U emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara govorili smo o tome da li je Bar spremno dočekao sezonu sa zdravstvenog aspekta: kontroli morske vode, bezbjednosti hrane, prevenciji stomačnih i infektivnih bolesti, ali i o izazovima koje nose ljetnje gužve i priliv turista. Kako izgleda ljeto iz ugla epidemiologa? Koje su najčešće prijetnje zdravlju i kako ih spriječiti? Šta svaki građanin i turista mogu da učine za sebe i za druge? Kako se Bar štiti od sezonskih epidemija i da li turisti donose i rizike?

RB/BI: Kako ocjenjujete higijensko-epidemiološku situaciju u Baru ovog ljeta?

Dr Jovićević: S obziom da je u toku ljetnja turistička sezona, Odsjek za epidemiologiju vrši pojačan nadzor nad svim faktorima koji mogu da ugroze javno zdravlje, prije svega nad zaraznim bolestima. Za trenutnu epidemiološku situaciju mogu reći da je stabilna, pa za razliku od ranijih godina, kada smo već na početku sezone uočavali povećani broj zaraznih oboljenja (prije svega stomačnih tegoba), ovog ljeta nije uočeno povećano obolijevanje od crijevnih zaraznih bolesti.

RB/BI: Iako je, kako ste kazali, situacija za sada još uvijek “mirna” i povoljna, da li je povećan broj dolazaka turista do sada uticao na javno zdravlje u gradu, sa kojim se izazovima najčešće suočavate tokom ljeta i kako ih prevazilazite?

Dr Jovićević: Dolazak tuista svakako utiče na epidemiološku situaciju, jer se povećanjem broja stanovnika, povećava i mogućnost za prenošenje mnogih zaraznih bolesti. Situacija se pojačano prati, ne samo od strane naše službe, nego i Institut za javno zdravlje kontinuirano prikuplja podatke sa terena, obavještava nas o svim promjenama. Izazovi sa kojima se tokom ljetnje turističke sezone najčešće susrećemo su povećavanje obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti, koje u najvećem broju slučajeva nastaju zbog neadekvatnog rukovanja hranom. Voljela bih da je to što još uvijek nemamo povećano prijavljivanje od crijevnih zaraznih bolesti, posljedica pomjene svijesti i bezbjednog rukovanja hranom, a ne neadekvatnog neprijavljivanja, već da svi koji se bave pripremom, distribucijom i posluživanjem, vode računa o načinima čuvanja, obrade, serviranja hrane. Neophodno je i da fizička lica vode računa prilikom nabavke namirnica, pripreme i čuvanja, kako ne bi došlo do situacija kada se hrana kvari, od čega opasnost prijeti naročito tokom ljetnjih mjeseci, kada su temperature vazduha povećane.

RB/BI: Kakve su pripreme Higijensko-epidemiološke službe za sezonu? Postoje li pojačane kontrole ili specifični protokoli?

Dr Jovićević: Na svu sreću, Odsjek za epidemiologiju se ove godine u najvećoj mjeri bavio sanitarnim pregledima, koji predstavljaju posebnu mjeru za prevenciju zaraznih bolesti, pa smo registrovali rekordan broj lica koja su se javila zbog obavljanja sanitarnih pregleda. Dakle, nismo se bavili rješavanjem trovanja i epidemijama, nego smo najviše vremena posvetili vršenju sanitarnih pregleda koji se obavljaju u terminu od 7.30 do 9.30 časova. Koristim priliku da to podijelim sa slušaocima Radio Bara i čitaocima portala Bar Info, jer se dešava da klijenti dođu poslije tog vremena, kada smo, najčešće, na terenu jer sanitarne preglede obavljamo u objektima koji su pod sanitarnim nadzorom, odnosno onim gdje se priprema, poslužuje i distribuira hrana. 

RB/BI: Koliko često se kontrolišu uzorci morske vode i postoje li kritične tačke?

Dr Jovićević: Te kontrole su tokom sezone češće. Ne rade se u našoj službi, međutim, od strane ustanove koja se bavi kontrolom morske vode, izvještaji o kvalitetu morske vode se kontinuirano objavljuju, dostupni su na stranicama štampe i u elektronskoj formi na portalima.

