Razgovor sa autorom vodila je PR JU Kulturni centar i „Barskog ljetopisa“ Nikoleta Dabanović koja je otvorila niz tema o nastanku knjige, ljudima koji su bili inspiracija i značaju očuvanja barske usmene baštine. Govorilo se o razvoju serijala, pri čemu je Vujović istakao da se peta knjiga razlikuje od prethodnih po bogatijoj fotografskoj opremi i luksuznijem grafičkom izdanju, ali da zadržava isti koncept koji se odnosi na čuvanje autentičnih barskih priča. Autor je objasnio da je, kako nikoga ne bi povrijedio, u pojedinim slučajevima mijenjao imena protagonista, dok je zadržavao identitete onih koji su ostavili pozitivan trag u gradu. Govorio je i o vrijednostima po kojima je Bar prepoznatljiv, prije svega o međusobnom poštovanju i suživotu, podsjećajući na anegdote o Mikiju Mašanoviću, Omeru Mustafiću, Radu Ivanoviću, Momu Krivokapiću i drugima. Sa sinoćnje promocije je potekla i ideja da dio „Barskih priča“ jednog dana preraste u pozorišni komad, filmsku priču ili roman inspirisan legendarnim barskim likovima.

Govoreći o odabiru priča za petu knjigu, istakao je da nije slijedio stroga pravila, već sopstveni osjećaj.

„Nije bilo jednostavno, u svakoj od četiri knjige ‘Barske priče’ je oko 140 do 150 priča, birao sam one koje su se meni dopale, imao sam tu privilegiju pošto sam autor, da ih uvrstim u knjigu i mislim da je odlična. Drago mi je što je luksuzna, prije svega papir izvanredan, fotografije u boji Bara iz 21. vijeka, Sergeja Zabijaka, majstora fotografije, tako da je sve ‘skockano’. Zadovoljan sam i knjigom i kako je izgledalo ovo veče“, kazao je Vujović.

Na pitanje o značaju „Barskih priča“ kao svojevrsnog zapisa o gradu i njegovim ljudima, odgovorio je da su upravo usmena predanja bila njihovo najvažnije polazište.

„Profesor Tihomir Brajović je u predgovoru napisao da ove priče izgledaju kao da su ispričane ’iz glave cijelog naroda’. Često mi se dešava da u društvu slušam kako drugi prepričavaju moje priče, malo ih dopune ili izmijene. To znači da se, ne bih rekao prenose ’s koljena na koljeno’, ali zaživjele su među ljudima dobijajući neku drugu dimenziju. Pričali su mi neki mudri ljudi one ozbiljne priče, a neki zanimljivi, duhoviti, barski šarmeri one duhovite priče. Meni je bilo lijepo da slušam te duhovite Barane, volio sam da se družim s njima, ali sam bio miran, prilježan, bilježio sam sve što kažu stari Barani. Najzaslužniji za nastajanje “Barskih priča” jeste Čedomir Čedo Ratković, kao i Dimitrije Mitar Pavlović, pa onda Vladimir Vlado Lukšić, koji mi je sugerisao da se nikako ne zaustavljam na jednoj knjizi. Mnogo priča dali su mi prijatelji sa šaha Jusuf Kalamperović, Ljubo Živković, Maksim Lutovac, pa Mujo Kalamperović, kome sam i posvetio drugu knjigu, nešto sam preuzeo iz knjiga i sa sajtova Milenka Ratkovića, Željka Milovića, Ilije Vukotića, a svoj udio u kreiranju „Barskih priča“ dali su i mnogi drugi Barani”, kazao je autor.

Osvrćući se na gotovo četiri decenije provedene uz „Barski ljetopis“, Vujović je kazao da mu je ovogodišnja uloga stručnog saradnika za izbor književnih programa predstavljala poseban izazov.

„Želja mi je bila da književne večeri ne budu klasične promocije već zanimljivi razgovori koji će publici ostati u sjećanju, da ljudi ponesu neku misao ili anegdotu kući. To smo, vjerujem, pokazali već na susretu Enesa Halilovića i Ante Tomića jer kada razgovaraju dobri pisci, ne treba im scenario, dovoljno je da razgovor krene svojim tokom“, istakao je Vujović.

Veče je simbolično otvoreno pjesmom „Besame Mucho“, najemitovanijom numerom u kultnoj emisiji „Promenada četvrtkom“, koju je Milan Vujović uređivao i vodio na Radio Baru, tokom svoje dugogodišnje karijere novinara i urednika. Prisjećajući se tog perioda, autor je kazao da su upravo iz radijskih dana nastale mnoge priče koje su kasnije našle mjesto u njegovim knjigama. Istakao je da Radio Bar ne pamti samo po ljudima i pričama, već i po pjesmama i mirisima.

„U staroj baraci to su bili mirisi drveta, ustajalog itisona i čoje u studiju. U ’Agavi’ miris skupocjenih parfema koleginice Senke Pešalj, a u sadašnjem prostoru, miris Rajine kafe. To su sitnice koje ostaju u čovjeku jednako snažno kao i priče“, zaključio je Vujović.

Za razliku od prethodnih godina, kada je u bARS večeri publiku tradicionalno uvodio selektor Željko Milović, ovogodišnje izdanje otvorila je mlada barska glumica Elena Tomanović, koja je uz sjajno izvođenje „Besamemucho“ Leonarda Koena na početku, otpjevala i „Ostala si uvijek ista“ Miša Kovača. 

„To je uvijek i bila ideja vodilja bARS-a, da bude drugačiji, da ne pliva u takozvanoj srednjoj struji, da promoviše urbano kulturno-umjetničko stvaralaštvo Barana, njeguje kulturu sjećanja i pokaže gostima kakav je naš grad. To je segment „Ljetopisa“ koji, da kažemo tako, igra na kartu snažne nostalgije i lokalnog identiteta. Bars ove sezone nudi tri promocije knjiga, jednu promociju CD-a, četiri izložbe, od čega jednu sa performansom, dva koncerta i jedno veče muzičkih spotova i sve to na šest barskih lokacija. I nekako je i bilo najprirodnije da segment posvećen Baru i Baranima, započnemo barskim pričama i gimnastikom duha koja je svojstvena ovom prostoru između slatke i slane vode. Te priče jesu Bar. I to Bar kojeg su stvarali oni koji su drugačije živjeli nego mi danas. Autor ih je prikupio i ostavio za one što dolaze za nama“, kazala je Tomanović.

Kraj večeri obilježio je nastup čuvenog barskog i crnogorskog muzičara, Vujovićevog prijatelja Omera Hodžića i interpretatorke zabavne i narodne muzike Seke Tomičić.

The post Barske priče Milana Vujovića otvorile bARS first appeared on BARinfo.

Otvarajući 39. izdanje festivala, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, podsjetio je da je „tokom gotovo četiri decenije trajanja, osim nemjerljivog doprinosa kulturnom obogaćivanju naše zajednice, Barski ljetopis rastao zajedno sa gradom i svjedočio njegovom širenju i u fizičkom i u kulturnom smislu.“.

„Zato ovaj festival za Bar nije samo kulturni događaj, već dio našeg identiteta i svojevrstan barski brend. Ovogodišnje izdanje donosi izuzetno snažan i ambiciozan program. Tokom 46 festivalskih dana, publika će imati priliku da isprati čak 46 programa u šest selekcija. Brojke možda nijesu najvažnija stvar za kulturu i umjetnost, ali kada vidimo da se odziv i interesovanje publike iz godine u godinu povećavaju, onda dobijamo potvrdu ispravnosti svih naših napora da građanima pružimo bogat i kvalitetan program, i zaključimo da se ulaganje u kulturu uvijek isplati“, istakao je Raičević.

