De Wine Fest je okupio više od 70 proizvođača i izlagača vina iz zemlje, regiona i inostranstva, hotelijere, ugostitelje, predstavnike HoReCa sektora, ali i eminentne stručnjake koji su u grad okupan suncem stigli rukovođeni željom da svoje znanje podijele i prenesu.

Ugođaj na kome se slavi ne samo vino, već i trenuci koji ostaju u trajnom sjećanju, brižljivo, sa puno ljubavi i, naravno, znanja, pripremio je organizator manifestacije, Luka Bogdanović.

“Posebnu zahvalnost dugujem vinarima koji su iznova podržali i mene i DeWine fest i, naravno, naš grad Bar. Da bi manifestacija bila ovako koloritna i raznovrsna, doprinos su dali i lokalni proizvođači sireva, pršute, pašte… Intencija je da na veći nivo podignemo vinsku scenu u Crnoj Gori, tačnije Bara i Ulcinja. Svjedoci smo da Boka i Podgorica dominiraju kada su u pitanju elitni sa restorani i hoteli, ponuda vina. Upravo to je i inicijalni razlog zbog kojeg sam želio da i ovaj predio Crne Gore, Bar, Skadarsko jezero, Ulcinj, afirmišemo na način i u mjeri u kojoj zavređuju. Osim toga, smatram da vinsku kulturu trebamo razvijati i na sjeveru, jer je posljednjih godina i u tom dijelu države turizam u ekspanziji”, poručio je Bogdanović, podsjetivši da je Crmnica prva registrovana vinska regija u državi, pa se prema toj činjenici treba odnositi sa poštovanjem.

Bez podrške zajednice ovu, zaista kompleksnu priču, bilo bi teško zaokružiti. Podršku je dalo Ministarstvo poljoprivrede, u čije ime se zahvalio državni sekretar Krsto Rađenović.

“Ministarstvo poljoprivrede je uvijek otvoreno za podsticaj vinogradarstva. Vjerujem da su vinari zadovoljni našim učinkom i podrškom, ali, uvijek postoji prostor za napredak i još kvalitetniju valorizaciju potencijala. Lijepo je biti danas u Baru, mjestu gdje se spajaju more, riba, vino i turizam”, kazao je Rađenović.

Hotel “Princess” je, sada to već možemo ustvrditi, postao partner De Wine festa na duže staze. Prepoznajući značaj lijepih ideja za valorizaciju turističkih potencijala, ne samo tokom ljetnjih mjeseci, otvorio je vrata i za ovaj kreativni poduhvat. S razlogom, jer je De Wine Fest u pitku priču uvezao brojne segmente kojim se s pravom diče najjužnije crnogorske opštine. Direktorica “Princess”- a Vesna Marković je istakla ponos i zadovoljstvo što je hotel na čijem je čelu domaćin ovakvog događaja, jer, kako je podvukla “misija nije samo pružiti gostoprimstvo, već i stvoriti ambijent u kojem se ljudi povezuju i stvaraju uspomene”.

„Posebno me raduje što se nakon uspješnog prvog izdanja ponovo okupljamo, sa još više iskustva, energije i entuzijazma, da zajedno proslavimo vino, gastronomiju i kulturu stola koja nas povezuje.Zahvaljujem se organizatorima, vinarima, somelijerima, partnerima i svima koji su svojim trudom i posvećenošću doprinijeli da ovaj festival raste i dobija na značaju. Takođe, hvala i vama, našim dragim gostima, što ste dio ove lijepe priče. Pred nama je dan ispunjen bogatstvom aroma i ukusa – svaka čaša vina nosi jedinstvenu priču o prirodi, vremenu, znanju i ljubavi onih koji ga stvaraju. Upravo te priče čine ovaj festival posebnim. Ovo nije samo prilika za uživanje, već i za susrete, razmjenu ideja i iskustava, za nova poznanstva i saradnje koje doprinose razvoju vinske i turističke scene. Iskreno vjerujem da će drugo izdanje festivala potvrditi njegov kvalitet i značaj, te da će nastaviti da raste i razvija se u prepoznatljiv događaj koji okuplja ljubitelje vina iz zemlje, regiona i šire”, kazala je Marković.

