“​Zbog izvođenja značajnih građevinskih radova u Opštoj bolnici Bar, želimo da pojasnimo sljedeće:

U cilju obezbjeđivanja što komfornijeg i lakšeg pristupa uslugama za naše sugrađane, rukovodstvo Opšte bolnice Bar obratilo se Domu zdravlja sa molbom za privremeno ustupanje jedne prostorije za potrebe uzimanja uzoraka (vađenje krvi) dok traju radovi na rekonstrukciji laboratorije. Smatrali smo da bi to bilo najpraktičnije rješenje za pacijente koji su već navikli na tu lokaciju. 

​Dobili smo negativan odgovor, sa objašnjenjem da Dom zdravlja ne posjeduje slobodnu prostoriju.

Poštujući odluku i autonomiju Doma zdravlja, Opšta bolnica Bar je odmah reorganizovala rad unutar sopstvenih dostupnih kapaciteta, te nastavila nesmetano vađenje krvi i prijem uzoraka u zgradi Bolnice.   ​Kako je završeno instaliranje opreme u dijelu laboratorije za patologiju, stekli su se uslovi, i od ponedjeljka će građanima biti dostupna usluga u bolničkim prostorijama Doma zdravlja Bar. 

​Naš primarni cilj ostaje kontinuitet pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite, te se zahvaljujemo pacijentima na strpljenju i razumijevanju tokom trajanja radova, nakon kojih ćemo dobiti najsavremeniju i u potpunosti opremljenu laboratoriju na primorju”, stoji u saopštenju kojeg potpisuje dr Miroslav Knežević, direktor Opšte bolnice Bar.  

The post Opšta bolnica: Od ponedjeljka vađenje krvi i prijem uzoraka u bolničkim prostorijama Doma zdravlja Bar  first appeared on BARinfo.

“Biohemijska laboratorija koja je bila smještena u sklopu Doma zdravlja Bar, pripada Opštoj bolnici Bar, u čijem su vlasništvu i prostorije u kojima je obavljala djelatnost. Njeno privremeno izmještanje nije odluka Doma zdravlja Bar, niti je naša ustanova nadležna za organizaciju i sprovođenje tog postupka”, saopštila je direktorica Doma zdravlja Bar, dr Bojana Vuković.

Ona ističe da je “cilj ove izjave da javnosti pruži jasne i tačne informacije o statusu biohemijske laboratorije i nadležnostima u vezi sa njenim izmještanjem”.

The post Biohemijska laboratorija nije u nadležnosti Doma zdravlja Bar first appeared on BARinfo.

 „Ovo je velika promjena na bolje kada je riječ o organizaciji rada Odjeljenja i kompletne službe. Veoma smo zahvalni dijaspori iz Mrkojevića, koji su dali značajnu pomoć da bi ova ambulanta počela da funkcioniše. Imamo savremenu ambulantu, sa potpuno novim ultrazvukom, ginekološkim stolom, kolposkopom, lampama i svime što čini jedan dispanzer. Uslovi za rad su veoma poboljšani. Rasteretili smo odjeljenje, jer smo dobili potpuno nove prostorije i pacijentkinjama omogućili veći komfor“ kazao je dr Rolović.

Dr Linda Marniković objasnila je kako radi ambulanta, koliko ljekara ordinira i istakla da ne postoji lista čekanja.

„Ambulanta je počela sa radom u punom kapacitetu, u novom ambijentu koji nudi veći komfor za zaposlene i pacijentkinje – i za one koje dolaze na ambulantne preglede i za one koje su na odjeljenju. Jer, dok je ambulanta bila gore na odjeljenju, bilo je malo komplikovanije za sve nas. Kao što znate, opremljena je novim ultrazvučnim aparatom, ginekološkom stolicom i CTG aparatom i na ovoj donaciji smo veoma zahvalni IC ‘Rumija’ i dijaspori iz Čikaga, kao i menadžmentu koji je prepoznao potrebu za novim ambijentom i ustupio nam nove prostorije. Nije naodmet, radi pacijentkinja, podsjetiti da se sada ginekološko- akušerska ambulanta nalazi u prostorijama gdje je nekada bila ultrazvučna dijagnostika, preko puta hirurške ambulante. Ambulanta radi od sedam do 14 sati, rad sa pacijentima je od osam do 14 sati, od ponedjeljka do petka. Svaki ljekar ima svoj dan u ambulanti, na preglede se ne čeka, nemamo listu čekanja. Primamo i pacijentkinje koje su zakazane i one koje nisu. Nijedna pacijentkinja kojoj je potreban pregled, naša pomoć ili konsultacija, neće biti vraćena. Svakako, bilo bi dobro da svaka ima uput, bilo da je iz Hitne pomoći, preko dispanzera ili od izabranog ljekara, kako bi bila bolja organizacija rada“ objasnila je dr Marniković.

Novi radni uslovi i novi kadrovi na odjeljenju pozitivno utiču na kvalitet rada, smatra dr Rolović.

„Jedan od glavnih momenata je što je sada, sa dolaskom dr Vešović, pet ginekologa na odjeljenju. U sljedećih mjesec-dva očekujemo povratak dvoje kolega sa specijalizacije. Na specijalizaciji imamo još jednog kolegu koji će sada započeti treću godinu specijalističkog staža. Po svim standardima odjeljenje će imati dovoljan broj ljekara. Nama je sada mnogo olakšan posao. Bili smo u situaciji kada su radili dva ili tri ginekologa, nije to bilo baš tako davno i tada je bilo mnogo posla i mnogo odricanja, ali je to vrijeme iza nas. Prepoznata je potreba za novim ljekarima, ali do specijaliste se ne dolazi lako – četiri godine specijalizacije, pa dok stekne iskustvo i profunkcioniše punim kapacitetom, potrebno je sedam-osam godina. Sada smo na optimumu i ovo odjeljenje će svakim danom pokazivati sve bolje i bolje rezultate“, apostrofirao je dr Rolović.

On je pacijentkinjama poručio da su otvoreni za saradnju, kao i da imaju apsolutno dobru ginekološku zdravstvenu zaštitu u Opštoj bolnici u Baru.

