„Ove godine projekat je potpuno drugačiji i potpuno su drugačiji ciljevi projekta. Naziv je ‘Mladi u fokusu: nauči, otkrij, primijeni’. Usmjeren je na srednjoškolski uzrast i kroz praktične i interaktivne radionice povezuje znanje, kreativnost i lični razvoj mladih. Ovaj uzrast izabrali smo jer je to period kada mladi intenzivno grade identitet, otkrivaju interesovanja, donose važne odluke o budućnosti i suočavaju se sa različitim društvenim i ličnim izazovima. Projekat se sastoji iz radionica iz četiri oblasti: Umjetnost – razvijanje kreativnosti, izražavanja i slobode stvaranja; književnost, čiji cilj je podsticanje čitanja, kritičkog mišljenja i razgovora o temama koje su mladima važne; mediji – razumijevanje medijskog sadržaja, prepoznavanje manipulacija i razvijanje medijske pismenosti i psihologija – teme su emocije, samopouzdanje, komunikacije, odnosi sa drugima i suočavanje sa svakodnevnim pritiscima. Posebnost je u načinu rada, jer radionice nijesu zamišljene kao klasična predavanja, već kao prostor u kojem mladi učestvuju, postavljaju pitanja, eksperimentišu, diskutuju i sami dolaze do zaključaka. Glava ideja projekta je da nije dovoljno samo usvojiti informaciju. Cilj je da mladi nešto nauče, da kroz iskustvo otkriju sopstvene potencijale i da stečeno znanje primijene u svakodnevnom životu. Primjenjivaće se interdisciplinarni pristup, jer umjetnost, književnost, mediji i psihologija nijesu izolovane oblasti. One se međusobno dopunjuju i zajedno mogu pomoći mladima da bolje razumiju sebe, druge i društvo u kojem žive. Želimo da mladima ponudimo sigurno i podsticajno okruženje u kojem mogu slobodno da izraze mišljenje bez straha od osude. Bitno je istaći i da mlaldi nisu samo korisnici projekta, već njegovi aktivni učesnici. Njihove ideje, pitanja i iskustva zamišljeni su kao polazne tačke radionica.Cilj je da mladi budu, informisaniji i kritičniji prema sadržajima koje svakodnevno konzumiraju, otvoreniji za književnost i umjetnost i sigurniji u komunikaciji i razumijevanju sopstvenih emocija“ istakao je Goran Jovanović.

On ističe da su mladi svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija, sadržaja i različitih pritisaka. Potrebne su im vještine koje se ne mogu razviti samo učenjem činjenica – kritičko mišljenje, kreativnost, komunikacija i emocionalna pismenost. Očekuje da projekat bude i mjesto povezivanja – da se srednjoškolci iz različitih škola i sredina upoznaju, razmijene iskustva i zajedno stvaraju, zaključuje naš sagovornik.

Jelena Jovanović Marović je pozvala mlade da se prijave, jer imaju priliku da se izraze, povežu. Smatra da je to jedinstvena prilika da se djeca iz različitih sredina bave istim temama, što ne samo da će doprinijeti širenju njihovog znanja, već i druženju, povećanju samopouzdanja i oslobađanju.

„Kad je medijska pismenost u pitanju, da bude jasno da nije samo riječ o fake newsu-možda je čak i najlakše prepoznati lažnu vijest. Vrlo je važno biti svjestan da se svaka vijest može interpretirati na različite načine. Mi želimo da djecu podstaknemo da nauče na koji način da čitaju vijesti, odnosno da ih slušaju. Vjerujemo da smo danas svi pasivni primaoci informacija i da su mladi možda i najveće žrtve, zato što su rođeni u vremenu velikog broja informacija. Mislimo da postoji prostor da zajedno sa njima radimo na tome da uvide da nije svaka vijest tačna, niti je plasirana na isti način. Želimo da im damo alate uz pomoć kojih će moći da postavljaju prava pitanja svaki put kad posumnjaju u neku informaciju. Najjednostavnije – medijska pismenost je rođena onog momenta kad zastanemo prije nego što povjerujemo, recimo, naslovu“ istakla je ona. Njen plan je da mladi sami urade analizu sadržaja medijskih objava.

„Oni su ti koji će kreirati koji period pratimo, koju temu, koje medije pratimo, s tim što je plan da mediji budu lokalni“ objašnjava ona.