RB/BI: Kao što smo čuli, u sezoni su pojačane kontrole u ugostiteljskim objektima, naročito u pogledu bezbjednosti hrane. Da li možete da kažete da su barski ugostitelji u tom smislu odgovorni?

Dr Jovićević: Inspekcijske službe Uprave za bezbjednost hrane i Ministarstva zdravlja (pod koje sada ponovo potpada Sanitarna inspekcija), svakog ljeta sprovode pojačane kontole u objektima pod sanitarnim nadzorom. Imamo jako dobru saradnju sa inspekcijskim organima, pa u svim situacijama kada je potrebno da pružimo podršku ili podatke o izvršenim sanitarnim pregledima, uvijek stojimo na raspolaganju i pomažemo prilikom izvođenja kontrola. 

RB/BI: Kakva su Vaša saznanja, kako se nadzire higijena na javnim plažama, posebno onim koje su van glavnog gradskog područja, na kojima boravak, pretpostavljam nosi i veće rizike?

Dr Jovićević: Nadzor nad javnim površinama je obaveza svih nas, a posebno službi u čijoj nadležnosti se nalazi njihova kontrola. Što se tiče Doma zdravlja i (u sklopu te ustanove) Odsjeka za higijenu, nadzor javnih mjesta, se odvija u saradnji sa odgovarajućim službama, prije svega Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom.

RB/BI: Da li ste zabilježili porast kožnih oboljenja ili uboda insekata kod turista?

Dr Jovićević: Za sada nema porasta slučajeva kožnih oboljenja, a ubodi insekata se dešavaju sporadično. Ako se pogleda izvještaj koji nam kontunuirano dostavlja Institut za javno zdravlje, može se uočiti da u odnosu na ranije godine, kada smo u ovim mjesecima imali veći broj stomačnih, nego respirativnih infekcija, situacija je nešto drugačija, pa preovladavaju respiratorne.

RB/BI: Da li u Domu zdravlja imate vakcinu protiv tetanusa?

Dr Jovićević: Uglavnom se u Domu zdravlja može primiti vakcina protiv tetanusa. Povremeno se dešavaju nestašice koje su se do sada vrlo brzo prevazilazile.

RB/BI: Kako u tom slučaju reagovati?

Dr Jovićević: Naši sugrađani su u situacijama kada im je ta vakcina i antitetanusna zaštita neophodna, od strane izabranog ljekara ili Službe hitne medicinske pomoći bili upućivani u obližnje apoteke, gdje se ona mogla nabaviti, a građani koji imaju zdravstveno osiguranje su, naravno, mogli i refundirati utrošena sredstva.

RB/BI: Postoji li saradnja sa turističkim organizacijama i hotelima kada su u pitanju preventivne mjere i brzo reagovanje?

Dr Jovićević: Naravno. Saradnja sa turističko- ugostiteljskim objektima podrazumijeva obavljanje sanitarnih pregleda. Međutim, u slučajevima kada dođe do neočekivanih, vanrednih situacija, vlasnici svih objekata koji su pod sanitarnim nadzorom, znaju da se mogu obratiti Odsjeku za epidemiologiju, bilo po pitanju pružanja savjeta, podrške ili ostvarivanja kontakta sa drugim službama koje mogu da pomognu. Pri tome mislim na naše laboratorije koje se bave ispitivanjima vode i hrane.

RB/BI: Čuli smo da je saradnja sa ugostiteljima, komunalnim i inspekcijskim službama na dobrom nivou a, kakva je sa drugim zdravstvenim ustanovama, u Baru i Crnoj Gori?