De Wine Festu je prisustvovao ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić. Istakao je značaj događaja, ali i ulogu koju hotel “Princess” ima na način da pitka priča bude zaokružena na pravi način.

“Prisustvo ovakvom događaju za mene predstavlja i čast i svojevsrsnu zabavu. Čini mi se da je za vinarstvo, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori, u posljednjih 30 godina napravljeno više nego u prethodnih dvjesta godina. Došli smo do jako visokog kvaliteta, pa je turistima uz našu hranu i gostoljubivost i izvrsno vino ono što stvara poseban doživljaj kojeg mogu ‘odnijeti’ sa sobom, pričati o njemu. Raduje što nisu samo Francuzi i Italijani ti koji se mogu pohvaliti kao nosioci etiketa izvrsnih vina, već se i mi sa ovog podneblja možemo mjeriti s bilo kojim svjetski priznatim vinima”, sa zadovoljstvom naglašava ambasador.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info otkrio je da mu je “za osvježenje odlična Graševina, ali su dobri i Dingač i Pošip. Osim hrvatskih, zaljubljenik je i u jedno ovdašnje, “teže”, ali pitko i vrlo specifično vino.

“Vi biste rekli ‘obično’ vino, ali ga u Hrvatskoj jako vole. To je ‘Pro Corde’ kompanije ‘Plantaže’. Ono se smatra jako zdravim vinom, naravno, ako se u njemu umjereno uživa”, kazao je Nj.E. Grubišić, koji je stava da su “ljudi koji se bave vinarstvim, zapravo, jako plemeniti, pa je i druženje sa njima upravo takvo – oplemenjujuće”.

Učesnik festivala ponovo je bila vinarija “CineWine” iza koje stoje crnogorski reditelj Nikola Vukčević i njegova supruga Dragana, koji su za Radio Bar i Bar Info kazali da su “nakon vrlo lijepih utisaka i relultata prošlogodišnjeg, sa radošću došli i ove godine”.

“Predstavljamo se sa četiri etikete – dvije su naše standardno crno, iz 2018. i 2019. godine. Nove su berbe bijelog grožđa, gdje smo zastupljeni sa Chardonnay-om, plus dodatak Crnogorski žižek, a tu je i neobičan međunarodni ‘eksperiment’ koji se zove ‘Orange’ (bijelo grožđe, malo duže macerecije), koje radi ga svega nekoliko vinarija u Crnoj Gori”, kazao je Vukčević.

Vinskom susretu u Baru raduje se i Nikolina najveća podrška, supruga Dragana.

“Privilegija je što je i naša mala, porodična vinarija zastupljena među ovako velikim brojem izlagača. Od četiri etikete, sa kojima se predstavljamo, dvije su poznate javnosti, a nadamo se da će naša unaprijeđena tehnologija bijelog vina i Chardonnay-a, kada je predstavimo javnosti, naići na pozitivan odgovor među ljubiteljima vina. Jedva čekamo”, istakla je Dragana Vukčević.

Miloš Rajković, vlasnik vinarije “Buk” iz Crmnice, basen Skadarskog jezera se, takođe sa zadovoljstvom odazvao pozivu da učestvuje na festivalu u Baru.

“Iako zvanično registrovani 2020. godine, imamo jako dugu tradiciju. Na početku je to bila ljubav valorizovana za sopstvene potrebe, nakon čega smo počeli da proizvodimo i komercijalna vina. Odlikuje nas specifičnost prvih vinograda na 700 metara nadmorske visine u Crnoj Gori, Chardonnay kojeg proizvodimo već dvije decenije, kao i Marcelan, crvena sorta grožđa nastala ukršanjem Cabarnet Sauvignon-a i Grenache Noir-a”, objašnjava Rajković, koji za ljetnje dane preporučuje Chardonnay, Chardonnay Barique, Chardonnay sa 20 posto Malvazije, kao i Rose vrlo specifičan – 80 posto Cabarnet, 20 posto bijela sorta Moscato Ottonel.