The post Dijaspora iz Mrkojevića opremila novootvorenu ginekološku ambulantu u Bolnici first appeared on BARinfo.

RB/BI: Koji je razlog što ste izabrali ovu specijalizaciju?

Dr Jelenković: Meni je dermatologija izazov u liječenju, jer većini mojih kolega sve promjene na koži izgledaju isto, a zapravo nije tako. Promjene na koži mogu da nam ukažu na ozbiljna oboljenja unutrašnjih organa. Upravo to je i bio razlog da izaberem dermatovenerologiju.

RB/BI: Sljedeće pitanje se nadovezuje na vaše riječi – za kožu kažu da je najveći organ, a vrlo često i ogledalo zdravlja. Da li se po izgledu kože može zaključiti da li se radi o zdravoj ili bolesnoj osobi?

Dr Jelenković: Apsolutno. Samo na osnovu boje kože možemo da utvrdimo neke poremećaje, čak i u krvnoj slici: bljedilo, žuta koža… Postoji cijela jedna oblast dermatologije u internoj medicini, gdje na osnovu promjena na koži, noktima i kosi možemo da utvrdimo kardiološka oboljenja, reumatološka, bubrežna oboljenja, čak i karcinome unutrašnjih organa. Često karcinomi unutrašnjih organa, prije drugih manifestacija, daju promjene na koži, pa mi budemo prvi koji primijete i upute pacijente na dalje pretrage.

RB/BI: Kada se radi o ovim oboljenjima, ranija dijagnostika pacijentu pruža veće šanse.

Dr Jelenković: Čak i neki simptomi u vidu promjena na koži u vidu pruritusa, odnosno svraba kože, mogu da ukazuju na karcinome i druga oboljenja unutrašnjih organa, tako da pregled kože, noktiju i kose, mogu da nam budu vodilja za otkrivanje nekih drugih oboljenja.

RB/BI: Ljeto je. To podrazumijeva i odlaske na plažu. Često se na društvenim mrežama vode rasprave u kom uzrastu je dozvoljeno djecu izlagati suncu. Mislim da ste vi ipak najpoznatiji da o tome govorite.

Dr Jelenković: Često se priča o tome i često se vodi polemika kada ljudi bebe i malu djecu da vode na ljetovanje. Neko komentariše da bebe žive i na moru. Ali to nije isto. Odlazak bebe na plažu, odnosno boravak na suncu, ne preporučuje se do šestog mjeseca. Većina SPF krema, odnosno faktora, je formulisana tako da je odobrena od šestog mjeseca života. Ne zato što su štetni po kožu, već zato što dijete do šestog mjeseca ne bi trebalo direktno da se izlaže sunčevim zracima. Naravno, bebu možete u pet, šest popodne, kad nije toliko vruće i kad nije direktno izloženo suncu, odvesti na plažu. I za stariju djecu i za odrasle pravilo je da se suncu mogu izlagati do 10 časova prije podne, a popodne od četiri, pet. To je zdrav boravak na plaži i na slabom suncu.

RB/BI: A odlasci na plažu u vrijeme kad peče zvijezda, kako to posmatrate?

Dr Jelenković: To nije indikovano ni za koga, ni za djecu, ni za odrasle osobe. Zato i kažem, kad neko dolazi na ljetovanje sa djecom, to nije preporučljivo za malu djecu ispod šest mjeseci, jer oni sigurno neće biti u hotelskoj sobi cijeli dan i izlaziti samo dva sata. Oni će vjerovatno cijeli dan boraviti na plaži, ispod nekog suncobrana, koji ne pruža adekvatnu zaštitu od sunca. Iako ljudi misle da jesu, suncobrani nisu u potpunosti zaštita od sunca.

RB/BI: S obzirom da je na nekim kupalištima zabilježen loš kvalitet vode, do kojih kožnih oboljenja može da dođe ako se kupamo u takvoj vodi?

Dr Jelenković: Primijetila sam da u ambulantu dolazi veliki broj ljudi, odnosno najčešće djece, dolazi zbog impetiga – bakterijske kožne infekcije. To može biti povezano sa lošim kvalitetom vode.

RB/BI: Umjesto sunčanja i plaže, kupanjem u prljavoj vodi, stiže se do infekcije i antibiotika.

Dr Jelenković: Često lokalni antibiotici i terapija ne budu dovoljni, pogotovu kod djece kod koje se promjene brzo šire, na kraju završe i sa antibiotskim sirupom. Slična situacija je i sa bazenima, ali svakako da tih slučajevima ima dosta.

RB/BI: Većina ljudi ima mladeže. Kada ih treba kontrolisati?

Dr Jelenković: Mladeže bi trebalo svi da pregledamo bar jednom godišnje. Ko ima pozitivnu porodičnu anamnezu, kada je neko u porodici uklanjao mladež koji je bio sumnjiv, ili da je u porodici bilo karcinoma kože, ili sindrom displastičnog nevusa, odnosno osobe koje imaju veliki broj mladeža koji su nepravilni, trebalo bi češće da pregledaju svoje mladeže, a ostali jednom godišnje. Naravno, ukoliko primijetimo neku promjenu, novi mladež, ili mladež koji se mijenja, drugačije je boje, trebalo bi da dođu i provjere što je u pitanju.

RB/BI: Je li istina da mladeži mogu da se pojave na koži u bilo kom trenutku života?

Dr Jelenković: Nije specifično da se u kasnijoj životnoj dobi pojavljuju mladeži. Negdje do četrdesete godine je normalno, sve kasnije nije toliko uobičajeno. Svaka promjena koja se kasnije pojavi trebalo bi da se pogleda, kako bi se vidjelo o čemu se radi.

RB/BI: Među problemima koji pogađaju ljude je i starenje, koje je najvidljivije na koži. Da li je moguće održati kožu u dobrom stanju. Da li je tu primaran genetski faktor, hrana i hidratacija ili njega?