Dr Jovićević: Uvijek dobra i kvalitetna. To se, prije svega, odnosi na saradnju sa Opštom bolnicom Bar, ali i sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje se nalaze na teritoriji barske opštine. Odličnu saradnju imamo i sa Institutom za javno zdravlje, koji nam je u svim situacijama podrška i aktivno prati epidemiološku situaciju. Kolege iz Instituta obrađuju, prosljeđuju informacije, tako da je u situacijama kada smo imali pojavu nekih bolesti na koje smo, maltene, zaboravili (bruceloza, q groznica), uvijek smo od njih dobijali smjernice kako postupiti shodno onome što Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti zahtijevaju od svih nas u nadzoru i kontroli ovih bolesti.

RB/BI: Šta biste poručili građanima i turistima kada je u pitanju očuvanje lične i kolektivne higijene tokom sezone?

Dr Jovićević: Tokom ljetnjih mjeseci, kada su visoke temperature, vrlo lako dolazi do kvarenja hrane i posljedično tome, javljaju se stomačne tegobe. Iako ove sezone nisu izražene, to svakako ne treba da nas “uspava” i smanji oprez, već prilikom kupovine i pripreme namirnica treba da jako vodimo računa da se one nabavljaju od provjerenih proizvođača koji plasiraju deklarisanu hranu, da se ona dovoljno termički obradi. Naročito treba voditi računa kada se priprema hrana koja predstavlja poseban rizik – piletina, jaja, majonez, morski plodovi, razni sirevi… Posebno bih naglasila da ne treba koristiti svježa jaja, jer postoji mogućnost kontaminacije salmonelom. Na svu sreću, u Baru smo imali samo jednu prijavu trovanja salmonelom u junu. Briga o higijeni i pažljivo pripremanje je jedini način da se preveniraju zarazne bolesti koje se prenose hranom.

RB/BI: Postoji li nešto što često previdimo, a ključno je za prevenciju sezonskih infekcija?

Dr Jovićević: Iako se u posljednje vrijeme rjeđe dešava, jer su informacije mnogo dostupnije, pa svi znaju koliko je važna upoteba higijenski bezbjedne i ispravne vode, što je dovelo do toga da nemamo situacije trovanja prouzrokovane konzumacijom vode sa nekontrolisanih izvorišta, ipak treba voditi računa. Imperativ je koristiti vodu koja je pod nadzorom nadležnih službi i da se za piće koristi ona iz gradskih vodovoda. Ukoliko to nije moguće, onda je preporuka da se konzumira flaširana voda.

The post Dr Jovićević : Briga o higijeni i brižljivo pripremanje – prevencija zaraznih bolesti koje se prenose hranom first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zima se bliži kraju. Nakon Covid pošasti koja se protegla na nekoliko godina, uznemirile su nas vijesti da je planeti zaprijetila bolest na koju smo potpuno zaboravili – veliki kašalj. Kakva je situacija bila u Baru i je li bilo težih slučajeva obolijevanja?

Dr Jovićević: Za zimu koja je na izmaku mogu reći da smo je proveli relativno mirno, jer ako se prisjetimo 2020, 2021, i 2022. godine, kada smo se suočili sa Covidom, a u Crnoj Gori je bilo skoro 300.000 oboljelih (od kojih je skoro deset procenata preminulo), ove godine su bolesti sezonskog karaktera, poput Covida, gripa, morbile, imale niži intenzitet. Situacija je takva jer su se građani pridržavali preporuka i poštovali mjere prevencije i poruke koje smo im upućivali. Pomenuli ste veliki kašalj, to je zaista bolest na koju smo skoro zaboravili. Međutim, obuhvat vakcinacijom je posljednjih godina smanjen, što je dovelo do toga da smo se ponovo suočili sa Pertusisom. Kada govorimo o Baru, od novembra, kada su zabilježeni prvi slučajevi, imali smo ukupno 35 oboljelih od velikog kašlja (od 1. januara bilo ih je 28). Kao dobar znak bih istakla da je u protekloj sedmici bilo samo jedno novooboljelo lice od Pertusisa. Od velikog kašlja je na nivou Crne Gore oboljelo 736 lica. Najčešće se radilo o srednje teškoj kliničkoj slici. Što se tiče uzrasta, najbrojnija su bila djeca od 11 do 15 godina.

RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom odgovornosti od strane roditelja, da li vakcinišu djecu protiv velikog kašlja?