Izuzetan značaj u promociji vina na festivalu u Baru prepoznali su i iz distribucije “Berba” i kompanije “Wine Empire”.

“Ovo je, zaista, sjajan festival. Vrlo rado podržavamo događaje ovog tipa, jer vidimo izuzetnu vrijednost promocije na ovom dijelu naše obale. Predstavljmo se sa deset etiketa – nekoliko lokalnih i regionalnih vina, kao i sa vrlo poznatim internacionalnim etiketama”, kazao je za naše medije Miraš Šćepanović.

Koliko je lijepo i plemenito držati do tradicije i porodičnih vrijednosti podsjetio je danas u Baru Paško Dedvukaj, vlasnik vinarije “Dedvukaj Vineyards” iz Tuzi.

“Predstavljamo četiri etikete – tri crvenog i jednu bijelog vina. Trenutno gradimo novu vinariju, pa očekujemo da ćemo dogodine u Baru biti ponosni vlasnici desetak etiketa”, najavljuje Dedvukaj.

Sa posebnom emocijom govori o vinu “Drane” nazvanog po njegovoj majci, proizvedonog od sorte Sauvignon Blanc, koje preporučuje za sunčane, tople dane. Na etiketi boce je upečatljiv logo, na kojem je predstavljen štit, a centralno mjesto zauzima fotografija očiju njegove majke.

B2B dio festivala bio je zamišljen kao prostor za direktno povezivanje proizvođača vina i destilata sa restoranima, hotelima, wine barovima i distributerima, gdje su profesionalci iz HoReCa sektora imali priliku da degustiraju vina, upoznaju proizvođače i uspostave nove poslovne kontakte. U ovom dijelu programa organizovan je poseban masterclass koji je vodila profesorica Vesna Maraš, pod nazivom “Pet priča crnogorske ikone” u slavu crnogorskog Vranca, kroz koji su učesnici imali priliku da upoznaju različite stilove i izraze ove autohtone sorte.

Poznati pisac o vinu, sudija na dekanteru, Džozef Darel je održao masterclass sa portfoliom Luke Bogdanovića.

Zahvalnost na podršci organizator duguje Opštini Bar, Sekretarijatu za privredu, Ministarstvu poljoprivrede, Privrednoj komori, Turističkoj organizaciji Bar i direktorici Marini Trceta, hotelu “Princess”, Radio Baru, restoranu “Knjaževa bašta”, Radiju “D”, Dnevnim novinama Dan, ambasadama Hrvatske, Srbije, Slovenije, Slovačke i Ukrajine, Srđanu Zriliću i organizaciji “Zeleni talas”.

Za muzički ugođaj pobrinuo je DJ Jazzysad, a u večernjim satima klapa KUD-a “Jedinstvo”.

The post VIDEO – Bogdanović: Drugi De Wine fest ispunio očekivanja organizatora i učesnika first appeared on BARinfo.

Osvojio je glavnu nagradu za najbolji film u glavnom takmičarskom programu – Grand Prix Hasan II – kao i nagradu za najboljeg glumca, koja je pripala Edonu Rizvanolliju za tumačenje glavne uloge, Nura Doke. Reditelj filma zahvalio se u ime cijele ekipe, koja je osam godina radila na ovom projektu, nastalom pod glavnim pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore, te Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, uz sredstva koprodukcijskog konkursa RTVCG, te uz pomoć CEKUM-a i podršku grada Bara. 

Već u ponedjeljak, “Obraz” nastavlja festivalsko putovanje na dvije nove adrese u takmičarskim selekcijama glavnih programa: na još jednom festivalu u Maroku (14th FICMEC – Festival International de Cinéma Nador) i u selekciji 42. izdanja uglednog južnoameričkog festivala BOGOCINE – Bogotá Film Festival u Kolumbiji.

