naša je obaveza da sve greške otklonimo. Pitanje koje je važno za cijelo društvo je priča o govoru mržnje i na koji mu se način suprotstaviti. Norme svi znamo, niko nije izuzet od gonjenja i sankcionisanja zbog govora mržnje, čak ni oni mediji koji ne žele da se upišu u evidenciju, svi oni potpadaju pod Krivični zakonik ili Zakon o javnom redu i miru ili Zakon o medijima i Zakon o zabrani diskriminacije. Ne može niko očekivati da,  ako mi sad imamo poplavu raznih objava na društvenim mrežama, pa imamo stotine ili hiljade ljudi koji ulaze u opasnu zonu objavljivanja ili dijeljenja štetnog ili nezakonitog sadržaja, da nadležno Tužilaštvo može procesuirati sve njih. Ali može dati dobar primjer, a pravosuđe može dati još bolji primjer određivanjem visine kazne. Jer, po zakonu, ili će ići u zatvor tri mjeseca do tri godine, ili će platiti do pet hiljada eura. Norme postoje, a nadležni tužilački i pravosudni organi mogu dati dobar primjer” istakao je Neđeljko Rudović.

“Po meni, suština priče je da sva Crna Gora zna ko je sebi dao za pravo da truje društvo govorom mržnje, da postoji institucija koja će na tu osobu, tu organizaciju ili grupu, pokazati prstom i mi ćemo to uveče vidjeti na TV ekranima i na portalima. Medijskom strategijom je predviđeno da postoji takva organizacija i ona će se zvati Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja. Nadam se da ćemo uspjeti da je oformimo” dodao je on.

Sekretar za kulturu u Opštini Bar, Srđan Lekić, kazao je da je ovaj okrugili sto možda trebalo ranije organizovati, s obzirom da je zakon usvojen u junu.

“Mi smo iz Opštine Bar krajem decembra uskladili Odluku o osnivanju lokalnog javnog emitera sa zakonom. Dva-tri puta sam se čuo sa gospodinom Rudovićem. Nisam pravnik, međutim, postoji pravna nedoumica oko famoznog člana 49. Drago mi je što čujem da su tehničke izmjene Zakona završene i da će ići u proceduru. Opština Bar, kao što je i do sada, na osnovu ugovora o pružanju javnih usluga i finansiranju medijskih sadržaja prema Lokalnom javnom emiteru izmirivala svoje obaveze, neće biti prepreka da i dalje to radimo i da uskladimo, tj. izvršimo i izmjenu ove odluke, sa tačnim procentom. Na zadnjoj sjednici Skupštine ja sam predlagao odluku, koja je usvojena bez diskusije i vlasti i opozicije. Da se još neko zainteresovao, možda bi bila i bolja” kazao je Lekić.

Tokom diskusije iskristalisao se zaključak da je na nivou države neophodno formiranje Mreže protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja, a potencirana je i potreba ponovnog aktiviranja Unije lokalnih javnih emitera (ULES).

The post Okrugli sto o sprovođenju Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

Prva vijest napisana je na krovu jednog automobila, 17. aprila oko 8 sati ujutro, a u prvoj emisiji gostovao je tadašnji predsjednik Opštine, Blažo Orlandić, koji je rukovodio Štabom civilne zaštite.

Reporteri Radio Bara javljali su o stanju na terenu, raspodjeli pomoći, pomagali porodicama da saznaju kako su njihovi članovi, ali i kako funkcionišu gradske službe od vitalnog interesa za stanovništvo. Riječju, Radio Bar postao je izvor dragocjenih informacija, podrška i neprikosnoveni prijatelj slušalaca.

Sjećanja na to doba evocirali su u Otvorenom studiju Radio Bara prva novinarka barskog, “domaćeg kadra” Ljiljana Đinđinović, jedan od najpoznatijih crnogorskih novinara i medijskih eksperata, Dragoljub Duško Vuković, koji je u prvim danima nakon zemljotresa i osnivanja Radio Bara, radio u našoj medijskoj kući i Dragan Mitov Đurović, višedecenijski novinar Radio Titograda, kasnije Radija Crne Gore, čiji su zaposleni, takođe, svakodnevno bili na uzdrhtalom, zemljotresnom terenu barske opštine, autor publikacije “Od Volujice do Podgorice” i  generalni sekretar Društva crnogorskih novinara.

U drugom satu emisije čuli smo direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića i direktora Media centra, Gorana Đurovića, koji su se osvrnuli na jubilej Radio Bara, govorili o značaju lokalnih javnih emitera, problematici sa kojom su suočeni i perspektivi.

Danas, za naš portal, Bar info, prenosimo dio onoga što su kazali Rudović i Đurović.