Dr Jovićević: Nastojimo da motivišemo, podstaknemo i utičemo na roditelje da u predviđenim rokovima vakcinišu djecu, jer je cilj vakcinacije da obuhvatimo uzrast od jedne do pet godina, kada simptomi ove bolesti mogu biti najizraženiji, a komplikacije su najčešće.

RB/BI: Ni u proteklom periodu nismo ostali bez starog neprijatelja tokom zimskih mjeseci – sezonskog gripa. Kakvo je stanje trenutno i da li su naši sugrađani, posebno oni najugroženiji, pri tome mislim na stariju populaciju, vakcinisani?

Dr Jovićević: S obzirom da je grip bolest sezonskog karaktera, već od početka oktobra počinjemo sa intenzivnim nadzorom. To je period kada započinje i vakcinacija. Što se tiče naše opštine, vakcina je bila dostupna, a vakcinacija organizovana preko izabranog doktora. U Odsjeku za epidemiologiju smo sprovodili aktivan epidemiološki nadzor, pa su svi koji su imali simptome mogli da se testiraju. U Crnoj Gori je od početka nadzora (oktobar 2023.) bilo ukupno 1.058 oboljelih, od 2.492 testiranih osoba. Samo je kod troje testiranih izolovan virus iz grupe B, dok su ostali oboljeli od virusa iz grupe A. Uvijek koristim priliku da apelujem na građane da se vakcinišu, posebno na osjetljive kategorije koje su zbog komorbiditeta podložniji razvoju komplikacija. U tu grupu spadaju stariji od 65 godina, osobe koje imaju hronične bolesti, lica smještena u kolektivima i, svakako, zdravstveni radnici koji svakodnevno dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi.

RB/BI: Ima li u Baru inficiranih koronavirusom i da li se građani testiraju?

Dr Jovićević: Intenzitet obolijevanja od Covida je prethodnih sedmica na zaista niskom nivou. Po posljednjem izvještaju Instituta za javno zdravlje, koji obuhvata period od 28. februara do 5. marta, na nivou Crne Gore je bilo ukupno devetoro zaraženih, od kojih jedno lice iz Bara. Što se tiče testiranja, još uvijek je na snazi obaveza pacijenata koji se upućuju na bolničko liječenje da se testiraju. Testiranje je moguće obaviti u Odsjeku za epidemiologiju, u prostorijama bivšeg Covid centra, svakog radnog dana, u terminu od osam do deset sati, a subotom od osam do devet sati. Za pacijente koji nisu u mogućnosti da dođu u našu službu, odlazimo u njihove domove, gdje obavimo testiranje.

RB/BI: Dom zdravlja Bar organizuje i vakcinaciju djece i mladih protiv humanog papiloma virusa (HPV). Kakav je odziv djevojčica, ali i kada su dječaci u pitanju?

Dr Jovićević: Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa se obavlja u Domu zdravlja, kod izabranih pedijatara svakog radnog dana. Međutim, sa ciljem što većeg obuhvata, organizuju se i vanredne vakcinacije vikendima. Opšte je poznato da su prioritetne grupe za vakcinaciju djeca od devet do 14 godina. Međutim, moguće je da se vakcinišu svi koji nisu seksualno aktivni do 26. godine. Napominjem da se osobama do 20 godina daje jedna doza ove vakcine, dok stariji treba da prime dvije doze. Obuhvatom nismo u potpunosti zadovoljni, pa se u tom smislu trudimo da kroz razgovore sa roditeljima objasnimo značaj vakcinacije i povećamo broj vakcinisane omladine.

RB/BI: Da li su roditelji prestali da podliježu pritisku društvenih mreža i jesu li napokon shvatili nužnost vakcinisanja djece MMR vakcinom?

Dr Jovićević: Imajući u vidu da smo, posebno tokom prošle godine, imali intenzivne aktivnosti u vezi sa promocijom MMR vakcinacije, možemo reći da je to imalo određeni uticaj na roditelje i da je broj vakcinisane djece nešto veći nego ranije. Uspjeli smo da kroz intenzivnu kampanju, realizovanu uz podršku Opštine Bar, Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, interes za MMR vakcinacijom bude povećan.   

