Profesorica Dabanović istakla je da je Janković već treću godinu zaredom među najboljim na državnom takmičenju, čime potvrđuje izuzetan talenat i posvećenost filozofiji. Uz njega, Nikola Vučinić je, iako prvi put učesnik takmičenja, osvojio četvrto mjesto, a samo jedan bod dijelio ga je od treće pozicije. Peti je bio Sergej Savić, učenik trećeg razreda koji još ne pohađa nastavu filozofije, što njegov rezultat čini posebno vrijednim.

Na takmičenju su učestvovali i učenici Maša Lekić, Marija Kalugina i Rade Vukićević, koji nisu osvojili najviša mjesta, ali su, prema riječima profesorice, ostvarili dobre rezultate i pokazali veliki potencijal.

„Ove godine konkurencija je bila izuzetno jaka. Prijavilo se 27 učenika, a 22 su na kraju učestvovala. Eseji su bili na veoma visokom nivou i članovi komisije su istakli da odavno nisu čitali kvalitetnije radove“, kazala je Dabanović.

Ona je naglasila da je kontinuitet uspjeha važan ne samo za školu već i za popularizaciju filozofije među mladima. Podsjetila je i na ranije uspjehe bivšeg učenika Aldijana Bahovića, koji je zajedno sa Danilom Jankovićem predstavljao Crnu Goru na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi i učestvovao na Baltičkoj filozofskoj olimpijadi.

Govoreći o tome kada je prepoznala Danilov talenat, profesorica Dabanović istakla je da je još tokom prvih susreta sa učenicima uočila da je riječ o izuzetnom kapacitetu.

„Već na prvoj godini vidjela sam da Danilo nije prosječno dijete, već izvanredan talenat koji se može dalje razvijati. Na drugoj godini postao je prvak Crne Gore“, kazala je ona.

Osim rada sa mentorima, važan dio priprema odvija se i kroz međusobnu saradnju učenika. Dabanović naglašava da je dijalog ključan za razvoj filozofskog mišljenja i da učenici često jedni drugima pomažu kroz razgovor i razmjenu ideja.

„Danilo je mnogo pomogao svojim drugarima tokom priprema. Važno je da razgovaraju i razmjenjuju mišljenja, jer se upravo u dijalogu rađaju nove ideje“, kazala je profesorica.

U emisiji je govorio i Danilo Janković, koji je zahvalio na podršci svojim mentorima: profesorici Neli Dabanović, ali i profesorici Jasminki Milošević, naglašavajući da su obje imale važnu ulogu u njegovom filozofskom razvoju.

Govoreći o ovogodišnjem takmičenju, Janković je kazao da su teme bile među zahtjevnijima sa kojima se susretao.

„Na prvi pogled djelovale su jednostavno, ali su zapravo nosile mnogo zamki. Lako je bilo skrenuti sa glavnog toka misli ili završiti u retoričkom ćorsokaku“, objasnio je on.

Za razliku od prethodne godine, kada su teme bile uže i zahtijevale veliku preciznost, ove su pružale više slobode u interpretaciji. Upravo zbog toga takmičenje je, kako smatra, bilo jedno od najbolje koncipiranih na kojima je učestvovao.

Kada bira temu za esej, Janković se, kako kaže, često oslanja na intuiciju.

„Ako se pristupi isključivo racionalno, može se napisati korektan esej, ali on često ostaje bez kreativnog momenta. Intuicija pomaže da se pronađe pravac koji donosi nešto novo“, kazao je on.

Svoje poglede na filozofiju iznijeli su i Nikola Vučinić i Sergej Savić.

Sergej Savić kazao je da je njegovo interesovanje za filozofiju počelo još u osnovnoj školi, kroz razmišljanja o svemiru i kosmosu.

„Iz tih pitanja o svemiru i postojanju čovjeka počela su i druga pitanja: zašto postojimo, koji je smisao naših postupaka i šta zapravo znači egzistirati“, objasnio je on.

Nikola Vučinić rekao je da je i kod njega interesovanje nastalo kroz lična preispitivanja, ali da ga je ove godine dodatno produbio kroz rad sa Danilom Jankovićem.

Obojica su istakli da filozofija ne može postojati samo u knjigama, već se razvija kroz razgovor i raspravu. Kao primjer su naveli Platona, čiji su dijalozi pokazali koliko je razgovor važan za razvoj ideja.