“U poplavi raznih novih medija, koje konzumiramo putem telefona ili kompjutera, često se nameće pitanje što smo time dobili – da li ćemo biti na ispravan način informisani, odnosno, da li ćemo imati više štete nego koristi od takvog načina dobijanja informacija. Ako posmatramo iz različitih uglova, vjerovatno, možemo da tvrdimo i jedno i drugo. Korist, zato što imamo na desetine i desetine novih adresa sa kojih možemo da se informišemo, pa čak i kada se radi o nekim stranicama na društvenim mrežama, a zapravo imamo štetu, zato što su takvi, uslovno rečeno, mediji, izvori dezinformacija, i često služe za propagiranje interesa određenih grupacija, što može biti društveno veoma opasno. Na primjer, postavlja se pitanje zašto smo imali tako nizak nivo vakcinacije tokom Kovida, sada nam prijeti epidemija morbila, jer roditelji neće da vakcinišu djecu, što ugrožava naše javno zdravlje. Dakle, potpuno je jasno kolika je važnost javnih servisa, posebno u vanrednim situacijama, poput katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Bar i cijelo primorje 1979. godine. Građani se tada, s pravom, vraćaju tzv. mainstream medijima koji promovišu profesionalno novinarstvo i izvještavaju u skladu etičkim kodeksom novinara. Zato je izlišno postavljati pitanje o značaju takvih medija, koji su čuvari istine, dok svi ostali koji su nas ‘zapljusnuli’ raznoraznim dezinformacijama i neprofesionalnim informisanjem, mogu, ukoliko to ne prepoznamo, skupo da nas koštaju. Sljedstveno tome, postavlja se pitanje, kako tradicionalni mediji da se ponašaju u takvim okolnostima i kako mi, kao društvo, da nađemo odgovor i spriječimo očiglednu opasnost”, kazao je Rudović, koji je naglasio da je prvi korak u tome da javnost prepozna koji mediji  profesionalno rade i koji se na istinit i objektivan način bave temama od javnog interesa, a koji ne rade na taj način.

“Uloga društva jeste, ne samo da sačuvamo, nego i da osnažimo naše medije, a da se oni, sa druge strane, izbore da na svim poljima, pa i na društvenim mrežama, imaju dominantnu ulogu. To nije lako, ali je  obaveza svih nas, jer u suprotnom, prepustićemo nekome ko ne zna što je novinarstvo i ko se ne pridržava profesionalnih i etičkih načela, da kreira javno mnjenje. Radio Bar je jedan od najstarijih lokalnih javnih servisa u Crnoj Gori, koji, uz još nekoliko javnih emitera, u potpunosti opravdava svoje postojanje jer, prema svim istraživanjima, građani najviše povjerenja imaju u lokalne medije. Građani žele da znaju što se dešava u njihovoj lokalnoj zajednici, kako se ponaša i koliko svoje obaveze ispunjava lokalna vlast. U tome jeste smisao lokalnih javnih servisa, čiji su vlasnici, i finansiraju ih, građani. Zato oni postoje da bi, u stvari, bili kontrolori vlasti, a ne nikako njena produžena ruka. Pitanje je da li svi lokalni emiteri ispunjavaju svoju ulogu na taj način i da li građanima pružaju pravovremenu, istinitu i cjelovitu informaciju o važnim temama. Takođe, neophodno je da organizuju debate na važne teme u kojima će omogućiti da se čuje različito mišljenje i svaki glas, kako bi pomogli da se donose odluke koje su u interesu cijele zajednice”, smatra Rudović, koji je skrenuo pažnju da većina lokalnih javnih emitera nemaju adekvatno budžetsko finansiranje, već da pojedini, umjesto važnih programskih sadržaja, emituju, isključivo muziku.

“Zato je naš zadatak bio da pronađemo model finansiranja lokalnih javnih servisa, koji će omogućiti njihovu održivost i funkcionalnost. Dakle, da ne razmišljaju da li će lokalna uprava odrediti budžet koji je dovoljan za njihov rad, ili će neadekvatnim finansiranjem pokušati da utiče  na uređivačku politiku. Da bi se to preduprijedilo, u novom Zakonu o audio-vizuelnim uslugama, po analogiji sa Nacionalnim javnim emiterom, predviđeno je procentualno, u odnosu na visinu budžeta, tačno određen iznos za finansiranje lokalnih emitera, ispod kojeg se ne smije ići. Dakle, nije ostavljeno, kao do sada, da finansiranje i visina izdvojenih sredstava iz budžeta, zavisi od dobre volje osnivača, što će omogućiti sigurnost zaposlenima, i kada je riječ o platama, i kada govorimo o mogućnostima za realizaciju programskih sadržaja. Novi zakon donosi i drugačije kriterijume za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera. Neodrživa je praksa da predstavnici lokalne vlasti budu imenovani u upravljačka tijela, što je još jedna značajna novina koja će omogućiti profesionalniji i nezavisniji rad. Smisao i krajnji cilj, ponavljam, jeste da lokalni javni servisi budu zaista istinski servis građana, a ne produžena ruka lokalne vlasti. To naravno, zavisi i od integriteta zaposlenih u lokalnim medijima, prije svega, novinara i urednika”, poručio je direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović, koji je svim zaposlenima u Radio Baru i građanima, u ime resornog Ministarstva, čestitao rođendan.

Čestitke je, u emisiji Otvoreni studio, uputio i direktor Media centra, Goran Đurović, koji je istakao da se radi o značajnom i respektabilnom jubileju važne lokalne radio stanice.