Dr Jelenković: Kao i za sva druga stanja u organizmu, tako i za stanje kože, genetika je vrlo bitna. Za brzinu kojom mi gubimo kolagen bitna je genetika. Faktor koji doprinosi starenju kože jeste sunčevo zračenje. Sunce ne ubrzava starenje kože, ono dovodi do patološkog starenja kože – naša koža ostari na drugačiji način nego što bi hronološki ostarila bez uticaja sunčevog zračenja. Zaštita od sunca jeste preventivni korak. Na starenje takođe utiču pušenje, ishrana, nezdrav način života, kao i pridružena druga oboljenja.

RB/BI: Sa kojim se oboljenjima kože najčešće susrijećete?

Dr Jelenković: S obzirom da je ljetnji period, to su infekcije koje sam pomenula, kao i alergije. Česte su i alergijske reakcije, ujedi, komplikacije ujeda, kontaktni dermatitisi. Kontakt sa određenim biljkama, uz uticaj sunca dovode do fito foto dermatitisa. Ima i stanja koja su hronična, dolaze osobe koje imaju psorijazu, akne i druga dermatološka oboljenja i stanja.

RB/BI: Za koja od njih ne preporučujete izlazak na sunce?

Dr Jelenković: Ne preporučuje se u slučaju alergija, crvenila na koži, rozacee, reumatoloških oboljenja, lupusa… Na većinu kožnih oboljenja sunce ne djeluje blagonaklono. Nekim oboljenjima, poput psorijaze, indikovano je sunčanje. U svakom slučaju, svako sa oboljenjem kože, mora da se konsultuje u kojoj mjeri smije ili ne smije da se izlaže suncu.

RB/BI: Dermatološka ambulanta u Baru radi pet dana nedjeljno. Nema gužve, nema liste čekanja, zakazuje se preko izabranog ljekara već za sljedeći dan. Što biste preporučili pacijentima?

Dr Jelenković: Liste čekanja nema, zakazuje se danas za sjutra, izabrani ljekari ili pedijatri, ukoliko su u pitanju djeca. Ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu na koži, bolje da se jave što prije. Naravno, pacijenti sa alergijama, promjenama na koži koje svrbe i peku, dolaze i sami, a mi smo tu da pomognemo.

The post Dr Sandra Jelenković: Promjene na koži mogu ukazivati na teška oboljenja first appeared on BARinfo.

Direktor Opšte bolnice Bar dr Miroslav Knežević, istakao je da ova posjeta i podrška mnogo znače kada je u pitanju poboljšanje kvaliteta rada. Istakao je da je Bar otvoren i gostoprimljiv grad, a da se u Bolnici trude „da svima pruže najbolju moguću zaštitu“.

Istakao je da se novi menadžment od početka mandata trudio da unaprijedi sve segmente Bolnice.

„Na taj način smo, prije svega, vratili povjerenje građana u kadar, koji je svakodnevno u Bolnici,“ naglasio je Knežević, dodajući da je njegova želja da budu ispunjeni svi kriterijumi i mjerila da barska Bolnica uskoro postane regionalni centar.

„Danas smo se okupili povodom novih objekata koji će takođe značajno unaprijediti rad Opšte bolnice Bar. To su Patodigital projekti, sa fondom od preko milion i trista hiljada eura. Tender je završen, izvođači su već počeli da rade na rekonstrukciji tog objekta. Drugi značajan prostorni kapacitet, u dijelu Internog odjeljenja i odsjeka Neurologije je Metabolička jedinica, koja će biti uređena da pruža zdravstvenu zaštitu najugroženijim pacijentima iz te oblasti. Ona je praktično već pri kraju – tender je otvoren, oprema bi ovih dana trebalo da bude odabrana i isporučena.“

Dr Knežević je podsjetio da je povećan broj ljekara i medicinskih sestara, unaprijeđen kvalitet sofisticiranih usluga koje pružaju – od ginekoloških i uroloških operacija, do ortopedije i hirurgije. Primljen je i kvalitetan nemedicinski kadar, što poboljšava kvalitet rada cijele Bolnice. On je apostrofirao da je Bolnica dobila preko 450.000 eura donacija od pojedinaca, društveno odgovornih firmi i Opštine Bar.

Direktor Bolnice podsjetio je na jedan značajan datum:

„Pripremajući se za doček uvaženih gostiju, našli smo da je 13. jula 1946. godine prvi put objavljeno u ‘Pobjedi’ da se osniva Narodna bolnica u Baru. Osnovana je u dijelu Pristana, na marini. Ove godine 13. jul ćemo obilježavati kao 80 godina od početka rada barske Bolnice.“

Državni sekretar pri Ministarstvu javnih radova, Marko Jokić, istakao je da ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu ima poseban značaj za kvalitet života građana i svakodnevni život i rad zdravstvenih radnika.

„Ministarstvo javnih radova kroz projekte iz Kapitalnog budžeta daje snažan doprinos unaprijeđenju zddravstvene infrastrukture, prepoznajući Bar kao važan zdravstveni centar u ovom regionu Crne Gore“ kazao je Jokić.

 Dodao je da će Ministarstvo javnih radova do kraja jula raspisati javni konkurs za izvođenje radova na adaptaciji prostorija u Opštoj bolnici Bar za potrebe programa baby friendly.

„Procijenjena vrijednost radova iznosi 423.000 eura sa PDV-om. Tokom ove godine, planirano je i raspisivanje javnog nadmetanja za nabavku opreme vrijednosti oko 300. 000 eura. Riječ je o projektu koji podrazumijeva adaptaciju bolničkih prostorija, formiranje funkcionalnijih soba, sa pratećim sadržajima, kao i operacionu salu. Na taj način, doprinosimo stvaranju boljih uslova za majke i novorođenčad, snažnijoj podršci zdravstvenim radnicima i unapređenju zdravstvene zaštite u Baru“ zaključio je Jokić.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević podsjetila je da put ka EU nije samo priča o reformama, nego put ka boljem kvalitetu života građana, savremenom zdravstvenom sisetemu, efikasnijim institucijama i snažnoj državi zasnovanoj na vladavini prava.