Dugovječnost Barskog ljetopisa, ustvrdio je čelni čovjek Opštine, svjedoči da Bar kulturu doživljava kao trajnu vrijednost, kao jedan od najdubljih oslonaca svog građanskog, mediteranskog i kosmopolitskog identiteta.

„U vremenu u kojem se često preispituju vrijednosti zajedništva, različitosti i otvorenosti, ovaj festival ostaje snažan podsjetnik da Bar upravo u tim vrijednostima pronalazi svoju posebnost, svoju snagu i svoju suštinu. Zato on nije samo niz umjetničkih programa, već živa priča o Baru koji pamti svoju baštinu, poštuje svoju tradiciju, ali istovremeno hrabro otvara prostor savremenim kulturnim izrazima neophodnim za razvoj modernog, otvorenog i stvaralačkog društva“, poručio je predsjednik Opštine Bar.

Posebno je, kako je ustvrdio „ponosan na činjenicu da i ovogodišnji program, pored velikih regionalnih i međunarodnih imena, daje prostor domaćim autorima, mladim talentima i stvaralaštvu koje nastaje u našem kulturnom prostoru dajući dodatno bogatstvo ovom festivalu“.

„Kao lokalna uprava, duboko vjerujemo da ulaganje u kulturu predstavlja ulaganje u zajednicu koja zna da stvara, da traje i da se širi, a kultura u toj misiji ima neprocjenjivo veliku snagu da poveže ljude i učini naš grad još boljim mjestom za život. Zbog toga će Opština Bar i ubuduće nastaviti da pruža snažnu podršku Barskom ljetopisu, Kulturnom centru Bar i svim inicijativama koje doprinose tome da naš grad bude prepoznat kao dom stvaralaštva, kulturne raznolikosti i otvorenosti. Uvjeren sam da će 39. Barski ljetopis još jednom pokazati da Bar s punim pravom nosi epitet mjesta kulture i mjesta života“, zaključio je Raičević.

PR Kulturnog centra Bar i Barskog ljetopisa, Nikoleta Dabanović je podcrtala da “nas ponovo okuplja stvaralačka magija pod zvjezdanim nebom grada koji tokom ovih dana poprima sasvim novo lice i počinje da kuca jednim drugačijim, nesvakidašnjim pulsom”.

“Ovo je vrijeme kada se svakodnevni ritam povlači pred naletom kreativne energije, a Bar postaje jedinstveno utočište u kojem nas tople ljetnje noći opijaju čistom umjetnošću. Barski ljetopis već bezmalo četiri decenije stvara prostor u kojem se slavi stvaralaštvo i igra koja traje, podsjećajući nas na ljepotu zajedničkog nadahnuća. Poput zrelog barskog nara, simbola ovog podneblja, koji unutar svoje čvrste kore čuva dragocjeno bogatstvo, tako i naš festival svakog ljeta pred nama otvara autentičnu riznicu duha. Svako njegovo zrno je jedan umjetnik, jedna priča i dar koji nesebično dijelimo, spajajući lokalne stvaralačke domete sa kosmopolitskim horizontima. Kroz preplitanje kreativnih pogleda i iskrenog dijaloga, Ljetopis čuva ono najvrijednije – našu kulturnu baštinu”, apostrofirala je Dabanović.

Ovu važnu festivalsku misiju svesrdno su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Filmski centar Crne Gore.

“Ipak, temelje manifestacije, kao i same ustanove koja je organizuje, čvrsto drži grad iz kojeg je sve poteklo. Kao osnivač Kulturnog centra i tradicionalno glavni pokrovitelj, Opština Bar ostaje najsnažniji oslonac barskog stvaralaštva”, naglasila je Dabanović.

Mjuzikl “Cigani lete u nebo” u režiji Vladimira Lazića, prema motivima pripovjetke „Makar Čudra“ Maksima Gorkog, spaja nezaboravnu muziku kompozitora Jevgenija Doge, u aranžmanima Vojkana Borisavljevića. Izvođenjem u Baru dirigovao je Milan Nedeljković. Adaptaciju teksta potpisuje Ivana Dimić, koreografiju Krunoslav Simić, scenografiju Geroslav Zarić, dok su autentični kostimi djelo Snežane Šimić.

Fatalna ljubav između Lojka Zobara i Rade ispričana je na način koji prikazuje junake lišene društvenih dogmi, slobodne i strastvene bez dvojbi da li prekoračiti norme prihvatljivog ponašanja, jer ne zavise od materijalnih dobara. Mjuzikl u kome osim glumaca učestvuju hor, balet i orkestar (pa ih je na sceni gotovo 130), prati ruska romska tradicionalna muzika i veličanstvena koreografija. Za 22 godine je imao preko 400 izvođenja, a preko 200.000 ljudi ga je odgledalo. Odajući tajnu dugovječnosti ovog muzičko-scenskog spektakla reditelj Vladimir Lazić je objasnio  da „kada neka predstava poslije premijere ne doživi uspjeh, ona se ugasi, a ako se uspjeh desi – onda je sve istorija“.

„Realne razloge treba tražiti u tome što se publika od početka identifikovala sa tom pričom, emocija je proradila, pa su se i mladi i stariji pronašli u njoj. Suština jeste ljubav i emocija, patnja, borba za slobodu i kako preživjeti u tim i identifikovati se sa ovim vremenima“, kazao je Lazić.

Iako nije uobičajeno da se ovaj komad izvodi na otvorenoj sceni, projekat je izuzetno uspješno odgovorio i tom izazovu.

„Danima smo raspravljali o tome kako da ovu scenu upoznamo. Na generalnoj probi smo vidjeli da je u pitanju zaista veliki izazov, što nas je i natjeralo da se ‘pronađemo’ na način što smo adaptirali popriličan broj scena. Da smo uspjeli svjedoči divna publika koja nas je iznenadila posebnom reakcijom, tako da nam je jako drago i čast nam je što smo bili na ovom festivalu“, zadovoljan je reditelj.

Glavni protagonista mjuzikla, popularni glumac Ivan Bosiljčić iz Bara će, kako je kazao za Radio Bar i Bar Info, ponijeti izvanredne utiske, jer kako je objasnio, „svaki put kada dođe u grad koji ima festival, momentalno sa scene može da osjeti da je to njegovana publika“.

„Grad koji ima festival, ne misli samo na festival, nego na ljude koji žive u tom gradu. Velika je razlika između gradova koji organizuju susrete na kojima se sabiraju festivalski događaji u odnosu na one koji ih nemaju. Takve manifestacije vaspitavaju publiku koja u sebi budi osjećaj podrške kulturi, što je generator kvaliteta i plemenitosti“, ukazuje Bosiljčić.

Govoreći o dugovječnosti komada, otkrio je da su njegov lični afinitet i preference muzičke predstave koje imaju jaku dramsku potku.

„Ovu predstavu odlikuju šareni kostimi koji su na nivou narodnih nošnji ruskih Cigana, muzika je izvanredna, filmska, bazirana na tradiciji istočnih Roma, koreogafije su citati narodnih igara, dakle, sve što je nama blisko kao podneblju koje ima folklornu tradiciju. Ako svemu tome kao bazu date pripovjetku Maksima Gorkog, koji je ovaj komad pisao dok je bio u zatvoru, desi se jedna nevjerovatna dubina, koju potkrepljuje i muzika i ples i pjevanje i živi simfonijski orkestar. Mislim da je taj spoj, ta sinergija ono što ovu predstavu odlikuje kao dugovječnu. Na prvom mjestu je drama, jer kada bi sklonili koreografiju, muziku, ostala bi fantastična drama na temu slobode“, procjenjuje umjetnik. 