“Radio Bar je nastao u vremenu velike prirodne katastrofe, i sigurno je da je taj tragični događaj usmjerio njegov rad i funkcionisanje ali, što je još važnije, jeste činjenica da je danas zadržao profesionalne principe u radu. Istraživanje koje je uradio Media centar, potvrdilo da je Radio Bar jedan od lokalnih emitera u koji slušaoci imaju povjerenja, čije se informacije, njihova istinost i  pozdanost, ne dovode u pitanje. Veoma je značajno da građani u Radio Baru imaju siguran oslonac za pravovremeno i objektivno iinformisanje, jer potreba građanki i građana za takvim informisanjem u vremenu digitalnog haosa, biće iz dana u dan sve veća. Nadam se da će Radio Bar zadržati te svoje, davno uspostavljene principe, da neće ulaziti u takmičenje sa drugim medijima, koji pošto poto žele da budu brži u plasiranju informacija, a često to rade na uštrb ili štetu profesionalnih standarda. Zato Media centar veću pažnju, u poslednje vrijeme, posvećuje lokalnim javnim emiterima, jer smo uvjereni da bez njih, građani neće dobiti sve važne informacije za svakodnevni život. Komercijalni mediji, ali, nažalost, i RTCG, ne mogu da obavijeste građane Bara o funkcionisanju komunalne i svih ostalih važnih službi, a biće uskraćeni i za informacije kako da ostvaruju svoja prava i efikasnije utiču na odluke koje se donose na lokalnom nivou. Dakle, Media centar stavlja fokus na rad lokalnih javnih emitera, ne samo uspostavljajući potrebno partnerstvo, već i kroz naše inicijative da se kroz medijske zakone, čija je priprema u finalnoj fazi (očekuje se u skorije vrijeme njihovo usvajanje u Skupštini Crne Gore), lokalni emiteri oslobode partijskog uticaja i, što je veoma važno, da se zakonskim rješenjima obezbijedi finansijska i uređivačka samostalnost. Biće to novi temelji za razvoj lokalnih javnih emitera, koji će se ogledati u daljoj eri digitalizacije, između ostalog, i u tome da lokalni javni emiteri svoje sadržaje emituju i u video formatu (što Radio Bar već odavno čini) koji je atraktivniji i prijemčiviji za konzumente. Opštine će, nakon usvajanja nove zakonske regulative, imati značajne finansijske obaveze prema lokalnim javnim emiterima, a nije isključeno da se pojedine lokalne uprave opredijele za formiranje zajedničkih, regionalnih lokalnih javnih emitera, jer Radio televizija Crne Gore, koliko god da bude razvijena, nikada neće moći da na dovoljan način obuhvati i prezentira sve ono što je važno za stanovnike Bara i svake druge opštine. Potreba za postojanjem lokalnih javnih emitera je neupitna, oni moraju imati zaštićenu poziciju, u smislu stabilnog i sigurnog finansiranja. To je i obaveza Crne Gore kada je riječ o pristupanju EU, jer postoji evropska agenda koja i državu i lokalne uprave obavezuje na sigurno i adekvatno finansiranje javnih servisa”, kazao je Đurović, koji je podvukao da će i drugačiji sistem izbora upravljačkih tijela u medijima, doprinijeti njihovoj slobodi i demokratizaciji.

“Želim da Radio Bar nastavi sa njegovanjem profesionalnih standarda u radu, kako bi, dodatno, razvijao povjerenje kod građana, nasuprot kvazi medijima i novinarstvu, koji javnost dovode u zabludu i navode na pogrešne zaključke. Jasne i objektivne stavove, građani mogu formirati samo na osnovu istinite i provjerene informacije. Ono što se dešavalo u prethodnih 45 godina je dobra osnova i nauk za nastavak rada. Vjerujem da će već od sljedeće godine, Radio Bar i svi ostali lokalni javni emiteri, imati bolje uslove za rad i sa punim integritetom ispunjavati svoju misiju koja je definisana zakonom, ali i odlukama koje će donijeti SO Bar, na osnovu njih”, zaključio je Goran Đurović, direktor Media centra.

The post Rudović i Đurović: Radio Bar – čuvar profesionalnog i objektivnog izvještavanja first appeared on BARinfo.

Pritisci na novinare obuhvataju cijeli spektar vidljivih i nevidljivih mehanizama, od ekonomske ugroženosti (niske plate), pritisaka političara i nosilaca funkcija, dezinformacija svih vrsta kojima se društvo polarizuje i radikalizuje, do prijetnji i fizičkih napada na novinare – čulo se na današnjoj konferenciji u Podgorici, koju je, u okviru projekta „Aktivne OCD u razvoju medijskih politika“ organizovao Media centar u saradnji sa Medijskom asocijacijom Jugoistočne Evrope.

„Tradicionalni crnogorski mediji se dobro nose sa izazovima današnjice i dominantno ne kreiraju lažne vijesti, ali zato ‘bujaju’ portali koji prenose dezinformacije i nerijetko se služe i govorom mržnje“, kazala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, koja je potvrdila očekivanje da će uskoro biti usvojeni novi medijski zakoni, uz uvjerenje da bi oni znatno trebalo da poboljšaju uslove za rad medija i doprinesu njihovoj nezavisnosti i kredibilnosti. Ona je navela da su nacrti zakona trenutno pred Evropskom komisijom, i ukoliko dobiju „zeleno svijetlo“ biće proslijeđeni našim poslanicima na usvajanje.

Direktor direktorata za medije, Neđeljko Rudović se, takođe, nada skorom usvajanju tri nova medijska zakona sa, kako je naveo, više od dvadeset suštinskih novina u odnosu na važeće norme.

„Profesionalni i održivi mediji, slobodno novinarstvo i javni interes da građani budu cjelovito, istinito i blagovremeno informisani su konačan cilj“, kazao je Rudović, koji je naglasio da je novom zakonskom regulativom predviđeno da lokalni javni emiteri, po analogiji sa nacionalnim javnim servisom, imaju stabilno finansiranje na osnovu predviđenog procenta koje lokalne uprave moraju izdvojiti u tu svrhu. 

Istaknut je značaj lokalnih javnih emitera u objektivnom i kredibilnom informisanju građana i praćenju njihovih potreba, ali i naglašeno da su izloženi pritiscima koji se ogledaju, između ostalog, i u neodgovarajućem finansiranju i novinarskim platama znatno nižim od prosječnih u državi.

Agencija za elektronske medije trebalo bi da ima veća ovlašćenja jer, kako je navela direktorka, Sunčica Bakić, do sada su izostali adekvatni mehanizmi za efikasno djelovanje.