„Interreg program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora predstavlja jedan od najboljih primjera regionalnog povezivanj. On potvrđuje da granice nisu prepreka kada institucije imaju zajednički cilj, kvalitetne projekte i sposobnost da evropska sredstva pretvore u konkretne rezultate. Projekti Patodigital i Digihealth su najbolji primjer kako se evropska podrška pretvara u konkretne investicije, savremeniju infrastrukturu, snažnije institucije i kvalitetnije javne usluge. Za realizaciju aktivnosti Opšte bolnice Bar kroz ova dva projekta opredijeljeno je ukupno 1,65 miliona eura. Od tog iznosa, sredstva EU čine preko 1,4 miliona odnosno preko 85 odsto ukupne vrijednosti, kao podrške jednoj lokalnoj ustanovi i jednoj lokalnoj zajednici, što predstavlja izuzetan uspjeh, kako za Bar, tako i za cijelu Crnu Goru“ istakla je ona.

Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun apostrofirao je da je zdravstveni sistem jedno od najvažnijih mjerila odgovornosti svake države „način na koji brinemo o zdravlju građana govori o tome kakvo društvo gradimo i kakvu budućnost želimo da ostavimo generacijama koje dolaze.“

Podsjetio je da su u prethodnom periodu realizovani su značajni projekti modernizacije bolničke opreme i infrastrukture, unaprijeđeni kapaciteti Radiologije i urgentne medicine.

„Danas nastavljamo da stvaramo uslove za još kvalitetniji rad zdravstvenih radnika i još bolju zdravstvenu zaštitu građana Bara. Današnjim početkom radova nastavljamo snažan investicioni ciklus u Opštoj bolnici – rekonstrukcija i izgradnja novog Patološkog centra, zajedno sa adaptacijom jedinice intenzivne njege predstavljaju ulaganje čija je vrijednost preko milion eura. To nije samo ulaganje u infrastrukturu, već u kvalitet dijagnostike, sigurnost pacijenata, bolje uslove rada zdravstvenih radnika i dugoročno jačanje zdravstvenog sistema Crne Gore.“

Podsjetio je da je u Opštoj bolnici značajno osvježen medicinski kadar, te danas građani Bara i crnogorskog primorja mogu da obave niz dijagnostičkih procedura koje ranije nije bilo moguće uraditi-zaključio je ministar Šimun, dodajući da je to konkretan iskorak u kvalitetu zdravstvene zaštite.

On je naglasio da ga posebno raduje podatak da je novi aparat za magnetnu rezonancu za manje od godinu „omogućio realizaciju više od 1.300 pregleda, što potvrđuje koliko su ulaganja u savremenu medicinsku opremu važna za bržu i dostupniju dijagnostiku“.

The post Počeli radovi na rekonstrukciji objekta patologije i jedinice Intenzivne njege u Opštoj bolnici Bar first appeared on BARinfo.

“Novi sajt je od 26. juna u funkciji i izrađen u skladu sa savremenim standardima koji omogućavaju jednostavniji pristup informacijama, pregledniji sadržaj i efikasniju komunikaciju sa korisnicima zdravstvenih usluga. U okviru novog sajta predstavljen je i novi logotip ustanove. Njegov dizajn, pored međunarodne oznake za bolnicu, simbolizuje maslinu, jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Bara i Ulcinja, more koje predstavlja obilježje ova dva primorska grada, povezujući tradiciju, lokalni identitet i vrijednosti koje naša ustanova njeguje”, kažu iz barske bolnice.

Novi internet sajt je na adresi www.bolnicabar.me. dok je zvanična e-mail adresa ustanove ostala nepromijenjena: info@bolnicabar.me.

The post Novi sajt i logo Opšte bolnice u Baru first appeared on BARinfo.

RB/BI: Od kada radite u barskoj bolnici?

Maraj: Od marta ove godine sam kao ljekar internista zapošljena u Opštoj bolnici Bar, na Internom odjeljenju.

RB/BI: Možete li nam pojasniti kako je organizovano Interno odjeljenje i kojim danima ste u ambulanti?

Maraj: Organizacija rada je takva da podrazumijeva rad na odjeljenju, obavljanje internističkih konsultacija za pacijente na drugim odjeljenjima, rad u urgentnoj Internističkoj ambulanti, kao i učešće u 24-časovnim dežurstvima. Takav način omogućava sticanje širokog kliničkog iskustva, samostalnost u radu i kontinuirano usavršavanje u različitim segmentima interne medicine. U ambulanti radimo jednom ili dva puta nedjeljno, to zavisi od plana i programa, ali svakako sam ponedjeljkom u ambulanti.

RB/BI: Da li na odjeljenju imate sve što je potrebno da adekvatno liječite pacijente, odnosno da li Bolnica ima sve što je potrebno za internističke pacijente?

Maraj: Smatram da Opšta bolnica Bar, kao ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite pruža široke mogućnosti u dijagnostici i liječenju pacijenata. Na raspolaganju su različiti dijagnostički modaliteti, uključujući laboratorijsku i radiološku dijagnostiku, kao i saradnju sa raznim specijalistima, unutar i van bolnice, preko Telemedicine. Ja vjerujem da uz stručnost, dobru organizaciju, ličnu inicijativu i timski rad, možemo pružiti kvalitetnu zdravstvenu pomoć pacijentima, u najvećoj mogućoj mjeri, u okviru mogućnosti koje zdravstveni sistem pruža.

RB/BI: Koji su najčešći zdravstveni problemi koje imaju internistički pacijenti?

Maraj: Najčešći zdravstveni problemi zbog kojih se pacijenti javljaju na pregled kod interniste su: bol u grudima, arterijska hipertenzija, poremećaji lipidnog statusa, dijabetes melitus, kao i neka akutna kardiovaskularna stanja, od kojih je najčešći akutni infarkt miokarda. Pored toga, često se susrećemo i sa pacijentima koji imaju srčanu insuficijenciju, poremećaj srčanog ritma i druga oboljenja, koja zahtijevaju dijagnostičku obradu i adekvatno liječenje.

RB/BI: Ljeto je počelo, temperature su zaista visoke. Što biste savjetovali svojim pacijentima, kako da se ponašaju?