Film “Obraz” imao je svjetsku premijeru u novembru u njemačkom Kotbusu, nakon čega je uslijedilo učešće na dva festivala A kategorije: Cairo International Film Festival (internacionalna premijera) i IFFI Goa, Indija (azijska premijera). Do sada je selektovan na 25 međunarodnih festivala, a nagrađen je u Sjedinjenim Američkim Državama (San Diego International Film Festival – Nagrada publike), Španiji, Italiji, Rusiji, Portugaliji, Iraku i Crnoj Gori. Odlukom komisije Ministarsva kulture Crne Gore, crnogorski je kandidat za nagradu Oscar, Američke filmske akademije. U Baru je promovisan u okviru ovogodišnjeg “Barskog ljetopisa”.

The post U Maroku Grand Prix za Obraz, sniman u Baru first appeared on BARinfo.

Nakon projekcije, Nikola Vukčević se obratio publici. U toplom i iskrenom razgovoru, podijelio je mnoge zanimljivosti o nastanku filma, njegovom snimanju, teškim uslovima sa kojima se suočavaju reditelji u Crnoj Gori, kao i o svojim ličnim iskustvima. Publici je dao uvid u izazove i radosti koji su pratili proces stvaranja ovog filma. Reditelj je govorio o glumcima koji su dali život njegovim likovima, njihovoj posvećenosti i talentu. Takođe, otkrio je pojedinosti koje su mnogima promakle tokom gledanja filma.

Vukčević je najavio i treći igrani film pod nazivom „Obraz” koji je u finalnoj fazi postprodukcije, inače sniman u Starom Baru.

„Povezivanje ljudi kroz umjetnost, pružanje prostora za razmenu ideja i inspirativne razgovore, ključni su za razvoj kulturne scene i očuvanje kreativnog duha. Pozivamo vas da nam se pridružite i tokom narednog vikenda, 29. juna, i da zajedno odgledamo projekciju filma ‘As pik’ reditelja Draška Đurovića“, stoji u dopisu iz Kreativnog Haba.

The post Treći Art Weekend ispred Kreativnog haba first appeared on BARinfo.

Sam tok manifestacije obilježila je nevjerovatna improvizacija domaćina i gostiju, kojima nije bilo teško da sopstvene nastupe sa zadovoljstvom prilagođavaju “rastegljivoj” satnici, uz opuštenu atmosferu skoro pa familijarnog zajedništva koje oslikava Ujevićevsko “pobratimstvo lica u svemiru”. Ako je neko očekivao spektakl – dobio ga je, ali na drugačiji, gotovo zaboravljen način, bez gužve i buke, sa čašom crmničkog vina u ruci. Tako nikome od pjesnika nije smetalo kad ga usred recitovanja prekine lavež psa koji se sklupčao pored nogu, niti je ijedan od muzičara reagovao što sav zvuk ide kroz jedan zvučnik ili bez njega, niti su se besjednici žalili što usljed nejakog osvjetljenja govore iz polumraka znatiželjnoj publici… Naprotiv, sve je to doprinosilo originalnosti manifestacije čija je zastava, sa rukom ispisanim slovima na bijelom lancunu, vijorila na obližnoj kući.

Prvu manifestaciju “Godinjske zvjezdane noći” je otvorio prof. dr Milun Lutovac, navodeći kako će ona “zaživjeti kroz jednu iskrenu i autentičnu ideju, koja će u ime ambijenta, ljudi i njihovog identiteta, jednog dana govoriti više od riječi“.

Dr Lutovac je govorio o Milošu Crnjanskom, „odškrinuvši stare Godinjske dveri“.