Vuk Maraš, direktor Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu, istakao je da je neophodno što prije usvojiti nove zakone, evidenciju medija ustanoviti kao obaveznu, a skrenuo je pažnju i na to da su kriterijumi za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera u novoj zakonskoj regulativi unaprijeđeni, ali da nije dobro da sadašnji sastav tih tijela ostane u mandatu do kraja. On smatra da je samoregulacija nedovoljna, kao i da mali broj medija posjeduje tu vrstu kontrole i korekcije. O ograničenjima i perspektivama samoregulacije govorila je ombudsmanka „Vijesti“, Paula Petričević.

Ekspertkinja u oblasti medija, Sandra Bašić Hrvatin, navela je da su u Sloveniji bili prinuđeni da uvedu neku vrstu „samoupravljanja“ u medijima, jer su se dosadašnji modeli pokazali kao neodgovarajući.

Marijana Camović Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, osvrnula se na težak položaj zaposlenih u ovoj branši, koji su prinuđeni, da zbog niskih zarada rade više poslova istovremeno, „iscrpljujući se na taj način, što na kraju utiče i na kvalitet odrađenog“.

O bezbjednosti novinara i novinarki govorio je Mihailo Jovović, predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare, a o novim aktima Evropske unije u oblasti medija i perspektive, Alen Musaefendić iz Sektora za strateško komuniciranje Evropske službe za spoljne poslove.

The post Okruženje za rad medija i dalje nepovoljno – zaključak sa današnje konferencije u Podgorici first appeared on BARinfo.

To je saopštila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović na Donatorskoj konferenciji  „Zdraviji medijski ekosistem“, koju je Ministarstvo kulture i medija realizovalo u cilju podrške realizaciji Medijske strategije i osnaživanja medijskog pejzaža Crne Gore za predstavnike međunarodnih organizacija, institucija, medija i civilnog sektora.

Ministarka smatra da se tradicionalni crnogorski mediji dobro nose sa izazovima današnjice i da dominantno ne kreiraju lažne vijesti, “makar ne sa namjerom dezinformisanja”. 

“I to je dobro. Ipak i kod nas bujaju portal koji prenose i kreiraju lažne vijesti, koje ne služe na čast novinarskoj etici i standardima. Takođe, naš medijski prostor izložen je regionalnim medijima, među kojima ima dosta primjera žutila, tabloidnog novinarstva, ali i dezinformacija, defamacija, pa i malignog uticaja. Zbog ovakvog načina izvještavanja, jedna je regionalna medijska kuća od strane naših institucija dobila i zabranu emitovanja”, navela je Vujović.

Ukazala je da mnogi građani nemaju dovoljno znanja i vještina kako kritički procijeniti informacije koje konzumiraju u medijima, naročito na internetu, na društvenim medijima.

“Nedostatak medijske pismenosti olakšava širenje lažnih vijestii dezinformacija i dovodi do neinformisanih odluka građana. Medijskom pismenošću najviše se bave institucije, obrazovni sistem, nauka, kultura i mediji, brojne NVO, ali potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera, da bi se već od osnovnog obrazovanja mladi osposobljavali za kritički i analitički pristup medijskim porukama”, istakla je Vujović.

Kazala je da je poseban izazov obučiti građane starije dobi za snalaženje u online prostoru.

“Jasno je da je složen zadatak pred nama, na koji ni u svijetu ne postoji jedinstven i učinkovit odgovor. Edukacija javnosti o medijskoj pismenosti, podrška slobodnom, profesionalnom, kvalitetnom novinarstvu, podizanje svijesti o lažnim vijestima, podsticanje transparentnosti u medijskom okruženju, jačanje regulatornog okvira, neki su od ključnih koraka, koji zahtjevaju dugoročnu koordiniranu akciju različitih subjekata”, navela je Vujović.

Podsjetila je da je budžetom Ministarstva kulture i medija za ovu godinu opredijeljeno 700.000 eura za realizaciju Akcionog plana.

“Ipak, najbolji učinak možemo postići uz podršku partnera koji mogu pronaći neku projektnu aktivnost u nasem planu, koja se uklapa sa nihovim vizijama i planovima rada. Zbog toga smo svi danas ovdje”, kazala je ministarka. 

Ona je poručila da je jačanje kulture i medija i investiranje u ove oblasti ključno za izgradnju otvorenijeg, informisanijeg i inkluzivnijeg društva.

“U ovom trenutku, pred nama su mnogi izazovi, ali i izvanredne prilike za rast i napredak. Vjerujem u snagu saradnje, transparentnosti i inkluzije”, zaključila je Vujović.

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su prilikom pripreme medijske reforme u poslednje dvije godine u tom resoru imali plodotvornu saradnju sa medijskom zajednicom, nevladinim organizacijama, nezavisnim regulatorima, Univerzitetom i državnim institucijama.

“Rezultat je usvajanje Medijske strategije u oktobru prošle godine, te, nadamo se, skoro usvajnje tri nova medijska zakona sa više od 20 suštinskih novina u odnosu na važeće norme. Tokom ove godine očekujemo da ćemo nastaviti saradnju, jer ćemo sprovoditi aktivnosti koje smo zajedno dizajnirali”, naveo je Rudović.

Predstavljajući aktivnosti predviđene Akcionim planom, Rudović je poručio da su profesionalni i održivi mediji konačan cilj, ali i podrška slobodnom novinarstvu, kao i javni interes da građanin Crne Gore mora da bude istinito, cjelovito i blagovremeno informisan.