Maraj: Prvo bih svima generalno preporučila hidrataciju – piti dovoljno tečnosti tokom cijelog dana, a ograničiti alkohol i kofeinske napitke, koji mogu da doprinesu dehidraciji. Onima koji koriste diuretike savjetuje se praćenje krvnog pritiska, a u ljetnjem periodu često smanjujemo doze ljekova, da ne bi došlo do naglog pada krvnog pritiska i drugih nuspojava. Ne treba boraviti na suncu u periodu od 10 do 17 sati, kada su temperature najviše. Potrebno je birati lagane obroke, jesti više voća i povrća a izbjegavati brzu i procesuiranu hranu. Dodatni oprez potreban je kod starih osoba, male djece, trudnica i osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima i osoba koje se liječe od dijabetesa. Treba piti redovno, pratiti opšte stanje i javiti se ljekaru u slučaju da se ono pogorša.

RB/BI: Znači, savjet je što više tečnosti, boravak u hladovini u vrijeme kad sunce najjače prži, lagani obroci i provjera zdravlja.

Maraj: Da, to bih preporučila svima, a posebno ljudima koji imaju kardiovaskularna oboljenja i druga zdravstvena stanja.

RB/BI: Sudeći po vašem prezimenu, pretpostavili smo da niste prvi ljekar u porodici. Da li je to razlog zašto ste se odlučili za medicinu i ovu specijalizaciju?

Maraj: Potičem iz porodice koja već dugi niz godina ima tradiciju u medicini, otac je internista-kardiolog. Odrastajući u takvom okruženju, od najranijeg djetinjstva, bila sam upoznata sa vrijednostima koje ova profesija nosi, odgovornošću, humanošću i posvećenošću. Upravo zbog toga sam od malih nogu zavoljela medicinu i vrlo rano znala da ću da postanem ljekar.

RB/BI: Da li ste zadovoljni radom u barskoj bolnici i svojim kolektivom? Što biste poručili pacijentima?

Maraj: Iako sam tek počela da radim, moram reći da sam veoma zadovoljna cijelim kolektivom, počev od ljekara, medicinskih sestara i tehničara, do higijeničarki. Imam samo riječi pohvale, što se tiče organizacije i rada. Pacijentima bih poručila da imaju strpljenja, da redovno dolaze na kontrole, da bi i nama olakšali rad. Bitno je da sarađujemo i imamo povjerenje jedni u druge. 

The post Dr Arta Maraj: Uz stručnost, dobru organizaciju, ličnu inicijativu i timski rad, možemo pružiti kvalitetnu zdravstvenu pomoć pacijentima first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakav ste utisak stekli o kolektivu i da li smatrate da bi još nešto moglo da se unaprijedi na neurološkom dijelu?

Pekić: Što se tiče kolektiva, iskustva su više nego pozitivna. Unaprjeđivanje i usavršavanje rada je proces koji teče. Koliko vidim, već traje, dešava se i nastavlja. Na odsjeku neurologije unutar Internog odjeljenja je troje ljekara koji rade i četvrta je koleginica koja je privremeno odsutna. Svi zajedno činimo jedan mali, ali stručan i složni tim.

RB/BI: To je lijepo čuti, jer pacijenti sa neurološkim oboljenjima, naročito sa moždanim udarima, mogu biti adekvatno zbrinuti.

Pekić: Naravno. U principu, većina neuroloških oboljenja nema nagli početak i urgentnu prezentaciju, osim nekoliko njih. Na prvom mjestu, tu je moždani udar, koji nastaje kao posljedica ili zapušenja ili pucanja krvnog suda unutar mozga, gdje se simptomi jako brzo razvijaju. Slični neurološki problemi koji se akutno, naglo, mogu javiti su epileptički napadi ili, da kažemo, slični napadi koji u svakom slučaju zahtijevaju evaluaciju, makar u prijemnoj ambulanti, ako ne i hospitalizaciju pacijenata. Imamo i dosta veliku ambulantu, s obzirom na hronicitet neuroloških oboljenja, gdje pacijenti dolaze, a njihovo stanje biva praćeno u dužem periodu. S druge strane, s obzirom na hospitalne kapacitete, imamo mogućnost zbrinjavanja pacijenata upravo kod ovih oboljenja i poremećaja koji imaju nagli početak, kao što su moždani udar, epileptički napad. Imamo mogućnost sasvim solidne dijagnostike, a u planu je da to još dodatno bude prošireno u smislu nabavke elektroencelografa (EEG), koji prati električnu aktivnost mozga. On je neophodan u dijagnostici i praćenju epilepsija, glavobolja i nekih sličnih poremećaja. U planu je i nabavljanje elektromiografa, aparata za ispitivanje električne aktivnosti mišića i perifernih živaca, što je od velikog značaja za pacijente koji imaju hronične poremećaje perifernog nervnog sistema. Ide se naprijed, u svakom slučaju.

RB/BI: Pomenuli smo moždane udare, neurološka oboljenja, glavobolje. Sa kojim vam se još tegobama pacijenti javljaju?

Pekić: Najčešće su to glavobolje, vrtoglavice, nestabilnosti stajanja i hoda, što je najčešće posljedica već postojećih zdravstvenih problema koji nisu usko neurološke prirode. Komorbiditeti su u prvom redu kardiovaskularne prirode, onda i cerebrovaskularne. U suštini, kakvi su krvni sudovi u cijelom tijelu, oni koji ishranjuju srce, takvi su najčešće i oni koji ishranjuju mozak. Veoma česta patologija u savremenoj populaciji jeste dijabetes, koji često nosi niz različitih komplikacija, između ostalog i dosta neuroloških.

RB/BI: Koliko način života utiče na zdravstveno stanje?

Pekić: Postoje faktori rizika na koje ne možemo da utičemo, kao što je genetika. Neko ima veće sklonosti da ima neku vrstu zdravstvenih problema, što ne znači nužno da će mu se to desiti. Ipak, veći broj faktora rizika je među onima na koje možemo da utičemo. U prvom redu su ishrana, fizička aktivnost, način života. Mada, savremeni način života ne daje previše mogućnosti za neko slobodno vrijeme, ali ipak postoji mogućnost da se utiče na te faktore rizika, što bi sigurno moglo doprinijeti kvalitetu života i odlaganju početka nekih zdravstvenih problema koji, prije ili kasnije, bivaju neminovnost.