Ljubav, sloboda i dostojanstvo nose ovu priču. Na pitanje šta u današnje vrijeme od ovih vrijednosti najviše nedostaje, glavni glumac mjuzikla „Cigani lete u nebo“ smatra da je svaka od tih tema aktuelna kako danas, tako i u vrijeme kada je Maksim Gorki pisao pripovjetku.

„I tada je bila aktuelna tema slobode. Pri tome se misli na unutrašnju, a ne na spoljašnju, koju danas neprestalno tumičimo. Djeluje kao da nismo unutar sebe obradili tu vrstu prostora. Ta tema se naslanja na temu ljubavi, na temu dostojanstva, na temu odnosa. Kada pričamo o ljubavi, imam osjećaj da smo je sveli samo na onu romantičnu ljubav između muškarca i žene. A, šta je sa ljubavlju čovjeka prema Bogu, prijateljskom ljubavlju, ljubavlju roditelja prema djetetu…? Kada govorimo o slobodni, neminovno razmišljamo o ljubavi, a naš je zadatak da o ljubavi ne mislimo skučeno, nego da se raširimo i sjetimo se gdje je sve ljubav“, smatra Bosiljčić.

Komentarišući kompleksnu ličnost Lojka Zubera, čovjeka slobodnog duha koji odbija da se odrekne sebe, na pitanje da li je danas teže sačuvati slobodu ili ljubav, drmski umjetnik kaže da su one uvezane, ali da ima utisak da je starija ljubav, jer bez poimanja ljubavi, ne možemo da pojmimo šta je sloboda.

„Prava ljubav ne trpi, ne vezuje, ona nije zavisnički odnos, već krasi slobodnu dušu, slobodnog čovjeka. Iako 22 godine igramo ovu predstavu, nikada do kraja nisam dokučio odgovore na ta pitanja. Odgovori na njih sazrijevaju kako ja sazrijevam kao čovjek. U vezi sa antičkim tragičnim krajem, pitam se zašto naši junaci stalno moraju da završe tako. Zapravo, to je najveće upozorenje kada razmišljamo o životu. Život bi uvijek trebao da rađa“, ističe glumac.

Mjuzikl je izuzetno dinamičan, intenzivan, pa glavni akter ne može da izdvoji koje scene igra sa većim žarom i strašću od drugih.

„Okviri su vrlo jasno zadani, pa taj prostor, prvo unutar mojih, pogotovo muzičkih, monoloških scena, pa potom duetskih, naročito sa Oliverom Bacić koja igra Radu, stvara nevjerovatan prostor. Imamo repere, ali svako igranje donosi potpuno autentičan momenat susreta, potpuno zadivljujućeg. To je suština naše igre – da ne glumimo po sjećanju, nego da uvijek rađamo momenat ispočetka. To je ono što me u ovoj predstavi hrani. Pitao sam se kako je moguće da smo, s obzirom da je predstava fizički naporna, kolege i ja poslije nje okrijepljeni. Mislim da je to zvog doticaja kvaliteta, autentičnosti“, kaže Ivan Bosiljčić.

Svestrani umjetnik, koji izvanredno vlada scenom kao glumac, pjevač i plesač, zapravo je ponikao iz muzike.

„Jesam dramski glumac, pa u komadu težim da nađem dramu. S druge strane, prvo sam se bavio muzikom, pa sam prešao na koncertnu scenu. Ovog ljeta ću nastupiti 13. jula na Luštici, pa 21. jula na otvaranju Sajma knjiga u Herceg Novom. Prenio sam potpuno taj duh mjuzikla sa Pozorišta na Terazijama. Svemu tome prethodilo je 16 godina bavljenja folklorom, pa je zaista čudesno kako se to spojilo sa muzičkim teatrom i to baš sa mjuzikolm ‘Cigani lete u nebo’ koji je najbliži folkloru“, ispričao je za naše medije Bosiljčić.

Iako je predstava pravljena da se igra pod vedrim nebom, to nije čest slučaj.

„Kad razmišljam o Ciganima, njihovim čergama i životu, ne zamišljam da se sve to odvija pod nekim krovom, već pod krovom koji je nebo, pod božjim krovom, pod božjim svodom. Kada god izađe pod vedro nebo, ona je zapravo u svom ambijentu. Tako je bilo i večeras“, sa osmjehom je zaključio harizmatični Ivan Bosiljčić.

Glumac Dušan Radović tumači je lik pripovjedača Makar Čudre koji je uspješno odgovorio zadatku da poveže niti i tok priče i pomogne publici da bolje prati slojevitu, kompleksnu radnju.

„Bila je čast igrati Makar Čudru, toliko poznat lik koji je obilježio jednu epohu. Naročito sam bio fasciniran kada sam kao srednjoškolac gledao film ‘Cigani lete u nebo’ snažnim, emotivnim ostvarenjem sa vrsnim glumcima. Imamo sreću da predstavu igramo 22 godine, što malo ljudi ima prilvilegiju da doživi“, kazao je Radović.

U Baru se osjeća kao „na domaćem terenu“, jer je imao priliku da ovdje radi dvije predstave.

„Prva je bila ‘Balkanska carica’ u režiji Gorana Bjelanovića, koja je vrlo lijepo primljena, a druga sjajna, duhovita ‘Palastura’ po tekstu i u režiji Obrada Nenezića. Izuzetna mi je čast što sam večeras igrao ‘Cigani lete u nebo’, jer je ovo bila poslednja predstava koju sam odigrao iz stalnog radnog odnosa. Od avgusta sam u penziji“, otkrio je čuveni glumac.

Sa ponosom se prisjetio da su prije dvadesetak dana imali čast da u Sava centru, koji prima 4.000 ljudi, upravo ovim mjuziklom otvore Beogradski letnji festival.

The post VIDEO: Grandioznim mjuziklom Cigani lete u nebo otvoren 39. Barski ljetopis first appeared on BARinfo.

Svečano otvaranje 38. Barskog ljetopisa zakazano je za 5. jul, a festival će biti otvoren jednim od najpopularnijih i najnagrađivanijih mjuzikala „Mama Mia“, Pozorišta sa Terazija, koji je pogledalo više od 70 miliona ljudi širom svijeta. Time će zvanično započeti višenedjeljni program najznačajnije ljetnje manifestacije u Baru.

„Vrhunac pozorišnog segmenta činiće koprodukcijska predstava “Medeja”, nastala u saradnji Kulturnog centra Bar i Crnogorskog narodnog pozorišta. Režiju potpisuje slovenački reditelj Dijego de Brea, a glavnu ulogu tumači Nada Vukčević, uz podršku glumačke ekipe iz više crnogorskih gradova. Premijera predstave zakazana je za 16. avgust, neposredno pred kraj festivala”, najavila je gostujući u emisiji „Mozaik” Radio Bara, PR Kulturnog centra Nikoleta Dabanović.

„Za nas je saradnja sa nacionalnim teatrom izuzetno značajna i predstavlja krunu dugogodišnjeg međuinstitucionalnog odnosa. Koprodukcije tog ranga potvrđuju ozbiljnost pristupa koji Kulturni centar Bar ima kada je riječ o pozorištu“, istakla je Dabanović.