“Novim medijskim zakonima osigurali smo institucionalnu nezavisnost Agencije za elektronske medije, prenijeli EU Direktivu iz oblasti AVM usluga, proširili nadležnosti Agencije. Jako nam je važno da imamo kredibilne, nezavisne, izvještaje o radu regulatora”, rekao je Rudović.

“Samoregulacija je naš dugotrajući izazov. Vjerujemo da će biti volje u medijskoj zajednici da se nađe potrebno rješenje. U Akcionom planu smo predvidjeli kako kao društvo pomognemo, dok smo u predlogu zakona o medijima unijeli norme koje podstiču medije da se uključe u samoregulaciji i tako dodatno ojačaju svoj kredibiltet i etiku”, rekao je Rudović.

Akcionim planom je, kako je dodao, predviđena i podrška podnošenju prigovora na izvještavanje medija.

“Dok Crna Gora ne dobije zadovoljavajuću samoregulaciju, a u njoj je sada samo oko deset odsto aktivnih medija, ovo je mehanizam koji je nužan za zaštitu građana od medijskih sadržaja koji nijesu objavljeni u skladu sa Kodeksom novinara. Takođe, predvidjeli smo i organizaciju radionica za građane za popunjavanje prigovora u cilju snaženja kontrolnih mehanizma kada je u pitanju neetičko izvještavanje, počevši od javnih servisa”, naveo je Rudović.

Istakao je da važnost lokalnih javnih servisa, čiji su osnivači opštine, niko ne dovodi u pitanje.

“Ali je dovedena u pitanje njihova održivost i funkcionalnost zbog čega smo i predvidjeli izmjene zakona na način da lokalni javni mediji budu finansirani tačno definisanim procentima budžeta lokalnih samouprava, po analogiji finansiranja javnog servisa iz državnog budžeta. Potrebno nam je da imamo precizan presjek stanja kako bismo mogli u narednoj fazi  da mjerimo učinak novih zakonskih rješenja”, rekao je Rudović.

Ukazao je da će Fond za medijski pluralizam biti povećan preko 100 odsto, nakon usvajanja novog Zakona o medijima i iznosiće preko 2,5 miliona eura.

“Cilj je da podržimo medije koji objavljuju medijske sadržaje od javnog interesa, ali je isto tako cilj da od toga benefite imaju i novinari čije su zarade na nezadovoljavajućem nivou. Zbog toga nam je važna ova aktivnost. Pokrenućemo i SOS liniju za pomoć novinarima, jer slobodno novinarstvo podrazumijeva slobodne novinare, a to znači i njihovu zaštitu od raznih vrsta pritisaka ili mobinga na radnom mjestu”, rekao je Rudović.

Kazao je da je Akcionim planom predviđeno jedanaest mjera koje su usmjerene na jačanje odgovornosti istražnih i pravosudnih organa i na podršku Komisiji za praćenje istraga napada na novinare.

Govoreći o Mreži za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i online uznemiravanja, Rudović je istakao da je obaveza Ministarstva kulture i medija da stvori institucionalne pretpostavke za formiranje tog tijela.

Ukazao je da zakonske norme nisu dovoljne.

“Rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih prenose i time truju društvo”, istakao je Rudović.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori  Andreina Marsela ocijenila je da je važno da su različiti akteri i donosioci odluka na istoj strani i da rade na istom cilju, pa će i efekat implementacije Akcionog plana i Medijske strategije biti mnogo  veći.

“Vidimo mnogo prostora za saradnju. Jedno od važnih polja je medijska pismenost. Na tom polju može puno toga biti učinjeno uz pomoć različitih stejkholdera. Takođe, mislim da je važno djelovati i u borbi protiv lažnih vijesti. To je nešto što nas zabrinjava u svim državama i samo uz pravi pristup i znanje moguće je boriti se protiv tog problema”, navela je Marsela.

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radovan Kračković smatra da je za primjenu Medijske strategije do 2027. godine važno da svi akteri budu upoznati šta taj dokument predviđa i da, kako je naveo, zajedničkom akcijom svi doprinesu ostvarivanju što više ciljeva koji su u Medijskoj strategiji zadati.

“Stoga i ovakav događaj dobar je početak. Nadam se da ćemo umrežavanjem uspjeti da dogovorimo konrektne stvari i pomoć donatora za sve aktere koji sprovode mjere iz medijske strategije i akcionog plana kako bi u bliskoj budućnosti počeli i na djelu da ih sprovodimo”, rekao je Kračković.

The post Vujović: Sinergija različitih aktera za zdraviji medijski prostor first appeared on BARinfo.

Komercijalni mediji i RTVCG, decidan je Goran Đurović, nikada neće moći da obrađuju svaku važnu informaciju od značaja za stanovništvo i tu je, procjenjuje, ključna uloga lokalnih servisa.

„Nedovoljna pažnje se posvećuje pitanjima uređivačke i finansijske samostalnosti lokalnih javnih emitera, transparentnosti rada, uticaju građana na sadržaje koje proizvode. Nedavno usvojena medijska strategija, kao i medijski zakoni, čijim se skorom usvajanju u Skupštini nadamo i radujemo, tretiraju položaj lokalnih javnih emitera i uređuju nove procedure za izbor članova Savjeta, kao i finansiranje, koje bi u perspektivi bilo uređeno po istom principu kao u RTCG“, kazao je Đurović.

On se zahvalio Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, jer je prepoznala značaj javnih emitera i što im pruža kontinuiranu podršku u jačanju uticaja građana na njihov rad.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović istakla je da je obaveza tog dijela državnog aparata da podrži lokalne javne emitere i na taj način doprinese boljem kvalitetu života u lokalnim zajednicama i pluralizmu medija, što je prepoznato u tekstovima nacrta medijskih zakona. 