Realiizacija ovog multidisciplinarnog četvoromjesečnog projekta počinje u drugoj polovini septembra.

The post Novi multidisciplinarni projekat NVO Kišobran first appeared on BARinfo.

Jedna od edukatorki programa bila je i mr Jelena Jovanović: ”U dijelu radionica koje sam imala privilegiju da vodim, tema su bila ljudska prava. Nije bilo riječi o klasičnom predavačkom radu. Naprotiv, svako ljudsko pravo smo zajedno otkrivali kroz igru, razgovor i smijeh. Učili smo jedni od drugih, ne samo o pravima, već i o našim posebnostima, različitim pogledima na svijet i onome što nas povezuje. Njihova energija i dječja radoznalost učinile su da svaka radionica postane prostor podrške, razumijevanja i međusobnog učenja. Govorile smo o granicama, o tome kako prepoznati trenutke kada se naša prava krše, ali i o tome koliko je važno voljeti sebe, svoje porijeklo i svoj identitet.”

Za RE omladinu, često se ističe kao prioritet stvaranje bezbjedne sredine u kojoj mogu da uživaju podršku i pažnju: “Radionice su bile mjesto gdje su se osjećale bezbjedno, slobodne da dijele svoja iskustva i lične priče. Te razgovore smo često pretvarale u prostor osnaživanja, za njih kroz razumijevanje sopstvene snage i vrijednosti, a za mene kroz dublje razumijevanje situacija i izazova u kojima odrastaju”.

Druga edukatorka programa bila je Ida Marković, koja je na posebnom setu radionica pružala psihološku podršku.

“Imala sam priliku da vodim niz radionica sa romskom zajednicom, usmjerenih na jačanje grupne kohezije, međusobno razumijevanje i psihološko osnaživanje učesnika. Cilj je bio suočavanje s internalizovanom romafobijom, kao i razbijanje stereotipa i predrasuda koje često sputavaju kako pojedince, tako i zajednicu u cjelini. Kroz siguran prostor dijaloga i iskustvenog rada, učesnici su imali mogućnost da izraze lične doživljaje diskriminacije, ali i da razvijaju unutrašnju snagu, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti”, navela je Marković.

Iz NVO “Kišobran” su naglasili da je ovo treća generacija RE populacije sa kojima na radionicama ovakvog tipa sarađuju i da se vidi kod stalnih polaznica značajan napredak. Poseban fokus je od samog početka bio na osnaživanju i integrisanju zajednice u širi društveni sistem, kroz podsticanje aktivnog učešća, prepoznavanja sopstvene vrijednosti i međusobne podrške. Radionice su, kažu, pokazale koliko je važno stvoriti prostor gdje se glas Roma ne samo čuje, već i poštuje kao ravnopravan doprinos društvu.

The post Škola ljudskih i manjinskih prava za djecu RE populacije first appeared on BARinfo.

„Nas dvije radimo dva potpuno različita polja, polazeći od naših kvalifikacija. Ja sam po struci politikolog, specijalnost su mi ljudska prava, te je moj dio posla da ih na način blizak djevojčicama, našim polaznicama, naučim da prepoznaju svoja prava. Da budu svjesna koja im prava pripadaju rođenjem, a zatim da osvijeste kad su im prava prekršena. Moj zadatak je da na tom putu one nauče koji su instrumenti koji postoje da im pomognu da zaštite svoja prava“ objasnila je Jelena Jovanović Marović. Ona je istakla da na radionicama i sama puno nauči o njihovoj kulturi i jeziku, muzici i praznicima.

„Kao psihološkinja, više radim na socijalno-psihološkoj podršci u vidu osnaživanja i osvješćivanja njihovih potreba. Zajedno prepoznajemo koje su potrebe unutar zajednice i uopšte, koje su potrebe mladih u našem društvu, posebno mladih koji su na neki način drugačiji. Dolazimo do toga da su potrebe svih nas jednake, gotovo uvijek su to potrebe za prihvatanjem, bliskošću, ljubavlju i samoaktualizacijom. Prolazimo kroz psihološke radionice i kroz radionice koje se sastoje od prepoznavanja i njegovanja vrednosnog sistema, na koji način su možda neke njihove vrijednosti u ovom društvu ugrožene, kao i o načinima da komuniciraju o svojim potrebama. Kao što je Jelena već rekla, dosta toga i ja učim od naših polaznica. Važno je istaći i koliki je značaj učenja asertivne komunikacije“ ističe psihološkinja Ida Marković.