I ove godine Barski ljetopis zadržaće svoj prepoznatljiv duh otvorenosti ka regionu. Biće zastupljeni različiti žanrovi: pozorište, književnost, muzika, film i vizuelna umjetnost, a publika može da očekuje dolazak stvaralaca iz Crne Gore, Slovenije, Makedonije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tu je i bARS, segment Ljetopisa koji je posvećen barskim stvaraocima, barskoj publici, i promovisanju urbane kulturne baštine grada.

„Ljetopis je uvijek bio Jugoslavija u malom. Njegovao je duh zajedništva i razmjene i trudimo se da od tog koncepta ne odstupimo. To je nešto što čini ovaj festival drugačijim i potrebnim u vremenu kada se granice među ljudima sve više produbljuju“, kaže Nikoleta Dabanović.

Kompletan festivalski program biće predstavljen sredinom juna na zvaničnoj konferenciji za štampu. Do tada, kako naglašavaju organizatori, javnost može biti sigurna da ih očekuje ljeto ispunjeno visokokvalitetnim i pažljivo biranim kulturnim sadržajima.

Poseban akcenat, ove godine stavljen je na otvorene scene, među kojima se izdvaja ljetnja scena Doma kulture.

U toku su završni radovi na uređenju platoa ispred Doma kulture, koji će nositi ime Vladimira Popovića Španca. Kako organizatori ističu, prostor će biti pretvoren u blistav i funkcionalan kulturni kutak, dovoljno udaljen od buke šetališta, a idealan za uživanje u umjetnosti pod vedrim nebom. Očekuje se da će upravo na toj lokaciji biti realizovana većina programa tokom ljeta.

„Smatramo da je taj prostor idealan za sve kulturne sadržaje, od književnih večeri do filmskih i muzičkih programa. Biće to jedno novo mjesto susreta, kako za publiku, tako i za stvaraoce“, naglasila je Dabanović.

Sa programima koji traju tokom cijele godine i uključuju raznovrsne žanrove, od pozorišnih i muzičkih događaja do književnih večeri i likovnih izložbi, Kulturni centar Bar nastavlja da potvrđuje status jedne od najaktivnijih kulturnih ustanova u Crnoj Gori.

Kako kaže Nikoleta Dabanović rad nije ograničen samo na ljetnje mjesece, već se tokom cijelog zimskog perioda organizuju značajni sadržaji koji okupljaju publiku svih generacija. Posebna pažnja posvećena je inkluziji i edukaciji, kroz radionice i programe za djecu, saradnju sa školama, organizaciju filmskih projekcija, kao i kontinuiranu podršku lokalnim stvaraocima.

The post Barski ljetopis na novoj sceni pod zvijezdama first appeared on BARinfo.

Trideset sedmo izdanje jedne od najznačajnijih manifestacija umjetnosti i kulture u Crnoj Gori,  započeće 15. jula gala koncertom operske umjetnice Tamare Rađenović, na Šetalištu kralja Nikole u 21 sat, a zavjesa će biti spuštena 30. avgusta koncertom “Makadam i prijatelji”. Festival se odvija pod pokroviteljstvom Opštine Bar, Ministarstva kulture i medija, Filmskog centra Crne Gore i Turističke organizacije Bar, a organizator, JU Kulturni centar Bar najavljuje bogat i atraktivan program koji će upotpuniti ljetnju kulturnu ponudu grada Bara.

Prema riječima PR menadžerke JU Kulturni centar Bar, Nikolete Dabanović, “Ljetopis” ove godine nudi 62 programa iz  pozorišne, muzičke, književne, likovne, filmske, bARS i selekcije pratećeg programa namijenjenog djeci i mladima.

Direktorica JU Kulturni centar Bar, mr Aleksandra Grabež istakla je da „Barski ljetopis“ brižljivo selektovanim programskim sadržajima doprinosi promociji kulturnog konteksta, a grad Bar pozicionira na mjesto konstruktivnih umjetničkih dijaloga uz jačanje saradnje između aktera domaće i regionalne scene.

„Prepoznatljiv koncept festivala, koji sublimira sve oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, promoviše našu kulturnu politiku, po kojoj su programske aktivnosti usmjerene na sve ciljne grupe i sve uzraste, bilo da je riječ o našim sugrađanima ili turistima. Na taj način ova manifestacija dobija poseban značaj  u odnosu na cjelovitost turističke ponude Bara. Poštujući takvo programsko opredjeljenje, JU Kulturnu centar Bar je i ove godine pripremio žanrovski raznovrsne i atraktivne programe, s uvjerenjem da će probuditi pažnju naših posjetilaca“, kazala je Grabež.

Na repertoaru će se ove godine naći dvije pozorišne produkcije Ljetopisa – predstava „Malograđanska svadba“ po tekstu Bertolda Brehta, u režiji Damjana Pejanovića, koja je rađena u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“ sa Cetinja čije će premijerno izvođenje biti 24. jula na Maloj sceni u Starom gradu u 21.30h, a čija je repriza zakazana za 26. jul na istom mjestu i u isto vrijeme i, kao samostalna produkcija,  predstava „Egzekutor“, po tekstu Vojislava Savića u adaptaciji i režiji Milije Šćepanovića koju će publika, premijerno, imati priliku da odgleda 29. jula na pozorišnoj sceni u Starom gradu u 21.30h, a reprizno igranje će uslijediti dan kasnije.

Selektorka muzičkog programa, profesorica gitare Bojana Brajović, kazala je da je ovaj segment vezan za avgust, a da će ga obilježiti nastupi renomiranih crnogorskih muzičara priznatih u regionu i svijetu. Enes Tahirović i prijatelji nastupaju 6. avgusta na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“, duo Marko Simović i Nikola Vučković održaće koncert četiri dana kasnije na Maloj sceni u Starom gradu, dok gitaristkinja Jelica Mijanović nastupa u crkvi sv. Venerande 12. avgusta. Autorsko veče kompozitora Milivoja Pićurića biće upriličeno 18. avgusta na Maloj sceni u Starom gradu, a nakon dva dana na platou Doma revolucije nastup će imati trio Tamara Knežević, Davor Novak i Georgi Kalajdžiev. Za kraj Muzičkog programa „Ljetopisa“, nastupa naš pijanista Vladimir Domazetović i to 29. avgusta na Maloj sceni u Starom gradu. Svi muzički programi počinju u 21 čas.

Po zamisli selektorke, novinarke i književnice Dragane Erjavšek, koncept Književnog programa ovogodišnjeg “Ljetopisa” izlazi iz okvira klasičnih promocija knjiga i nudi multimedijalni sadržaj.

Veče crnogorskih pjesnikinja pod nazivom “Slovo koje podsjeća na slobodu” biće upriličeno na platou Doma revolucije, 20. jula u 21 sat, a u isto vrijeme na istom mjestu, 27. jula, na programu je veče “Biće jednom kako smo željeli – 20 godina od smrti crnogorskog književnika Ratka Vujoševića”. Nedjelju dana kasnije, 3. avgusta, u istom ambijentu sa početkom u 21 čas, publiku očekuje “Životne i ostale rokenrol priče – Veče sa prevodiocem Dejanom Cukićem”. Književni segment zatvara istaknuti regionalni autor Faruk Šehić,koji će 17. avgusta na platou Doma revolucije predstaviti roman „Cimetna pisma, dijamantna stvorenja“.