„Ovi mediji predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratskih procesa na lokalnom nivou, jer mogu doprinijeti i doprinose većoj otvorenosti rada lokalnih vlasti, informisanju građana o odlukama važnim za zajednicu. Uz to, mogu ih i podstaći da govore o problemima i učestvuju u političkim procesima na lokalnom nivou“, rekla je Vujović. 

Podvukla je da smo svjedoci da sva istraživanja pokazuju da su lokalni javni emiteri, kojih ima 15, od čega šest radio-televizija, najviše pogođeni lošom finansijskom situacijom, što utiče na kvalitet programskih sadržaja, ali i na uslove rada novinara i novinarki „za šta su Ministarstvu kulture i medija posebno zabrinuti“. 

Vujović je istakla da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija posvećeni pružanju snažne podrške medijskoj zajednici, kroz unapređenje medijskog okruženja, čime se osigurava održivost i slobodan rad medija.

„Kada je riječ o zakonodavnom okviru, 18 mjeseci je radna grupa, u kojoj su bili predstavnici medijske zajednice, nevladinih organizacija, nezavisnih regulatora, Sindikata medija i pravosuđa, radila na medijskoj reformi, a cijeli proces je ocijenjen kao inkluzivan, dobar i pohvaljen u Rezoluciji Evropskog parlamenta“, podsjetila je Vujović. 

Ukazala je da su utvrđeni novi nacrti zakona o medijima, javnom medijskom servisu Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama, a da su ključne izmjene u tekstovima usklađene sa svim preporukama međunarodnih partnera. 

„Kao što sam i na početku mandata rekla, zalagaću se da se set medijskih zakona, što prije nađe u Skupštini i u konačnom bude usvojen. Imamo usvojenu Medijsku strategiju sa 104 mjere i to će predstavljati zaokruženu osnovu za stabilan medijski prostor“, navela je Vujović. 

Poručila je da je njena intencija kao ministarke kulture i medija da doprinese stvaranju boljeg ambijenta u medijskom prostoru. 

Vujović je naglasila da su Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore posvećeni unapređenju njihovog rada.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da treba jačati institucionalnost lokalnih javnih emitera.

„Projekat Media centra je važan jer omogućava rad lokalnim javnim emiterima. Zahvalna sam svim predstavnicima emitera koji su došli iz raznih krajeva Crne Gore da vode dijalog o svemu ovome. Građani Crne Gore treba da budu svjesni vaše posvećenosti da ih informišete“, rekla je Rajzing Rejnke.

Naglasila je da su informacije i znanje “moćni alati”.

“Vaše organizacije moraju imati jaku finansijsku snagu i održivost. Podstičem vas da težite ka nezavisnosti. Naš cilj je da unaprijedimo i stavimo u prvi plan činjenično izvještavanje”, kazala je ambasadorka SAD.

Predstavljajući projekat Media centra, predsjednik Goran Đurović je na prvom panelu predstavio projekat organizacije na čijem je čelu.

„Naša želja je bila da se učini korak naprijed ka institucionalnom jačanju lokalnih emitera kako bi postali odgovorni prema građanima. Projektom je bilo obuhvaćeno deset emitera iz Nikšića, Bara, Berana, Danilovgrada, Rožaja, Tivta, a RTV Herceg Novi iskazala je interesovanje da se priključi, pa smo imali 11 emitera u samom projektu. Ukupno je deset emitera prihvatilo je sve akte, sem Radio Danilovgrada koji nije bio u mogućnosti. Ključni nalazi su da su je većina priloga u informativnim emisijama urađeno profesionalno, što je veoma dobro. Prepoznali smo i da lokalni emiteri podliježu spoljašnjim faktorima. Na primjer RTCG ima povjerenje od 25 odsto građana, a neki lokalni emiteri oko 70 posto“, kazao je Đurović.

Naglasio je da preko sajta Media centra građani mogu dostaviti prigovore o svim elektronskim medijima, uključujući i lokalne emitere.

Media centar je, povodom završetka projekta, izdao publikaciju pod nazivom “Analiza informativnih sadržaja i povjerenja u lokalne javne emitere u Crnoj Gori”, u kojoj su, između ostalog, sveobuhvatno i vrlo detaljno predočeni rezultati istraživanja koja se odnose na rad i učinkovitost lokalnih servisa iz vizure građana.

Jedan od rezultata analize sadržaja lokalnih radio stanica ukazuje da oni “pretežno informišu slušaoce o relevantnim temama od javnog značaja na lokalnom nivou, koje ne nalaze prostor u nacionalnim medijima. Tako su u izvještavanju Radio Bara svi prilozi bazirani na lokalno relevantnim temama, a značajno učešće lokalnih tema vidljivo je u sadržaju Radio Tivta (93%), Radio Kotora (89%) i TV Budve (84%), dok je učešće lokalnih tema u izvještavanju TV Pljevalja i TV Berana po 68%. Takođe, čak i kada ovi mediji izvještavaju o temi nacionalne relevantnosti, taj sadržaj je suštinski važan za građane u lokalnoj zajednici (npr. socijalna pitanja, obrazovanje, energetika, kultura).

U zaključku pregleda analize ovih medija, navodi se da su “novinari Radio Bara uzimali u obzir različite društvene aktere prilikom izvještavanja – najzastupljenija su različita udruženja građana (19%), zatim predstavnici javno-komunalnih službi (13%), dok je učešće predstavnika politike na svim nivoima 27 posto. Vrijednosni kontekst u ovom mediju, uglavnom je bio usmjeren ka temama, dok su akteri prikazani pretežno u neutralnom maniru. Ipak, u 30 pojavljivanja aktera, vrijednosni kontekst je afirmativan”.