RB/BI: Medicina i farmacija napreduju. Svjedoci smo da ono što bi ranije bilo moždani udar sa smrtnim ishodom ili trajnim oštećenjem, danas to nije. Procenat izlječenja je mnogo bolji jer se primjenjuje druga terapija.

Pekić: Nekada je liječenje moždanog udara bilo skoro prepuštanje sudbini. Primjenom intravenske trombolitičke terapije, koju mi primjenjujemo ovdje u bolnici, šanse pacijenata kod ishemijskog moždanog udara, koji nastaje zapušenjem krvnog suda u mozgu, dajemo značajne šanse pacijentu da obim oštećenja moždanog tkiva bude što je moguće manji. U principu, najbitnije je da funkcionalni deficit, oštećenje koje nastaje kao posljedica moždanog udara, bude minimalno, a da funkcionalni oporavak bude što bolji i da se osoba koja je preživjela moždani udar u nekom razumnom vremenskom roku vrati svakodnevnim životnim aktivnostima, u granicama mogućeg. U saradnji sa Kliničkim centrom i njihovim interventnim radiolozima, postoji još jedan dodatni način za liječenje moždanih udara – ukoliko je tromb u nekom većem krvnom sudu, bliži srcu, odnosno aorti, kateterizacijom može da se izvadi.  Naravno, s obzirom da je moždano tkivo najosjetljivije na nedostatak kiseonika i hrane, u prvom redu glukoze, zahtijeva se da se to uradi u što kraćem vremenskom periodu. Saradnja sa KC Crne Gore, za ova dva mjeseca, koliko sam ovdje, stvarno jue bila besprijekorna. Imali smo više slučajeva gdje su ljudi dolazili u veoma teškom stanju, izmijenjenog stanja svijesti, sa oduzetošću jedne strane tijela, da bi na kraju iz bolnice izašli na svojim nogama. To mnogo znači, jer moždani udar, pored toga što je uz epilepsiju najčešća neurološka bolest, nosi i veliki problem – funkcionalno narušenje pacijenta, što povlači poremećaj u životu: i socijalno i profesionalno. Sve što se radi, mala je cijena prema onome kakvu šansu daje pacijentima, da pored nečega što bi ih prije nekoliko decenija ostavilo trajnim invalidima, danas postoji velika šansa da to ne budu.

RB/BI: To je ohrabrujuće. Kakvo je stanje kada je migrena u pitanju?

Pekić: Dosta su česte tegobe vezane za glavobolju. Migrenozne glavobolje u opštoj populaciji su mnogo manje zastupljene od uobičajenih, tenzionih glavobolja koje najčešće nastaju kao posljedica okoštanja vratnog dijela kičmenog stuba. Onda ti okoštali djelovi vrše pritisak na živce koji, između ostalog, oživčavaju i region poglavine vrata, ramena, gornjeg dijela leđa i ruku. Probleme sa migrenama obično imaju mlađe osobe ženskog pola, dok su tenzione glavobolje prisutne od malih nogu do poznog životnog doba.

RB/BI: Kako razlikovati migrenu od glavobolje prouzrokovane visokim pritiskom?

Pekić: Migrena obično ima prezentaciju da ide na jednu stranu, polovinu glave. Bol je često probadajući, pulsirajući, sa blagim pauzama i ponovnim pojačanjima. Često je praćen propratnim fenomenima – fotofonijom, fonofobijom, osmofobijom (nepodnošenjem svjetlosti, zvuka, jakog mirisa), a često se javlja i povraćanje. Kada dobijete ovakve podatke od mlađe ženske osobe, prvo ćete posumnjati na migrenu. Kod glavobolje prouzrokovane visokim pritiskom prezentacija obično ide obostrano – u predjelu potiljka, čela, tjemeno, a često ide kao difuzna glavobolja. Osnovna razlika u prezentaciji bi bila ta neka jednostranost, vezana za jednu polovinu glave, što kod drugih glavobolja nije slučaj. Takođe, postoje migrene koje imaju auru. Riječ je o vrsti senzacija, prvenstveno u vidnom polju, mada mogu biti drugačije, koje mogu najaviti migrenozni napad. Glavobolje prouzrokovane visokim pritiskom riješićete na način što ćete smanjiti pritisak. Kod tenzionih glavobolja, uobičajena terapija su nesteroidni antiinflamatorni ljekovi, ali je veoma značajna i fizikalna terapija. Terapija u slučaju migrene podrazumijeva dva pristupa: prvo je terapija za prekidanje napada, koja se ciljano uzima na samom početku napada, ukoliko ga je moguće prekinuti i, ništa manje značajna – terapija profilakse, koja ima za cilj da prorijedi učestalost, odnosno broj migrenoznih napada i da ih učini podnošljivijim.

RB/BI: Da li je medicinski opravdano raditi, na primjer, pirsing protiv migrene? Na društvenim mrežama sam vidjela više reklama. Da li biste nekom to preporučili?

Pekić: Ne smatram da je to metoda izbora za rješavanje tih problema.

RB/BI: Ovo nije slučajno pitanje, mi smo u većini generalno skloni lakim rješenjima. A ona, nekada, dovedu do težih posljedica.

Pekić: Svi smo skloni tome da problem riješimo što lakše i što brže i po što manjoj cijeni. Ali, u principu, često stvari moraju da idu nekim svojim tokom. U principu, lagano rješenje, posebno za problem koji je malo složenije prirode, obično nije ono pravo.

RB/BI: U istočnjačkim kulturama ističu tu vezu između ruku i mozga. Smatraju da određeni pokreti podržavaju zdravlje mozga.

Pekić: Da, u sklopu njihove kulture i fizičkih aktivnosti, pa čak i nekih borilačkih vještina, veoma često koriste usmjeravanje životne energije, koju svako percipira i naziva na svoj način, upravo kako ste rekli. Sama činjenica da akupunktura i akupresura kao priznate metode tradicionalne medicine, se uspješno koriste za liječenje i kontrolu brojnih oboljenja i poremećaja i daju dosta dobre rezultate, naravno ako ih radi stručno lice.