Likovnu selekciju koju ove godine potpisuje akademski slikar Goran Ćetković obilježiće četiri samostalne izložbe. Prva, akademskog umjetnika Nikole Markovića, pod nazivom „Igra izvajanih sjenki“ biće otvorena u Arhiepiskopskoj palati u Starom gradu, 22. jula. Izložba crteža Uroša Toškovića i promocija monografije o Urošu Toškoviću autora Bojana Krljića biće održana 1. avgusta u Galeriji „Velimir A. Leković“. Samostalna izložba Jelene Pavićević pod nazivom „Iskopine“ biće otvorena 5. avgusta u Arhiepiskopskoj palati u Starom gradu, dok će segment ovog programa biti zaokružen izložbom Muharema Muratovića, pod nazivom „Arijadnino klupko“, 21. avgusta u Galeriji „Velimir A. Leković“. Sve izložbe će biti otvorene u 21 sat.

U pozorišnoj selekciji su  predstave teatara iz zemlje i regiona, uglednih reditelja i pisaca. Predstava „Mirna Bosna“ Kamernog teatra 55 Sarajevo na programu je 21. jula, slijedi predstava „Oleana“ Centra za kulturu Tivat, 4. avgusta i predstava „Brod“ Crnogorskog narodnog pozorišta 8. avgusta. Beogradsko dramsko pozorište gostuje 16. avgusta sa predstavom „Laž“, a Teatar „Exit“ iz Zagreba 26. avgusta sa predstavom „San ivanjske noći“. Svih pet predstava biće odigrane na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ sa početkom u 21.30h.

U bARS segment, posvećen lokalnim stvaraocima, njegov selektor Željko Milović uvrstio je osam programa koji će se održavati na šest lokacija. Izložba radova Mikija Hota iz privatnih kolekcija pod nazivom „Miki – Traganje i nestajanje“ biće 17. jula u Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković”, slijede promocije knjiga „Drug“ Maksima Lutovca, na platou Doma revolucije 18. jula u 21h i „Barske priče IV“ Milana Vujovića, na istom mjestu. Na Trgu Vladimira i Kosare 8. avgusta u 20h biće otvorena izložba fotografija Danila Dada Pavlovića pod nazivom „bARSke boje mora“. Multimedijalna promocija albuma i spotova grupa „Grimm“ i „VIS BEŽ“ uz koncert održaće se u Dublin pabu 13. avgusta u 21.00h. Koncert mr Leonore Bajramoske i mr Jakupa Mehmedovića zakazan je za 22. avgust, a koncert „Muzika sa knjaževog dvora“ profesora Safeta Drljana za 25. avgust, oba na Maloj sceni u Starom gradu sa početkom u 21h. Posljednji program ovogodšnjeg bARS-a je promocija djela “Bar: Svjetionici jednog vremena knj. 1“ Božidara Boška Miloševića, na Platou Doma revolucije, 27. avgusta u 21h.

Filmski segment čiji je selektor i ove godine reditelj Milija Šćepanović podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore i koncipiran iz dvije programske cjeline: “Kanski pobjednici 2024” i “Hrvatska u fokusu”. Od 11. do 19. avgusta na platou Doma revolucije sa početkom u 20 časova biće prikazano sedam filmova. Po riječima selektora Šćepanovića, radi se o filmičnoj lokaciji, a očekuje se i obustava saobraćaja u dijelu Ulice maršala Tita tokom projekcija, što će doprinijeti kompletnom užitku filmofila na “Ljetopisu”.

U okviru Pratećeg programa je osamnaest kreativnih radionica za djecu, sa umjetnicom Nedom Popović, srijedom i četvrtkom na Topolici, petkom na Žukotrlici, i tri predstave za djecu i mlade. Nastavlja se saradnja sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja pa će publika imati prilike da vidi dvije ispitne predstave: 2. avgusta biće odigrana predstava „7 dana“ u klasi vanr. prof.Branka Ilića i 24. avgusta predstava „Laku noć, Majko“ u klasi vanr. prof. Dubravke Drakić. Obje predstave biće odigrane na Maloj sceni u Starom gradu sa početkom u 21.30h.  Na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ 28. avgusta u 21 čas biće odigrana opera za djecu „Snežana i sedam patuljaka“ Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ iz Podgorice.

Producent festivala, Aleksandar Vujović smatra izazovnim kreiranje repertoara jedne od najdominantnijih kulturnih manifestacija ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu,   čija je tradicija duga skoro četiri decenije i koja je usmjerena na sve ciljne grupe. Prema njegovim riječima, “karakteristika ovogodišnjeg festivala je što selektorski tim čine priznatih stvaraoci koji potiču iz nukleusa Bara”.

Prodaja ulaznica za sve predstave počinje na dan otvaranja festivala, 15. jula,  na biletarnici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“.

Kompletan program je dostupan na sajtu www.barskiljetopis.me, a možete ga downloadovati i sa linka ispod:

The post Predstavljen program 37. Barskog ljetopisa – 62 programa na 10 lokacija first appeared on BARinfo.

“Večeras ćemo u 20h otkriti još jedan mural autora Davida Husića. Mural se nalazi na ulazu u Dom kulture. U 21h biće organizovana i multimedijalna promocija albuma „Život u e-mollu“ VIS-a „BEŽ“, uz premijeru video-spota za numeru „Ružan san“ i mini koncert. Dublin Pub u Ulici maršala Tita”, kazala je Dabanović.

Subota – trostruki ugođaj

-Na korzou kod spomenika Popu Dukljaninu u 21h priredićemo izložbu „Crno bijeli Bar u koloru“. Ona donosi, po prvi put u naš grad, set od stotinjak retuširanih a potom kolorizovanih crno-bijelih fotografija grada, od početka XX vijeka do Drugog svjetskog rata kojim se nastavlja niz aktivnosti na očuvanju i promociji nasljeđa barske opštine, započete izložbama „Bar. Ljudi.“ i „Bar. Događaji.“ iz protekle dvije godine.

-U okviru Pratećeg programa, na Ljetnjoj pozornici Doma kulture sa početkom u 21h, nastupiti Dječji hor „Zvjezdice“. U jednočasovnom programu, namijenjenom najmlađoj publici, hor i solisti će izvesti 17 najpoznatijih pjesama sa različitih festival.

-Iste večeri počinju i Dani studenata u Starom Baru u 21:30, predstavom Safra studentkinja magistarskih studija Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Predstava je nastala po motivima teksta „Važnije polovice“, Beatrice Kurbel i Mirne Rustemović. U predstavi igraju Milica Šćepanović i Marija Labudović. Ulaz na sve predstave u okviru Dana studenata je besplatan.

Nedjelja

-Dani studenata nastavljaju se predstavom „Hajde da skačemo po oblacima“ studenata prve godine Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, u klasi profesora mr Branka Ilića. U predstavi igraju barski studenti Radmila Škuletić i Davud Bahović, sa kolegama Marijom Vlaović, Andreom Drašković i Vukom Vučinićem.

-Povodom godine od smrti istaknutog dirigenta priredićemo„Omaž Radovanu Papoviću“ u Dvorcu kralja Nikole u 22h.

U programu učestvuju kompozitor Senad Gačević, profesor na Muzičkoj akademiji na Cetinju, violinista Vili Ferdinandi, dugogodišnji koncert-majstor Simfonijskog orkestra RTCG i Tijana Jovović, violinistkinja i muzička kritičarka.

Biće emitovan i dokumentarni film o Radovanu Papoviću, urađen specijalno za ovu priliku.

Ponedjeljak

-Diplomsku predstavu „Play Shakespeare“ igraju studenti treće godine iz klase vanr. prof. Dubravke Drakić za kraj Dana studenata. Radi se o kolažu scena iz Šekspirovih drama.