Vjera Banićević iz Skupštine Unije lokalnih javnih emitera istakla je da su oni nezamjenjivi “vox populi”.

„Taj glas se sa sigurnošću mora čuti. U radu lokalnih emitera nikada nije iznevjereno pravo javnosti da zna. Za mnoge je on jedini način informisanja. Svakodnevno biti prisutan, izvještavati o događajima na objektivan način, odgovorno, profesionalno, uravnoteženo, tačno, tragati za odgovorom na zadatu temu, istraživati i prikazivati život iz ugla neutralnog svjedoka, pritom ne birajući i ne zastupajući samo jednu stranu, znači da smo obuhvatli perspektivu koja služi zajednici i opštem javnom interesu i napretku“, istakla je Banićvić i ustvrdila da je „u tom duhu gradskog i građanskog koncepta uloga emitera“.

Ukazala je i da „istinski nezavisni mogu biti isključivo oni koji su ekonomski nezavisni“.

„Ponekad je teško izboriti se sa političkim pritiscima koji opterećuju naš rad, a uprkos tome sačuvati interes javnosti, ne zato što nam nedostaje hrabrosti da teret javnosti odgovorno nosimo, ne zato što nam povremeni pritisci političkih centara moći ometaju, osporavaju, usporavaju ili otežavaju rad, i ne zato što nismo spremni da odgovorimo na izazov ovakve ili onakve društveno-političke stvarnosti, već zato što nam nisu obezbijeđeni elementarni finansijski uslovi rada za nesmetano i nezavisno funkcionisanje“, podcrtala je Banićević.

Direktor RTV Nikšić Nikola Marković kazao je da se „kroz jednogodišnji projekat Media centra došlo do zajedničkog zaključka da zakonodavni, iz kojeg proističu finansijski okviri, tište lokalne javne emitere”.

„Važno je da osnivači lokalnih javnih emitera shvate njihov značaj. Jako je bitno da imamo finansijski stabilne i profesionalne javne emitere“, poručio je Marković, uz sugestiju da treba da pravimo zakonska rješenja koja će lokalne emitere približiti građanima.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je naglasio da je „za zdravlje svakog društva od esencijalne važnosti da zna da ako je nešto objavljeno da je to istina, a ako nije, da je vjerovatno riječ o manipulaciji“.

„Suština je da Crna Gora ima kredibilne medije koji poštuju Kodeks novinara, a da bi ih imala i ubuduće, oni moraju da budu održivi, slobodni i profesionalni. Ušli smo u proces reforme medijskog zakonodavstva i lokalni javni mediji su dio tog ‘paketa’“, istakao je Rudović.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je kategorični podržavalac i zagovornik značaja uloge lokalnih javnih emitera u ovdašnjem medijskom sistemu.

„Apsolutno ih smatram našim velikim kapacitetom i nečim o čemu moramo veoma da vodimo računa. Istovremeno, jedan sam od najvežih kritičara njihovog rada zato što moraju ispunjavati svoju ulogu da bi doprinosili pluralizmu i zavrijedili postojanje. A da bi sistem funkcionisao, mora postojati stabilan finansijski okvir“, poručila je Bakić.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković je, elaborirajući zaključke skupa kazao da „nedvosmisleno, lokalni javni emiteri imaju veoma bažnu ulogu u pravovremenom, objektivnom, tačnom i uravnoteženom informisanju javnosti, kao i obezbjeđivanju prostora za razgovor ili debatu o pitanjima koja interesuju lokalnu zajednicu.

„Da bi ova uloga kvalitetno mogla da bude odigrana, lokalni javni emiteri moraju da budu materijalno obezbijeđeni, ali i osigurana njihova profesionalna nezavisnost, što je dužnost njihovih osnivača. Potrebno je, uz to, obezbijediti i neku vrstu kontrolnih mehanizama, kako bi ta uloga mogla da bude realizovana. Dužnost je to osnivača, ali, na neki način, i menadžmenta i uredničkih timova. Zakonodavni okvir treba poboljšati u korist snaženja lokalnih javnih emitera, valjalo bi raditi i na njihovom umrežavanju, a i država treba da stimuliše proizvodnju kvalitetnih sadržaja“, iznio je zaključke današnje konferencije u Podgorici, Duško Vuković.

The post Osnaženje lokalnih emitera javni interes i imperativ zdravog društva first appeared on BARinfo.

Imajući u vidu uticaj medija na formiranje javnog mnjenja, usmjeravanje i kontrolu društvenih tokova, njihova odgovornost i dužnost su izuzetno velike, a na braniku odbrane profesionalizma su lokalni i nacionalni javni emiteri, potrebniji društvu više nego ikad, jedan je od zaključaka tematske debate, kojoj su prisustvovali i učestvovali u raspravi, direktorka LJE „ Radio Bar“ Vesna Šoškić i glavni i odgovorni urednik Milan Vujović.

„Mediji i novinari imaju izuzetno važnu ulogu u prepoznavanju štetnih, manipulativnih i neetičkih metoda verbalnih obračuna u komunikativnom procesu, jer su oni korektivni faktor društva, neposredni učesnici i sudionici svih procesa. Zato glas medija i novinara mora da se čuje, uvažava i vrednuje“, kazala je direktorka Radio Kotora Vjera Banićević, koja je naglasila da živimo u informacionom društvu, ali da „u trci za informacijama ne bi smjeli da izgubimo trku za kvalitetom informisanja“.