RB/BI: Naša medijska kuća je javni servis i zaista nastojimo da, koliko možemo, utičemo u nekom edukativnom smislu na svoje sugrađane. Kreće turistička sezona, gužve u saobraćaju, voze se motocikli. Vi ste sigurno pozvani da objasnite zašto je važno nositi kacigu.

Pekić: Ona može da pomogne da se sačuva mozak i dio oko mozga. Nisu tu samo povrede glave i lobanje, često su povrede koje su povezane sa udarcem u tjemeni dio glave, koji je povezan pod pravim uglom. Tu se sila prenosi na vratnu kičmu i može da dovede do trajne invalidnosti i potpune nepokretnosti. Kacige je bolje imati, jer je bilo puno slučajeva gdje su povrede zaista bile minimalne, u odnosu na ono što bi se desilo da kacige nije bilo. Neophodne su prvenstveno pri vožnji dvotočkaša, mislim na motore, veće i manje, pa čak i električnih trotineta.

RB/BI: U Bolnici su četiri neurologa. Kako ste organizovani, kojim danima ordinirate?

Pekić: Što se tiče ambulante, ja radim petkom prije podne, ostale dane pokrivaju kolege. Naravno, radimo i po principu hitnog prijema i rada na odjeljenju.

RB/BI: Pacijenti, dakle, mogu da očekuju adekvatan tretman?

Pekić: Sasvim sigurno, daćemo sve od sebe, a mislim da ni rezultati neće izostati.

The post Dr Luka Pekić, novi neurolog Barske bolnice: Nekada je moždani udar bio skoro prepuštanje sudbini, više nije first appeared on BARinfo.

Direktor Opšte bolnice Bar, dr Miroslav Knežević zadovoljan je sastankom sa barskim privrednicima. Zajedno sa kolegama, zahvalio je na donaciji koja će umnogome olakšati rad ljekara i oporavak pacijenata.

„Oni su se odazvali na naš poziv da unaprijedimo zdravstvenu uslugu gastroenterologije. Nakon dolaska dr Miloševića, zajedno smo se na jednom sastanku dogovorili da oni pomognu taj naš projekat, da se nabavi duodenoskop za procedure kao što je RCP, za bolesti žučne kese i žučnih vodova, pankreasa… Današnjim ozvaničenjem i uručenjem ove donacije, koja je dosta vrijedna, a kvalitetna, stekli su se i kadrovski i uslovi koji se tiču opreme da počnemo da primjenjujemo ovu proceduru u našoj bolnici. Zahvalni smo ovim društveno odgovornim firmama – ‘Cerovu’, ‘Kalamperu’ i ‘2. decembru’ što su nas podržali. Oni su i danas iskazali želju da pomažu i neke buduće projekte, na čemu smo im jako zahvalni. Prepoznajemo i to da oni osjećaju i imaju povjerenje prema nama da mi želimo da barska Bolnica dobije jedno značajno mjesto u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Hvala i vama, novinarima koji su podržali ovu akciju i koji će je predstaviti sugrađanima. Neka rezultat bude mjerilo i neka bude na kraju zadovoljan pacijent nešto što će biti krajnji rezultat današnjeg sastanka.“

Emin Duraković izvršni direktor „Cerova“ ne krije zadovoljstvo što je danas u barskoj bolnici povodom ozvaničenja donacije tri barske kompanije i „što su uradili nešto za opšte dobro.“

„Kompanija ‘Cerovo’ odazvala se na poziv direktora Bolnice dr Miroslava Kneževića. Kad smo vidjeli da je ovdje i dr Milošević, bili smo obradovani jer smo saznali da barska bolnica planira da aktivira Gastroenterološko odjeljenje, koje praktično nije funkcionisalo dugi niz godina u barskoj bolnici. Izrazili su želju da se nabavi duodenoskop, neophodan za funkcionisanje tog odjeljenja i sa zadovoljstvom smo prihvatili da nabavimo taj aparat. Pozvali smo partnerske kompanije ‘Kalamper’ i ‘2. decembar’ i oni su se odmah odazvali pozivu. Odlučili smo da  naše tri kompanije zajedno doniraju ovaj aparat barskoj bolnici.“

Duraković je istakao da su rado pomogli Bolnici, ali smatra da prije svega država treba da ulaže u zdravstvo, a da je obaveza privrede da dio sredstava koja zarađuje vrati zajednici.

Elvir Kalamperović iz kompanije „Kalamper“ složio se sa Durakovićem i zahvalio osoblju Bolnice:

„Zato što radite dobre stvari i što se konstantno trudite da budete maksimalno na zadatku i usluzi svim građanima, što se i očekuje od vas. Svi smo svjesni da to uopšte nije lako, ali ovo je negdje naša motivacija za sve vas u sistemu da znate da imate podršku privrede, kako bi zaposleni mogli da pruže građanima što bolju uslugu.“

Božo Sarić iz „2. decembra“ ističe da su sve tri firme prepoznale važnost nabavke ovog aparata.

„Ja ću samo reći da se kao kompanije trudimo da naš grad bude na što većem nivou, u turizmu, zdravstvu i svemu. Ovim smatramo da ćemo podići nivo zdravstvene usluge. Uvijek smo tu, spremni da tu ljestvicu podižemo, koliko god možemo, da budemo bolji i kvalitetniji, poželjniji da se dođe u naš grad.“

Gastroenterolog, dr Velimir Milošević podsjetio je da je inicijativa za nabavku ovog vrijednog medicinskog aparata potekla od direktora.

„Zaslužuje zahvalnost što je prepoznao potrebu da u jednoj bolnici, kakva je barska, pokušamo da napravimo jedan iskorak. Čvrsto vjerujem da ćemo uspjeti u tome da nadogradimo zdravstvenu uslugu u barskoj bolnici, makar u oblasti gastroenterologije. Ovaj duodenoskop će, duboko vjerujem, biti prekretnica koja će pozicionirati barsku bolnicu jednu stepenicu više u odnosu na ono što je do sada bila. Intervencije koje se rade novim aparatom ipak spadaju u domen tercijarne zdravstvene usluge.“

Pomoćnik direktora Opšte bolnice, dr Marko Stojiljkov, zahvalio je u ime novog menadžmenta na ovoj važnoj donaciji.