-Iste večeri počinje i Filmski program Ljetopisa u selekciji Milije Šćepanovića. Ove godine taj segment će se odigrati na platou ispred Gradske biblioteke u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore. Prva četiri dana su u znaku stogodišjice jermenskog filma, gosti su najviši predstavnici jermenskog nacionalnog filmskog centra i reditelji. Nakon projekcija publika će imati priliku da diskutuje sa autorima filma. 

Više informacija o datumima i terminima projekcija dostupno je na sajtu festivala.

Utorak

Veče kamerne muzike Accordion duo Ilić, Dvorac kralja Nikole u 21.00h. Tijana Ilić i Miroslav Ilić nastupaju zajedno od 2007. godine ostvarujući bogatu koncertnu djelatnost. 

Srijeda

Književno veče Senad Gačević, „Muzika u staroj crnogorskoj  periodici“.

Jedna je od najupečatljivijih figura muzičkog i kulturnog života Crne Gore, istaknuti intelektualac čiji je javni angažman u najtežim periodima kroz koje je naše društvo prolazilo dao važan doprinos očuvanju suživota i multikulturalnosti. Plato ispred Dvorca kralja Nikole u 21:00.

The post Najava programa Barskog ljetopisa za narednih sedam dana first appeared on BARinfo.

Pozorišna predstava „Dekameron“, koprodukcijsko ostvarenje Barskog ljetopisa, Gradskog pozorišta Podgorica i Narodnog pozorišta premijerno će biti izvedena sjutra uveče na Ljetnjoj sceni Doma kulture. u 21.30 h.

Po dramatizaciji Stevana Koprivice, režiju potpisuje proslavljeni makedonski reditelj Dejan Projkovski, čije izjave možete čuti u linku emisije.

„Dekameron“ Đovanija Bokača međašnji je kamen evropske književnosti i civilizacije. Ovo raskošno renesansno djelo čiji je osnovni motiv kuga, koja je u trinaestom vijeku harala Evropom, dobija novo viđenje.

U predstavi igraju: Miloš Pejović, Sanja Krstović, Omar Bajramspahić, Vanja Jovićević, Dušan Kovačević, Maja Vukojević Cvetković, Pavle Popović, Una Lučić, Stefan Vuković, Lara Dragović, Evgenija Stanković, Dragana Jovanović i Dragiša Veljković.

Predstava će reprizno biti izvedena dan kasnije, 29. jula, na istom mjestu i u isto vrijeme.

PR Festivala Nikoleta Dabanović je najavila i program za narednu nedjelju: “Koncertom u Dvorcu kralja Nikole večeras (27.07.) će se, sa početkom u 21h, predstaviti barski studenti muzičkih akademija. Milena Jaramaz (violina), Dušanka Jaramaz (klavir), Lucija Ulićević (klavir) i Sergej Levin (klavir) mladi su muzičari koji se školuju na Cetinju, u Novom Sadu i Zagrebu, a barska publika će ih po prvi put čuti na okupu u okviru festivala „Barski ljetopis“.

“U duhu tradicionalne saradnje Narodnog muzeja Crne Gore i Barskog ljetopisa, u okviru Likovne selekcije Festivala, u nedjelju će biti otvorena izložba Njegoš – 210 godina od rođenja.

U nedjelju će, u sklopu programa posvećenog barskim stvaraocima (bARS), u Dvorcu kralja Nikole sa početkom u 22h, nastupiće duo Bojana Brajović (gitara) i Boris Nikčević (flauta).

Treći program Književnog segmenta „Barskog ljetopisa“ – „Portret pjesnika i pripovjedača Enesa Halilovića“ biće upriličen 31. jula ispred Dvorca kralja Nikole u 21h.

Klavirskim koncertom Ive Pavlović, 21h, u utorak, u Dvorcu kralja Nikole, biće nastavljen program Barskog ljetopisa iz bARS segmenta.

Ispred Dvorca , u srijedu, u 21h, biće održano književno veče Petra Janjatovića, promocija četvrtog izdanja EX-YU rok enciklopedije. Te večeri otkrićemo još jedan mural inspirisan znamenitim baranima, autora Davida Husića, a u Dvorcu će u 22h nastupiti najpoznatiji crnogorski, i jedan od četvorice najboljih violinista svijeta Roman Simović”, kazala je Nikoleta Dabanović.

The post Premijera predstave Dekameron u petak na Ljetnjoj sceni Doma kulture first appeared on BARinfo.

„36. Barski ljetopis se odvija u organizaciji JU Kulturni centar Bar pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Ministarstva kulture i medija, ali i u saradnji sa Filmskim i Muzičkim centrom Crne Gore. Tu su i naši brojni prijatelji, prije svega medijske kuće koje su uvijek uz nas i to nam mnogo znači, to nam šalje poruku da zapravo selektori festivala dovode značajna imena iz kulture i umjetnosti. Vjerujemo da ćemo međunarodni karakter festivala opravdati večeras na na samom otvaranju festivala“, kazala je Dabanović.

U odnosu na podatke u vezi sa programima koji su predstavljeni nedavno na konferencije za novinare, u međuvremenu je došlo do nekih izmjena.

„Kada gradite, planirate, pravite, pa i realizujete festival koji traje 42 dana, ne možete da predvidite baš sve okolnosti, pored sve dobre volje. Tako se desilo da smo u posljednjem trenu, dobili informaciju da se otkazuje predstava CNP ‘Ujka Vanja’, zbog zdravstvenih problema i nemogućnosti igranja glumice koja tumači jednu od uloga u predstavi. Igranje ove predstave je bilo planirano za srijedu 19. jul. Jedino što možemo je da pokušamo da se revanširamo našoj publici tako što ćemo tu predstavu ‘dovesti’ negdje kasnije ili tokom zimskog perioda. Međutim, te večeri u 21 sat predviđen početak književnog programa kada će svoj roman ‘Ključevi dobra i zla’ predstaviti autor Vuko Martinović“, najavila je Dabanović.

Sa žaljenjem je saopštila da je otkazan i prateći program „Škola mozaika“ koju je već niz godina vodio mr Petar Vujošević.

„Nekako smo sa razumijevanjem primili tu informaciju, jer zaista znamo da bi Petar vrlo rado, kada bi bio u mogućnosti, i ove godine bio sa nama. Mnoge generacije su prošle tu školu i znamo koliko on to predano radi. Da napomenem da je precizan program dostupan na našim profilima na društvenim mrežama i na našem sajtu www.barskiljetopis.me“, napomenula je Dabanović.

Publika će tokom trajanja festivala biti u prilici da otprate preko 80 književnih, likovnih, muzičkih, pozorišnih/filmskih, bARS i pratećih programa, na osam lokacija.

 Opširnije o tome pogledajte na linku :

The post Dabanović: Sve je spremno za početak 36. Barskog ljetopisa first appeared on BARinfo.

Po tradiciji koja živi više od četiri decenije, manifestacija je i ovoga puta  bila emotivna i posjećena. Scenario kulturno-umjetničkog programa režirao je glumac Dragiša Simović, koji je snažnim dramskim nabojem oduševio publiku. Izvanredan doprinos dale su i glumice CNP-a, Ana Vujošević i Jelena Minić, a program je vodila Nikoleta Dabanović. Muzički pečat događaju dao je kamerni hor “Antivari musica” iz Bara, pod dirigentskim vođstvom mr Mira Kruščića, uz pratnju sopranistkinje Aleksandre Vojvodić Jovović. Hor je izvodio antifašističke i partizanske pjesme, a posebnu emociju i ustajanje publike pobudila je himna “Hej Sloveni”.