Na pitanje koji su filozofi ostavili najjači utisak na njih, Vučinić je izdvojio Filipa Majnlendera, dok su Sergeja najviše zainteresovali Seren Kjerkegor i Alber Kami, čije ideje o apsurdu i egzistenciji smatra posebno inspirativnim.

Tokom razgovora otvorena je i tema savremene tehnologije i njenog uticaja na način razmišljanja mladih. Janković je podsjetio na razmišljanja filozofa Martina Hajdegera, ističući da tehnologija često postaje produžetak čovjekovog djelovanja, ali da njene posljedice nisu uvijek do kraja razumljive.

U nastavku razgovora dotakli su se i uloge društvenih mreža. Prema riječima učenika, internet može biti prostor za razmjenu ideja i rasprava, ali i sredstvo koje često rasipa pažnju korisnika.

„Internet funkcioniše u takozvanoj ekonomiji pažnje, gdje je cilj da se naša pažnja što duže zadrži. Zbog toga mnogi sadržaji služe samo kao zabava, a manje kao podsticaj za dublje razmišljanje“, ocijenio je Savić.

Govoreći o međunarodnim takmičenjima, Janković je kazao da je učešće na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi i Baltičkoj filozofskoj olimpijadi bilo transformativno iskustvo.

„To nije samo takmičenje. Čovjek odlazi među ljude koji razmišljaju slično i ima priliku da razmjenjuje ideje. Putovanja i susreti sa vršnjacima iz drugih zemalja možda su i najvrjedniji dio tog iskustva“, kazao je on.

Istakao je i da filozofska takmičenja treba posmatrati prije svega kao priliku za učenje, a ne kao borbu za medalje, jer ocjenjivanje uvijek uključuje i određeni subjektivni faktor.

Profesorica Dabanović naglasila je da je podrška mentora važna, ali da je presudan individualni rad učenika, čitanje obimne literature, savladavanje stranih jezika i upornost.

U Gimnaziji „Niko Rolović“, kako je objasnila, postoje i dodatne aktivnosti koje podstiču interesovanje za filozofiju. Jedna od njih je mala sekcija pod nazivom „Filozofski horizonti“, u okviru koje učenici kroz razgovor i debate razvijaju svoje ideje.

„Na časovima često nemamo dovoljno vremena da obradimo sve teme onako kako bismo željeli, pa pokušavamo kroz dodatne aktivnosti da podstaknemo učenike na razmišljanje i raspravu“, kazala je ona.

Dabanović smatra da današnja omladina posjeduje veliki potencijal, uprkos čestim stereotipima o mladima.

„Često čujem da se kaže kako današnja djeca nisu kao nekada. Istina je, nisu ista, ali to ne znači da su manje dobra ili manje sposobna. Naprotiv, veoma su inteligentni i svestrani. Potrebno je samo pronaći način da ih podstaknemo na razgovor i razmišljanje“, naglasila je ona.

Na kraju emisije učenici su govorili i o tome kako usklađuju školu, takmičenja i lična interesovanja. Sergej Savić kazao je da vremena često nema dovoljno, ali da je važno pronaći ravnotežu između školskih obaveza i hobija, jer su upravo hobiji često početak interesovanja za nauku i filozofiju.

Nikola Vučinić je dodao da slobodno vrijeme najčešće provodi uz knjige, filmove i muziku, nastojeći da pronađe balans između obaveza i ličnih interesovanja.

Na pitanje koje bi filozofsko pitanje svako od nas trebalo makar jednom da postavi sebi, Danilo Janković podsjetio je na Sokratovu misao da „neispitan život nije vrijedan življenja“.

„Najvažnije pitanje nije šta je svijet, već šta sam ja“, zaključio je on.

Profesorica Dabanović istakla je da upravo takva lična preispitivanja čine osnovu filozofije i kvalitetnog života.

Govoreći o budućnosti, izrazila je uvjerenje da će u Gimnaziji „Niko Rolović“ i narednih godina biti uspješnih takmičara.

„Već imamo Sergeja koji će se takmičiti naredne godine, tu su i Maša, Marija i Rade, a vjerujem da će se pojaviti i novi učenici koji će nastaviti ovu lijepu tradiciju“, kazala je ona.

Rezultati učenika Gimnazije „Niko Rolović“ pokazuju da među mladima u Baru postoji veliko interesovanje za filozofiju, ali i snažna potreba da se kroz kritičko razmišljanje bolje razumiju svijet, društvo i sopstveno mjesto u njemu.

The post Talenti barske Gimnazije koji grade misli first appeared on BARinfo.