Direktorka Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić, naglasila je da nova zakonska regulativa neće donijeti značajne, progresivne novine, ukoliko izostane dobronamjernost, profesionalan i pošten odnos novinara prema javnosti.

„Mi od medija očekujemo odgovorno ponašanje, a nisam sigurna da se mi odgovorno ponašamo prema njima. Agencija za elektronske medije se bori da očuva lokalne javne emitere, jer su nam danas oni potrebniji više nego ikad. Tek kada lokalni emiteri ne budu morali da se bore i razmišljaju o finansijskoj održivosti, tek tada se može govoriti o novinarstvu i odgovornosti. Potrebno je da lokalni javni emiteri, zajedno sa nacionalnim, postanu reper kako treba da se radi i da društvena odgovornost počne upravo od njih“, naglasila je Bakić.

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović je, pozdravljajući organizaciju CIM Foruma i Radio Kotora, koji su okupili važna medijska imena iz regiona, kazao da je Crna Gora specifična u odnosu na zemlje u okruženju, jer kod nas najvažniji mediji, kojima se vjeruje, nisu tabloidni. To je, kako je istakao, naša vrijednost i ozbiljan kapital.

„Uz sve mane naših tradicionalnih medija, koji su prema anketama najčitaniji i najgledaniji, ne banalizuju novinarstvo i ne podliježu uticajima, svakodnevno imamo primjere nekih drugih koji krše novinarski kodeks. Mislim na brojne medije, prvenstveno instant portale, koji su prepoznati kao adrese sa kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, a dalje se multiplikuju prema društvenim mrežama. Novinarstvo podrazumijeva vještinu i savjest. Ne postoji novinarska, samo ljudska savjest. Bavljenje novinarstvom bez savjesti ne znači ništa. Na urednicima i novinarskim veteranima je ogromna odgovornost“, podvukao je Rudović, koji je objasnio da novi medijski zakoni, koji bi trebalo brzo da se nađu u skupštinskoj proceduri, donose novine u smislu doprinosa većoj finansijskoj i uredničkoj nezavisnosti medija.

On je najavio znatno više iznose iz budžeta jedinica lokalne uprave za finansiranje programskih sadržaja u svim lokalnim javnim emiterima na osnovu skale i fiksnih procenata, po analogiji sa nacionalnim javnim emiterom, jer, kako je naglasio „lokalni javni emiteri su u svojim sredinama isto što i nacionalni emiter na širem planu, i imaju isti značaj“. Novi Zakon je predvidio i znatno strože uslove za izbor članova Savjeta, odnosno upravljačkih tijela lokalnih javnih emitera. Zakonom će biti propisano ko će biti ovlašćeni predlagači (i to se neće moći definisati Osnivačkim aktom). Lica koja pretenduju da budu članovi Savjeta moraju biti afirmisani u oblasti medija i djelatnosti ovlašćenog predlagača, i imati najmanje deset godina radnog iskustva.

„Dakle, u savjetima više neće moći da budu oni koji to ne zaslužuju, već isključivo lica koja imaju značaj i ‘ime’“, istakao je Rudović. Novina u medijskoj strategiji i novim zakonima, biće i samoregulatorna tijela i Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja, što će ojačati odgovornost i dužnost medija.

Direktor RTV Nikšić, Nikola Marković smatra da su lokalni javni emiteri, primjer profesionalnog izvještavanja.

„Zajedno sa nacionalnom RTV, mi bi trebalo da budemo prva linija i stub odbrane od govora mržnje. Pritom, ne možemo da radimo parcijalno, već organizovano i zajednički. Država ima odgovornost da nam u tome pomogne. Dobro je da na čelnim mjestima u institucijama dolaze stručni ljudi sa kojima, konačno, možemo da razgovaramo. Nisam pristalica represije i zabrane kada je riječ o medijima. Moramo da nađemo rješenje da javno prokažemo medije koji šire govor mržnje i dezinformacije. Više od decenije se borim za jedinstveno samoregulaciono tijelo. Sljedeći korak je obnavljanje rada Udruženja lokalnih javnih emitera (18 medija). To je snaga sa ogromnim uticajem“, poručio je Marković.

Direktorka LJE „Radio Bar“, Vesna Šoškić je navela da su ovakve debate nužno potrebne i važne, posebno imajući u vidu društveno – političku scenu u našoj zemlji.

„ Lokalni javni emiteri su nezaobilazan i značajan faktor javnog informisanja, suočeni sa složenom problematikom finansiranja, nedostajućeg kadra, borbe za slobodno i objektivno informisanje. Odgovornosti i dužnosti novinara recipročni su značaju i uticaju koji imaju oni i mediji za koje rade, a ta uloga značajno je veća u nestabilnim vremenima, kakvim dugo svjedočimo. Imamo medije koji šalju civilizovane, pomiriteljske i edukativne poruke i one koji svojim radom dodatno destabilizuju društvo i dovode ga do ivice konflikta“, kazala je Šoškić, koja je istakla da novinari – „liječnici društva“, uz elementarnu pismenost i obrazovanje, moraju poštovati zakone, novinarski i etički kodeks. Zato je veoma važno, potencirala je, kakva je uređivačka struktura u medijima, ali i djelovanje sveukupne medijske zajednice i strukovnih udruženja.

Na panelu su govorili i predstavnici  RTV Budva, RTV Herceg Novi, Radija Tivat, Kotor i Cetinje.   

The post VIDEO: Velika snaga i odgovornost medija u društvenim tokovima first appeared on BARinfo.