“U ime 11 mladića i djevojaka strijeljanih na Belvederu, svake godine, na ovaj tužan dan, okupljamo se kao na hodočašću. Jedanaest krvavih crvenih košulja, jedanaest sudbina, jedanaest života, opomena su iz tog vremena, do dana današnjeg, i nakon 78 godina. Sanjali su bolje dane, a onda, u zoru 6. jula, bjesomučno, zločinački, kukavički, neprijateljski rafali okončali su njihove mlade živote i njihove snove”, emotivno je govorila Branka Nikezić, potpredsjednica Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koja je, uz duboku počast, navela imena 11 mladih tragično stradalih rodoljuba.

Naglasila je da je ovo opomena i nauk Crnoj Gori, do dana današnjeg, da ova država ne može naprijed bez dobrih međuljudskih odnosa, uzajamnog poštovanja, hrabrosti, odlučnosti i antifašizma. “Dostojanstvo je jedina adresa za našu budućnost. Ne dozvolimo da starije generacije, savremenici vremena pravde, jednakosti, bratstva i jedinstva, odlaze razočarani, u nevjerici da je njihov trud bio uzaludan”, poručila je Nikezić. Manifestacija je juče započela polaganjem vijenaca žrtvama na Belvederu u deset časova, a završena kulturno-umjetničkim programom u Starom Baru u 21 čas.

Veče je okončano čuvenim stihovima Rajka Joličića posvećenim “Orfejima Belvederskim” i izvedbom svevremenske pjesme “Samo da rata ne bude”, odličnog hora “Antivari Musica”.

Manifestaciji “U ime crvene košulje” prisustvovali su i predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković i potpredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović.

The post Da se ne nikad ne zaboravi – održana manifestacija U ime crvene košulje first appeared on BARinfo.

Ovaj kratkometražni film za djecu i mlade nastao je u produkciji Kulturnog centra Bar, kao rezultat projekta “Učimo istoriju kroz priču”, kandidovanog kod Ministarstva kulture Crne Gore povodom obilježavanja “Dana evropske kulturne baštine 2020. godine”, čija tema je bila “Baština i obrazovanje”.

Scenario i režiju potpisuje Vesna Vujošević Labović. Glavnu ulogu tumači mlada i talentovana gimnazijalka Radmila Škuletić, a za snimanje i montažu bio je zadužen Adnan Doa Alomerović.

Nakon uvodnih riječi medijatorke programa Nikolete Dabanović, o ovom projektu, ali i “učenju kroz umjetnost”, govorila je mr Irina Dabović, sekretarka sekretarijata za sport i mlade u Opštini Bar.

“Još davno su osnivači naučnog mišljenja, Platon i Aristotel, predlagali da bi vaspitanje i obrazovanje djece trebalo da počne pričama i bajkama, a ne suvoparnim činjenicama. ‘Zanimljiva istorija’ je priča ispričana modernim, filmskim jezikom, prilagođenim dobu u kome je nastala. Ideja vodilja bila je da se djeci i mladima približi tradicija i istorija Crne Gore, putem zanimljivih priča baziranih na istorijskim činjenicama, kao i da se podstaknu na samostalna istraživanja u istom pravcu. Na drugačiji način, kroz kadrove, a ne poglavlja, ispričana je priča o životu i posebnosti princeza Petrović”, kazala je mr Irina Dabović.

Autorka filma glumica Vesna Vujošević Labović, u svom obraćanju istakla je da je za nju bila “velika odgovornost pojaviti se po prvi put u ulozi scenariste i reditelja”, ali da je, kako je kazala, zahvaljujući talentima koji su radili sa njom, Radmili Škuletić i Adnanu Doi Alomeroviću, uspjela sve da zaokruži.

“Moram da kažem da smo imali ograničenje (a možda smo zbog toga na kraju i uspjeli da napravimo sve ovo). Bio je baš onako ‘kovid period’, imali smo ograničenje da u projektu bude jedana glumica. Pratili smo sve mjere, snalazili smo se nekako u hodu. Snimanje je trajalo samo dan i po, (ja se nadam da vi znate što to znači u filmskom svijetu). Ekipa za ovakav projekat bi trebalo da broji 10-15 ljudi, a činili smo je nas troje i jedna divna gospođa iz organizacije. Tako da, samim tim, za nas i za mene lično, ovaj film dobija ogromnu vrijednost, jer je iz čistog entuzijazma nastao. Nadam se da je on samo početak divnih i velikih projekata koje ćemo zajedno, svi koji se u Baru bave filmom, moći da nastavimo i zaokružimo“, istakla je Vesna Vujošević Labović.

Nakon projekcije, u razgovoru za Radio Bar i Bar info, autorka je otkrila da je „pitanje da li bi se ikad usudila da se bavi scenarijom i režijom na ovaj način da nije bilo pandemije“.

„ Iz silne želje da stvaraju, čini mi se zbog svih tih ograničenja, umjetnici dobijaju mnogo jače porive za stvaranjem. Ja sam i ranije za djecu iz škole glume koju vodim, pisala scenarija, jer ih poznajem, gledam kako rastu, pratim njihov razvoj, ali ovo je zbilja, prvi projekat koji ima ovoliku ‘težinu’. Sve je bilo mnogo zahtjevnije. Međutim, Rada je bila vrlo profesionalna u svim scenama snimanja, zatim Doa…mi smo se samo ‘ukačili’ i kao sportisti, ‘trčali’. Shvatili smo koliko je to ogroman zadatak za kratak vremenski rok, ali odlučili smo da idemo do kraja. Sada, kada sumiramo utiske, naravno da smo mnogo toga mogli da promijenimo. Ali, ipak je za to potrebno vrijeme, koje mi tada nismo imali. Poslije svega, ostaje mi lijep utisak. Mislim da su Bar, Dvorac i muzej ovom filmu dali ‘poetičan ton’. Možda postanu privlačani za filmadžije, ali taj podsticaj treba prije svega da krene od nas, iz Bara, jer ga pretpostavljam, svi mi doživljavamo na poseban način“, kazala je Vujošević Labović.

„Zanimljiva istorija“ je film edukativnog karaktera, a poseban pečat dali su i kadrovi raritetnih, arhivskih snimaka iz Crnogorske kinoteke – „Veliki knjaz Nikolaj Nikolajevič Romanov sa flotom stiže u barsku luku“, „Polazak iz Bara za Cetinje“, „Dolazak bugarskog kralja sa delegacijom“, koji su stari preko 110 godina.

„Iako smo s jedne strane tada imali veliko vremensko ograničenje i veliki pritisak da sve stignemo, s druge strane imali smo sreću da, koga god da pitamo za pomoć, naiđemo na širom otvorena vrata i podršku. Tako smo došli do neprocjenjivih snimaka iz Crnogorske kinoteke, oni su pomogli da se ova priča zaokruži“, naglasila je Vujošević Labović.

Ona dodaje i da je film namijenjen mladima, koje su, kako se nada, zaintrigirali da makar iz radoznalosti dođu da pogledaju muzej.

„Ubijeđena sam da dosta njih ne zna šta se sve ovdje nalazi, a možda nisu ni ušli u muzej nikada. Smatram da smo postigli uspjeh ako smo ih zaintrigirali da ga posjete, a kamoli da istražuju nešto. Ovo je tema koja je stvarno zadata u školi, a na ovaj način smo pokazali da, ako si malo maštovitiji, ako imaš neki kreativan pristup, itekako možeš da se zainteresuješ i istražiš školske zadatke. Vidim, na osnovu reakcija djece, da je, iako ima djelova gdje je dosta istorijskih činjenica, njima to bilo zanimljivo da čuju. Tako da, šta god da upamte na ovaj način, mislim da smo cilj postigli “, zaključila je autorka filma.