Jovanović Marović ističe da nastoji da djevojčice nauči gdje su granice i kad ih neko drugi prelazi u komunikaciji. To nije stvar osjećaja, objašnjava ona, već zbilja postoje pravni instrumenti, koji mogu da pomognu da zaštite svoja prava.

„To su djevojčice, možda to u ovom momentu zvuči možda prestrogo, zato je tu Ida koja im pomaže da ove stvari shvate na intuitivnom nivou i da ih osvijeste, kako bi kasnije mogle da osvajaju svoja prava“, smatra ona.

„One treba da postanu svjesne svojih potreba, koliko društvo odgovara na njihove potrebe, koliko one znaju i umiju da ih traže, kao i šta je to što ih u tome sputava. Radimo na prepoznavanju emocija, poput straha. Meni je značajno to što je svakoj od njih majka bila ogromna podrška, kao neko ko otjera strah, zbrine ih i pruži im ljubav. Cilj nam je da kroz susrete dolazimo do raznih saznanja, da bi se ta iskustva integrisala kao njihova životna iskustva, koja će dalje koristiti u traženju prava, institucionalno i na svim drugim nivoima“ ukazala je Marković.

Ove djevojčice, ističe Jovanović Marović, uče na jeziku koji nije njihov maternji, što je prva i velika prepreka koja im onemogućava da se do kraja izraze. Potreban im je neko ko će im u svakom momentu pomoći da bolje razumiju ono što im se predaje.

„Bilo bi lijepo da i mi možemo raditi na tome da upoznamo njihovu kulturu, da im bolje možemo ponuditi i znanja i integraciju u društvo, ali svakako akcenat mora biti na tome da one dobiju pomoć da nas bolje razumiju“ smatra Jovanović Marović.

Marković ističe da se trude da u atmosferi spontanosti, kroz igru, bave važnim temama, a najvažnijim smatra odnos povjerenja koji su uspostavile sa polaznicama.

„Kroz zabavu, pjesmu i igru prelazimo veliki broj tema a da one ne osjete nikakav teret“ potvrđuje Jovanović Marović.

Škurta i Amela Hajruši i Bajramuša Jahja kažu da se lijepo druže, igraju i uče.

„Kroz igru i asocijacije prošle smo čitavu Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a da ih nismo opterećivali detaljima kada je usvojena i ko je za nju glasao, što za suštinu njihovih prava nije bitno“ dodaje Jovanović Marović.

„U početku je bilo stida, kao i sada pred mikrofonom. Onda smo stvorile atmosferu igre, kroz koju smo nešto što svi mi koji nismo pravnici, posmatramo kao suvoparno i teško razumljivo, usvojili na zanimljiv i kreativan način. Geštalt terapija, koja je moj terapijski modul, ističe da iskustvo prethodi znanju. One sada iskustveno uče o svojim pravima, a kroz vrijeme ono što smo naučili kroz igru, integrisaće se u znanje“ objašnjava Marković.

The post NVO Kišobran: Kroz atmosferu spontanosti učimo djecu važnim temama first appeared on BARinfo.

“Ove godine Opština Bar nam je odobrila sredstva za projekat koji se zove  ‘Reevaluacija škole ljudskih i manjinskih prava’. To je oblast u kojoj mi djelamo, fokusiramo se kao nevladina organizacija na manjinske grupe. Moram da istaknem da smo prošle godine imali ciklus radionica koje se tiču ljudskih i manjinskih prava. Bio je vrlo posjećen i važan i vrijedan za djecu koja pripadaju tim grupama. Zahvaljujući Opštini Bar, i ove godine smo dobili priliku da taj ciklus radionica obnovimo, a željeli bi da se održavaju svake godine”, kazala je Maja Simović.

Pored nje, istakla je, u organizaciji je i Goran Jovanović. NVO “Kišobran” radi od 2020. godine.

