Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić istakla je, između ostalog, da “motivima portreta i autoportreta, Nikola Govedarica jasno stavlja čovjeka u prvi plan, ilustrujući njegovu zaokupiranost društvenom stvarnošću, koju pokušava da dekodira umjetničkim izrazom kolaža i dekolaža”.

“Tim postupkom dobija na reljefnosti slike i stvara dinamične, višeslojne i višeznačne kompozicije. Djelo samo od sebe počinje da percipira i tumači svog posmatrača. Građenjem ove zanimljive slojevitosti, medijskim materijalima, podcrtava problem zatrpanosti informacijama, a namjernom redukcijom određenih djelova (postupkom dekolaža), umjetnik kao da daje odgovore koji mogu da pročiste i sačuvaju intimni prostor od galimatijasa medijskih sadržaja”, dodala je Gazdić-Ilić.

Negovo stvaralaštvo opipava tananu žicu između spoljašnjeg i unutrašnjeg svijeta.

“Stoga na njegovim većim formatim, otkrivamo kompleksan stvaralački postupak, koji je odjek složenog promišljanja umjetnika o intenzivnim spoljašnjim uticajima, dok je delikatniji ton, svoje mjesto našao na malim formatima, u kojima iščitavamo intimni dnevnik ovog umjetnika. Njegovi radovi nose ‘tajni kod’ neke nove renesanse, koja još nije počela da živi”, zapisala je u katalogu izložbe Katarina Gazdić Ilić.

U razgovoru za Radio Bar i Bar info umjetnik Nikola Govedarica otkriva da je ciklus od tridesetak slika koje je predstavio barskoj publici, nastao u proteklih pet do sedam godina.

„Moje su slike specifične, drugačije su, ne radi se o klasičnom slikarstvu ili ulju na platnu. Jednostavno, cijelog života volim da eksperimentišem i gledam na koje sve načine da izađem iz nekog kruga, ili, kako često ljudi kažu, ‘kutije’, odakle svi razmišljamo. Gledam na drugačliji način to da predstavim, a da li će biti interesantno ili ne, uvijek ostavljam publici da odluči. Slike su rađene  tehnikom dekolaža, uglavnom su portreti i neki moji zapisi iz snova koji su kasnije pretočeni u skice“, priča Govedarica.

Kao mali je volio da crta, to je za njega bio „bijeg od realnosti“. Kasnije se bavio street art-om i grafitima.

„Kad sam završavao srednju školu, ja nisam znao čime bih volio da se bavim, samo sam znao šta volim. A to je bilo crtanje, slikanje… Kasnije, kroz edukaciju kod profesora Nenada Ristovića i Gordana Erčevića, odlazio sam u atelje i tamo radio“, prisjeća se Govedarica.

Po završetku Likovne akademije u Trebinju, edukaciju nastavlja na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, gdje je nedavno i doktorirao na smjeru Više medijske umetnosti.

Mediji su nešto što ga inspiriše i fascinira.

„Živimo u, kako ga je Maršal Mekluan nazvao – ‘globalnom selu’, u vremenu preplitanja… Više nemate ni u umjetnosti klasičnu sliku kao sliku, ni crtež kao crtež. Živimo u postmodernizmu, gdje je upravo temat svega što se radi danas multimedijalno, tako i ja to vidim“, naglašava umjetnik.

Govedarica je porijeklom iz Republike Srpske. Rođen je u Foči 1989. Živi u Kragujevcu i radi kao kustos u muzeju „21.oktobar“.

„To je muzej specifične namjene- komemorativni muzej. Čuva sjećanja na nevino stradale žrtve u periodu Drugog svjetskog rata, kada je za samo tri dana ubijeno više hiljada nevinih ljudi. To što radim na takvom mjestu za mene je lična satisfakcija i zadovoljstvo. Pored toga, u našem muzeju se nalazi i 27 slika Petra Lubarde. Od kad sam bio mali i tek čitao knjige o slikarstvu, znao sam za Lubardu. Tako da mi je pravo zadovoljstvo kad ujutru dođem na posao da znam da ću proći pored njegovih slika“, otkrio je u razgovoru za Radio Bar i Bar Info.

Nema neko pravilo ili određeno doba dana kada stvara, ali kaže da je to najčešće noću.

„Nekada mi se i na poslu dogodi inspiracija, tada to barem zapišem. Vidjećete i na izložbi, to su više skice za neka velika djela, ali koja se nisu ostvarila. I onda ta skica, mislim da je dovoljno zanimljiva, da može biti prikazana i kao neki mali rad. A stvaram kad obično svi spavaju. Imate onaj poznati ‘mim’ kada je dizajnirana jedna zgrada, mrkli je mrak i gori samo jedno svjetlo, tu piše umjetnik – artist, njemu je tek tada sinula ideja“, našalio se Govedarica.

Nikola Govedarica je rođen 19. januara 1989. godine u Foči, u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju 2013. godine, na odsjeku za slikarstvo u klasi profesora Marka Musovića. Master studije je završio 2016. godine na Univerzitetu umetnosti u Beogradu na naučnim interdisciplinarnim studijama “Teorija umetnosti i medija”. Odbranio je temu “Teorije tabua u savremenoj umetnosti”, a doktorirao je 2021. godine na Univerzitetu u Beogradu. Stažirao je u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije u odjeljenju Ujedinjenih nacija i kancelariji UNESKO-a.

Član je umjetničkih udruženja, žirija, odbora i savjeta različitih institucija i manifestacija i likovni urednik u časopisu za djecu “Dečje iskre”. Do sada je izlagao na više od 40 kolektivnih izložbi u regionu, a imao je šest samostalnih.

Izložba “Poetsko recikliranje stvarnosti“ u Galeriji će biti u postavci narednih petnaestak dana.

The post Poetsko recikliranje stvarnosti Nikole Govedarice first appeared on BARinfo.