Bar se ponosi mladim, talentovanim i uspješnim ljudima. Jedna od njih je i Radmila Škuletić koja u ovom ostvarenju tumači glavnu ulogu. Njen talenat je jako rano prepoznat i već ima zavidno iskustvo u radu pred kamerom. Uz glumu se dugi niz godina bavi i baletom, tako da joj je ova filmska priča omogućila da na kreativan način udruži svoje talente.

„Bila mi je velika čast i zadovoljstvo što sam učestvovala u ovom projektu, a takođe u podizanju svijesti o značaju istorije i kraljevske porodice Petrović. Atmosfera na snimanju je bila zaista veoma prijatna. Zahvalila bih se ekipi i radujem se budućim projektima“, kratko je u svom obraćanju prokomentarisala Radmila Škuletić.

Da bi se sve ono što reditelj i scenarista zamisle pretočilo u kompletno umjetničko djelo, potrebno je mnogo talenta, rada i povjerenja. Vesna  Vujošević Labović je snimanje i montažu povjerila Adnanu Doi Alomeroviću.

„Iskreno, u početku sam htio da odbijem ovaj zadatak, ali učinio mi se vrlo zanimljiim nakon što sam čuo detalje. Nemam iskustva u radu na filmu, ali dosta dugo se bavim fotografijom. Čini mi se da sam se i u ovome snašao vrlo dobro za početak“ , iskren je Alomerović.

Najzahtjevniji dio rada bila je montaža.

„Kad dođete kući tek vidite koliko vam kadrova fali, i onda sklapate priču od toga što imate. Sva sreća što se dugo bavim fotografijom, pratim filmove od malena, što je, vjerujem, u mnogome doprinijelo da ovaj finalni proizvod bude uspješan“, smatra Alomerović.

Ovaj poznati barski i crnogorski fotograf, uspješno se bavi fotografijom već 12 godina.

„Pandemija je katastrofalno uticala na naš posao, ali nije ‘ubila’ umjetnost. Imali smo vremena da se nadogradimo, da naučimo i napravimo nešto novo. Ja se pretežno bavim fotografijom vjenčanja, ali oprobao sam se i u modnoj fotografiji. Imam i više nego dovoljno materijala za izložbu koju planiram da organizujem naredne godine“, otkrio je Doa u razgovoru za Radio Bar i Bar Info.

Poznati crnogorski reditelj Slobodan Šćepanović koji je prisustvovao premijeri, ocijenio je da je “Zanimljiva istorija” film koji drži pažnju, a to je imperativ svakog projekta, i da aplauz publike na kraju projekcije dovoljno govori o njegovom kvalitetu.

„To je najljepša potvrda svim ljudima koji se bave stvaralaštvom. Mislim da se skromnost učesnika koja je u uvertiri, pred projekciju bila rečena, skroz treba izbrisati. Jer, sad kad sam pogledao film i malo sredio utiske, mogu da kažem da smo odgledali pravo, fino, ‘pitko’ napravljeno djelo, koje će imati mnogo lijep uspjeh i dalje. Možda jedini ‘problem’ ovog filma je što na momente tako lijepo zvuči i ‘ponese’ da čovjek ima utisak da je ovo radila neka profesionalna kuća. Što se ostalog tiče ‘kapa dolje’ i što jači i snažniji ‘vjetar u jedra’ ovakvim i sličnim projektima od strane struktura za kulturu unutar Bara. Imate šta da pokažete. Redakcija Dokumentarnog programa državne televizije imala bi šta da vidi kad pogleda ovaj film. Jer, ne samo da on obiluje ljepotom realizovanog, nego, sam po sebi, na način na koji je prezentovan, ukazuje da je iza toga izuzetno studiozan rad. To mali broj redakcija radi u našim televizijama i u okruženju, malo ko tako temeljno pristupa poslu“, zaključio je Šćepanović.

U filmu su iz off-a glasovi Orhana Alomerovića i glumca Dragiše Simovića. Medijski pokrovitelj filma je Radio Bar.

The post Film Zanimljiva istorija premijerno prikazan u Dvorcu first appeared on BARinfo.

Po struci istoričar i teoretičar umjetnosti, Nikoleta iz hobija i sama piše dječju poeziju, a kako u svom bliskom okruženju ima puno umjetnika- glumaca (otac, sestra, zet), odlučila je da pokrene instagram profil na kojem će biti objavljivan sadržaj za djecu. Na to su je inspirisale i njene dvije djevojčice predškolskog uzrasta, koje obožavaju interpretaciju bajki, basni, poezije, pozorišnih predstava.  

Istražujući po internetu naišla je na profil  #Uz priču je lakše, koji je osnovao glumac Nikola Đuričko. “Mojoj djeci se to  jako dopalo, što mi je dalo ideju da nešto slično, uz animiranje crnogorskih umjetnika, realizujemo i kod nas. Iskoristila sam prednost privatnih i poslovnih kontakata i pozvala one sa kojima sam bliska da učestvuju u ostvarivanju ideje, koju su svi  rado prihvatili. Svako po svom izboru izabere  priču, pjesmu, basnu, ili bajku. Sve snimimo telefonom i nadam se da djecu, koja su na neki način publika novih, društvenih medija podstičemo da zavole umjetnost i pozorište.

Koleginica iz ‘Barskog ljetopisa’ Vesna Vujošević Labović, selektorka pratećih programa i Ksenija Popović direktorka festivala, bile su među prvima koje su podržale moju inicijativu. Odmah potom i same su snimile svoja predstavljanja i pozvale ostale kolege umjetnike da im se pridruže. A kada je sve zaživjelo, odlučili smo da profil #Pričamo doma spojimo sa platmormom ‘Barskog ljetopisa’, na kojoj promovišemo rad prijatelja festivala ), naših saradnika- glumaca, koji su učestvovali u produkcijskim predstavama. 

I naša poznata glumica Dubravka Drakić rado se odazvala pozivu. Zajedno sa sinom snimila je poznatu priču Branka Ćopića ‘Ježeva kućica’. Andrija Mugoša je snimio divnu priču za laku noć, Ana Vučković je pripremila mini teatar od 2 minuta, pričajući ‘Igru proljetnjih boja’. Učesnici su i Žana Gardašević, Miloš Pejović, Ivona Čović, Dejan Đonović, kao i naši glumci koji grade karijeru van Crne Gore: Anja Pavićević, Andrijana Simović, pjevač Sergej Ćetković..

Cilj je da profil #Pričajmo doma ponudi što više sadržaja, jer djeca u novonastaloj situaciji puno slobodnog vremena provode na društvenim mrežama. Time želimo da pomognemo i roditeljima koji nisu baš uvijek raspoloženi za čitanje priča”, kaže Nikoleta Dabanović.

Nikoleta Dabanović je zahvalila na prilici da se o profilu #pričamo doma čuje što dalje: “Trudićemo se da snimljenih priča bude što više, kako bi našoj djeci omogućili udobnost u domu, s obzirom da su i sama u šoku od novonastale situacije. Nije prirodno da stoje u četiri zida i bez smisla, u zatvorenom, provode ove proljećnje dane koji mame da se izađe vani”.

“Zato, ‘ostajte doma’, mi ćemo za vas pričati. Roditelji bez griže savjesti dajte svojoj djeci telepone, jer dok su na našoj stranici, sigurna sam da će nešto korisno naučiti i čuti”, poručila je Nikoleta Dabanović.

The post Nikoleta Dabanović pokrenula Instagram profil #Pričamo doma first appeared on BARinfo.