“Biti pjesnik, kako tada, tako i sada, isto je što i biti ratnik ‘sa zapetim lukom’… Crnjanski je uvijek bio na strani slabijih. Onih osuđenih na poraz, bez obzira da li su na strani pravde i istine. Život nije palata pravde, a i da jeste, palate su uvijek sazdane na temeljima nekog iskupljenja. Životna i stvaralačka borba Crnjanskog svjedoči o velikom odricanju i žrtvi. U njegovom djelu osjeća se, možda više nego kod drugih pisaca toga doba, velika iskrenost i želja da se kaže ono što se duboko u duši nosi i misli. Kada je kao dječak jednom bio u teškoj groznici, Crnjanski je sve vrijeme na grudima držao roman Dostojevskog. U trenucima ‘preobuke’, kada su zabrinuti roditelji htjeli dječaku da uzmu knjigu iz ruku, on je odbijao da je preda, mislio da će bez nje i on  biti izgubljen. Tako je to sa knjigama i groznicama darovitih umova”, govorio je dr Lutovac, potencirajući da “ima tajni koje nikad neće preći u jezik, ma kako on bogat bio. Tajni, čije je stanište u mitskoj tišini, kakva je godinjska, tajni kojima prinosimo žrtve u ime duha koji nas sve spaja”.

Prvi dan Festivala održan je pod sloganom “Djeca lete svijetu” i bio je posvećen najmlađima, pa su dodijeljene nagrade za poetsko i muzičko predstavljanje. U prvoj kategoriji najbolji su bili Bojana Babović, Anastasija Vlahović i Anđela Anđušić, a u muzičkom dijelu Sofija Leković, Duško Lazović i Ksenija Etenović.

Za muzički dio programa bili su zaduženi, u ime grupa “Akademia” i “Belmondo”, Božidar Gagović, Gajo Ugrenović i Boban Mijović.

Drugi dan Festivala je otpočeo razgovorom sa gostom iz Beograda Goranom Matićem. Nadahnuta moderatorka Sanja Veličković kroz dijalog sa autorom pokušala je da objasni način stvaranja kroz specifičnu poetsku metafiziku, a dotakla se i osjećaja mirnoće potrebnog za kreaciju.

“Mir je totalna tišina u mozgu, a ja ne mogu iz tog prvog nivoa da uđem u pjesme, već moram da uključim podsvijest. Pjesme ne nastaju na prvu loptu, već nakon sučeljavanja sa samim sobom, iznutra”, rekao je Matić.

Prvo autorsko veče na festivalu bilo je posvećeno Željku Miloviću, odnosno poetskom segmentu njegovog rada. Moderator Srđan Leković je kroz razgovor sa autorom, uz brojne anegdote, podsjetio na njegove zbirke poezije, ali je poseban dio večeri bio namijenjen razlogu zašto Milović već 21 godinu nije objavio knjigu poezije u Crnoj Gori, a jeste u Makedoniji.

“Knjiga poezije je u Crnoj Gori malo kome potrebna. Nema izdavačkih kuća koje se interesuju, malo ima i čitača, pa je objavljivanje poetske zbirke korisno jedino da je pokloniš nekome, za rođendan ili slavu. Nemam želju da pjesme objavim, ali ne prestajem da ih pišem, to valjda nikad ne prestaje”, rekao je Milović.

Posebnu pažnju privuklo je potom predavanje prof. Miodraga Lekića o Italiji i italijanskoj kulturi, koji je najprije, uz nekoliko kratkih priča, prisutne uveo u svijet crmničkih slikara Nikole Gvozdenovića Gvozda i Veliše Lekovića.