“Mi smo počeli 2019. godine, u jeku korone. To je bio izazov na izazov, ali smo se fokusirali na djecu koja pripadaju manjinskim grupama, jer smo vidjeli da su ona, po svim istraživanjima i u direktnom susretu sa njima, marginalizovana. Zapravo, krenuli smo od jedne stranice, koja i danas postoji – ‘Kreativno edukativni studio Košnica’ gdje smo u doba korone, kad nije bio moguć direktan susret, pozivali na saradnju. To su bile kreativno edukativne radionice koje su zaista imale odličan odziv i mi smo iz te priče zapravo osmislili ovu nevladinu organizaciju, koja traje pet godina”, objašnjava Simović.

Planirano je i da polaznici njihovih radionica uključe u lokalnu zajednicu.

“Namjera nam je da ne budu samo predavanja, nego da svoje polaznike uključimo u lokalnu zajednicu u praktičnom dijelu, i vjerujemo da ćete imati mogućnosti da se direktno susretnete sa njima, a možda budu pozvani u neku emisiju”, kazala je ona.

The post Uskoro novi ciklus radionica NVO Kišobran first appeared on BARinfo.

Projekat se sastoji od niza radionica: jezičke, medijske, socijalne i emocionalne podrške.

“Cilj radionica je stvaranja mreže mladih ljudi koji će postati model borbe za rodnu ravnopravnost, utičući na širenje svijesti o rodnoj senzitivnosti i njenoj važnosti. Radionice bi trebalo da inspirišu učesnike da postanu agenti promjena i promoteri rodne ravnopravnosti, tako što će produbiti njihovo poznavanje, razumijevanje i istraživanje tema rodne ravnopravnosti, a zatim ih sistematski primijeniti u društvu. Glavne aktivnosti su serija treninga, predavanja i radionica o pravima žena, emocionalnoj podršci u vidu osnaživanja u učešću u svim sferama javnog i privatnog života, podizanje nivoa jezičkih kompetencija neophodnih za dalji rad, kao i medijsku i kulturnu inkluziju”, istakli su u razgovoru Maja Simović, predsjednica i Goran Jovanović, član NVO “Kišobran”.

Polaznice ovog projekta, kako kažu, jedva čekaju srijedu i četvrtak da bi došle na radionice. “Pružena nam je prilika da se bolje upoznamo, družimo, učimo i voljeli bismo da ovaj projekat zaživi, da se svake godine uključi što više mladih. Voljeli bismo da sljedeće godine mi budemo predavači nekoj mlađoj generaciji”, kaže Senifa, jedna od šest polaznica.

Psiholog Petar Marković, koordinator i edukator radionica iz psihološke podrške, govorio je o potrebi i važnost ovakvog projekta: “Ovaj projekat, kao i psihološke radionice, u njemu značajni su jer nas uvode u proces podučavanja i učenja o značenju i značaju odnosa koje uspostavljamo sa drugima. O našim različitostima i sličnostima. Ove psihološke radionice imaju za cilj obraćanje cijeloj ličnosti djeteta, a ne samo njegovom intelektualnim dijelu, utičiću na ispunjenost odnosa, višoj svjesnosti o sebi pa samim tim i o sopstvenim pravima i odgovornostima, kako u odnosu na sebe tako i u zajednici (društvu)”.

Njegova koleginica, koorinatorka i edukatorka radionica iz socijalne podrške, magistar političkih nauka Jelena Jovanović, kaže da je svaka prilika za razgovor sa mladim ljudima za nju lično priliku za rast i bolje razumijevanje njihovih potreba, ali i u konkretnom slučaju nezavidnog položaju u društvu: “Cilj radionica o ljudskim pravima je da im pruži konkretne informacije o pravnim instrumentima koji su im na raspolaganju u cilju lične zaštite, ali i za dostizanja ravnopravnosti. Osim toga, cilj ovih radionica jeste razumijevanje ukupnog sistema zaštite ljudskih prava sa akcentom na lična/pojedinačna prava. Ne možemo obučiti cijelo društvo da ne ugrožava prava drugih ali možemo pomoći pojedincima da prepoznaju kada ih drugi ugrožava i time ih osnažiti za dalje djelovanje”.

Iz NVO “Kišobran” se nadaju da će ovakav vid radionica zaživjeti na cikličnom, godišnjem nivou kako bi se uključio što veći broj djece romske populacije koji bi naišli na neophodnu podršku i motivaciju za dalje promjene.

The post NVO Kišobran sprovodi projekat o rodnoj ravnopravnosti kod romske populacije first appeared on BARinfo.