RB/BI: Koliko god da jedva čekamo tople dane i ono mirisno barsko proljeće, nama koji smo podložni alergijama, polen je veliki neprijatelj kada hoćemo da uživamo u šetnji u prirodi, ali i po gradu i pored mora. Nekako nas uvijek pronađu čestice koje nam magle oči i izazivaju kijavicu i nelagodnost. Kako se zaštititi i u kom periodu godine treba da počnemo graditi imunitet?

Dr Jovićević: Kod osoba podložnim alergijama se ti problemi intenziviraju kada počne cvjetanje biljaka. Preporuka je da, ukoliko je neophodno, redovno koriste terapiju i nastoje da izbjegnu kontakt sa alergenima za koje znaju da će izazvati nepoželju reakciju. Za jačanje imuniteta svakako može pomoći uzimanje dovoljno tečnosti, vitamina, minerala… Zagovaram konzumiranje što više svježeg voća i povrća, a ne suplemenata.

RB/BI: Kako se u Odjeku za epidemiologiju pripremate za sezonu?

Dr Jovićević: Podsjetiću na redovne aktivnosti naše službe koje podrazumijevaju svakodnevno organizovanje sanitarnih pregleda za lica zaposlena u firmama pod sanitarnim nadzorom. Ovu uslugu pružamo u terminu od 7.30 do 9.30 sati. Obavljamo ih i na terenu, a najčešće nam se obraća menadžment velikih firmi. Broj telefona naše službe za zakazivanje pregleda je 067/981-008. Osim toga, vršimo i imunizaciju putnika u međunarodnom saobraćaju. To su vakcine koje se daju po epidemiološkim indikacijama. Najčešće nam dolaze oni kojima je potrebna vakcina protiv žute groznice (u najvećem broju slučajeva to su pomorci), ali i građani koji idu na turistička putovanja. Vakcinišemo i protiv pneumokoka a, po potrebi, kada nam se građani obrate, nastojimo da obezbijedimo i ostale vakcine za koje su zainteresovani.

RB/BI: Kako funkcioniše Savjetovalište za dobrovoljno, povjerljivo testiranje na HIV?

Dr Jovićević: Posljednjih nekoliko godina u Savjetovalištu, koje postoji od 2007. godine, moguće je i testiranje na hepatitis B i C. Građani koji žele da se testiraju mogu nam se obratiti svakog radnog dana od 7 do 14 sati. Nije potreban uput, testiranje je uvijek dobrovoljno, a ne moraju dati nikakve lične podatke. Testiranje se može obaviti i uz uput izabranog doktora.

RB/BI: Kakvo je interesovanje?

Dr Jovićević: Varira. Nekada je intenzivnije, u ovom momentu je nešto smanjenog obima, pa koristim priliku da građane podsjetim na mogućnost besplatnog testiranja.

RB/BI: Uvijek ste rado viđen gost u našoj medijskoj kući. Prezentujete nam izuzetno značajne i korisne informacije i dajete savjete kako da sačuvamo zdravlje. Tako je i ovog puta. Za kraj ću Vas zamoliti za poruku našim slušaocima i čitaocima portala.

Dr Jovićević: Kao što smo na početku sezone jesen/zima davali preporuke na koji način da se zaštitimo od respiratornih infekcija koje karakterišu to doba godine, tako sa nastupajućim toplim danima, posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od crijevnih infekcija, pa u tom smislu apelujem na građane da vode računa kakvu hranu konzumiraju, da li se ona priprema i čuva u adekvatnim uslovima, da vode računa o higijeni ruku jer, podsjetiću na ono što većina zna – da se crijevne zarazne bolesti uglavnom prenose kontaminiranim rukama. Ukoliko se držimo tih mjera, preveniraćemo bolesti koje su karakteristične za nastupajući period. 

The post Dr Jovićević: Od crijevnih infekcija štitimo se pranjem ruku i konzumacijom ispravne hrane first appeared on BARinfo.