“Predavanje dr Lutovca o Crnjanskom koji je mnogo pisao o Toskani, a zatim naslovi poezije Željka Milovića – ‘Bandiera Rossa’ i ‘Bandiera Nera’ – vrlo su dramatičan uvod u predavanje, jer su ta crvena i crna zastava ideja vodilja u objašnjenju italijanske literature i umjetnosti uopšte. Italija je zemlja koja je simbol kulture i umjetnosti u svijetu – muzike, slikarstva… Ona je super sila u kulturi. Nastala je 1861. spajanjem malih država i postavlja se pitanje otkada se uopšte može govoriti o italijanskoj kulturi, a do kada je to bila kultura malih polisa. ‘Stvorili smo Italiju, sad još samo trebamo stvoriti Italijane’, rekao je tada Massimo d’Azeglio. Njihova svijest je bila kalabreška, napolitanska, toskanska… ali je ipak pretvorena u nacionalnu svijest koja je danas primarno italijanska, iako nikad niko nije ukinuo stepen identifikacije sa regionalnim osjećajem. Na žalost, tu uvijek možemo povući nehotičnu paralelu sa Jugoslavijom, samo sa drugim ishodom”, rekao je Lekić, posebno potencirajući period prije i poslije Drugog svjetskog rata, govoreći o umjetnicima koji su podržavali fašizam poput Gabriele D’Annunzia ili bili istaknuti ljevičari poput Federica Fellinija i Pier Paola Pasolinija.

U muzičkom segmentu priređen je unplugged mini koncert grupe “Grimm”, a Ivana Janković i Nebojša Đukanović su uz akustičnu gitaru izveli i gotovo zaboravljenu baladu s prvog albuma “Vjetar te odnosi”. Veče je zatvorila a capella izvođenjem makedonskog tradicionala “Zajdi, zajdi” Nikolina Novaković.

Centralni događaj trećeg dana Festivala bilo je izuzetno zanimljivo predavanje prof. dr Nikola Vukčevića o filmskom storytellingu, koje je zamišljeno kao interakcija sa prisutnima, u čemu se najviše istakao književnik Neven Milaković, čije je predstavljanje upriličeno neposredno prije ovog događaja.

“Storytelling ili pripovjedanje je umjetnost prikazivanja zamišljenih ili stvarnih ljudi i događaja, ispričanih u cilju dijeljenja poruke. Proces korišćenja naracije zahtijeva znanje, kreativnost i viziju, da bi bio proizveden emocionalni odgovor”, rečeno je na skupu.

Za kraj programa orgabizovano je poetsko veče u kome su učestvovali Neven Milaković, Svetozar Đurišić, Natalija Novaković, Savka Parađin, Vladimir Cerović, Darko Bulić, Ana Ivančević, Goran Matić, Sanja Veličković, Valentina Šuković Šaranović i domaćin Srđan Leković.   

“Meni se festival jako svidio jer je bio krajnje neformalan. Došao sam iz Beograda da podržim prijatelja Srđana i ta atmosfera zajedništva mi je godila, jer ne volim manifestacije na kojima se sve unaprijed zna”, istakao je za Radio Bar i Bar Info srpski pjesnik Goran Matić.  

Dodjelom priznanja za najbolje pjesme pristigle na konkurs spuštena je zavjesa na ovaj festival. Prvo mjesto pripalo je Ljiljani Zovko iz Zagreba, druga je bila Saša Milovanović, a treća Sanja Popović.

Organizator Srđan Leković na kraju nije krio zadovoljstvo postignutim: “Na početku smo puta i svakako ima puno da se dograđuje, naročito u organizacionom smislu, ali s obzirom koliki je bio budžet, odnosno da ga skoro nije ni bilo, uspjeli smo i više nego što smo očekivali. Ispoštovala su nas značajna lica iz domena kulture Bara, prije svega, ali i prijatelji iz Podgorice i Beograda. Bilo je planirano da dođu i autori iz BiH i Hrvatske, te još neki iz Srbije, ali su izostali iz opravdanih razloga. Nadam se da će ovaj festival postati lijepa tradicija, da će postati ozbiljna manifestacija, u kojoj će kultura isplivati iznad svega što je oko nas, iznad podjela i negativnih energija, iznad svega što nema puno dodirnih veza sa umjetnošću”, rekao je Leković za Radio Bar i Bar Info.  

The post Festival Godinjske zvjezdane noći – spoj spontanosti i dobre energije first appeared on BARinfo.