„I krucijalnoj donaciji, kada je u pitanju oblast gastroenterologije. Zaista je izlišno govoriti koliko je ta oblast medicine važna za građane Bara i šire, s obzirom na dijapazon usluga koje se tu pružaju i problematiku sa kojom se gastroenterologija susreće. Ključna riječ na kojoj mi radimo ovdje je povjerenje – građana i donatora. Vi ste nama ukazali povjerenje, sigurni smo da nije lako odlučiti se za doniranje novca, ukoliko to nije neka sigurna priča i povjerenje u nas. Ovo nam je, kao što je rekao dr Knežević, veliki vjetar u leđa.“

Sada ostaje najteži dio – da se radom i kvalitetom pokaže opravdanost današnje investicije. Svi se nadaju da će nabavka novog aparata omogućiti barskoj bolnici da se uspne na ljestvici crnogorskih zdravstvenih ustanova.

The post VIDEO: Opšta bolnica, zahvaljujući donaciji privrednika, dobila duodenoskop first appeared on BARinfo.

Dr Miroslav Knežević istakao je da je riječ o veoma značajnoj donaciji.

„Mislimo da je Bar grad koji mora da ima stabilnu i ozbiljnu bolnicu koja treba da bude referentna za jug, ali i za cijelu Crnu Goru. Mi ćemo se kao menadžment truditi da tome damo snažan doprinos, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, sa kojim imamo odličnu saradnju. Sa njima imamo mnogo projekata: magnetnu rezonancu sa radiologijom, prijemno odjeljenje, metaboličku jedinicu, izgradnju laboratorije. Takođe, imamo kapitalni budžet za narednu godinu, od oko milion i po eura koji će se sukcesivno dodjeljivati. Tu su i budući projekti vezani za solarno grijanje, kao i razgovori koji se odnose na jedinicu dijalize i transfuziju. U planu je niz projekata u budućnosti, vrijednih blizu pet miliona eura. Imamo jako značajne donacije – 300.000 eura od Opštine, Kulturni centar “Rumija” donira 76.000 dolara, barski privrednici donirali su oko 46.000 eura, dok će ulcinjski privrednici donirati namještaj za prijemno odjeljenje i neurologiju, vrijedan oko 15.000 eura. Zajedno sa prijateljima pokušavamo da doprinesemo da se Bar pozicionira kao jako bitan zdravstveni centar“ istakao je on. 

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Milena Cojić prenijela je pozdrave ministra, koji nije bio u prilici da dođe u Bar. Istakla je da je današnji događaj  „odličan primjer kako Opština i lokalna zajednica i zdravstvo mogu da sarađuju“.

„Današnji susret potvrđuje da su pitanja zdravstvene zaštite prostor u kojem institucionalna saradnja prirodno nadilazi sve druge razlike, vođen isključivo interesom građana. Potpisivanje sporazuma o donaciji za nabavku, isporuku i ugradnju liftova u Opštoj bolnici Bar, u ukupnoj vrijednosti od 290.400 eura sa PDV-om, uz dodatnih 9.619 eura sa PDV-om za stručni nadzor predstavlja konkretan izraz odgovorne i partnerske uloge lokalne samouprave. Riječ je o investiciji koja, iako infrastrukturna, ima duboko humani karakter, jer unapređuje pristupačnost, sigurnost i dostojanstvo pacijenata i zaposlenih, potvrđujući da se kvalitet zdravstvene zaštite gradi kroz pažljivo usklađene i dugoročno promišljene odluke. Istovremeno, ostajemo jasno opredijeljeni za dalji nastavak razvoja i jačanja zdravstvenog sistema u Baru, kroz projekte koje je direktor Bolnice nabrojao, koji će dodatno unaprijediti kapacitete, standarde i dostupnost zdravstvene zaštite. U svoje lično ime i ime Ministarstva zdravlja želim da poručim da ćemo nastaviti da gradimo sistem koji počiva na stručnosti, odgovornosti i partnerstvu, uvjereni da je upravo takav pristup temelj povjerenja građana i održivog razvoja zdravstvenog sistema“ potencirala je Cojić. 

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević pozdravio je okupljene u ime lokalne uprave, podsjećajući na kvalitetnu saradnju koju je lokalna uprava imala sa Opštom Bolnicom. 

„Moram istaći da je Bolnica Bar uputila inicijativu lokalnoj upravi sredinom prošle godine i već u prvim danima smo uspostavili kvalitetnu i intenzivnu komunikaciju sa predstavnicima Ministarstva, sa ciljem da pronađemo kvalitetan model po kojem bismo mogli da realizujemo ovu značajnu investiciju. Kao što smo i čuli, ukupna vrijednost investicije je blizu 300.000 eura sa pripadajućim PDV-om. Podrazumijeva zamjenu pet liftova koji, kao takvi, egzistiraju od izgradnje bolnice i izgradnju novog, šestog liftovskog okna, koji će značajn unaprijediti i kvalitet zdravstvene zaštite. Ono što je primarni cilj svih nas jeste da u barskoj Bolnici imamo pravovremenu, efikasnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ovom donacijom mi izlazimo iz naših zakonskih okvira, ali time jasno pokazujemo spremnost, želju i volju i dijelimo dio odgovornosti koja se kao takva generiše. Govorimo o barskoj Bolnici kao o regionalnom zdravstvenom centru, za Bar i ulcinjsku opštinu, ali vrlo često je i zdravstveni centar za mnoge sugrađane iz susjednih opština. Čini me posebno sretnim činjenica da smo uspjeli u odgovarajućoj tenderskoj proceduri, bez žalbenih postupaka koji dosta često znaju da opterete inicijative, pa smo ipak uspjeli da zadovoljimo sve administrativne procedure. Mi smo već u prošli četvrtak zvanično uveli izvođača radova u posao. Rok za završetak svih radova je šest mjeseci. Biće izazovno prilagoditi građevinske radove sa turističkom sezonom, jer moramo istaći da baska Bolnica pruža zaista veliki broj zdravstvenih usluga tokom ljetnje turističke sezone, ali sam siguran da će menadžment i medicinsko osoblje pronaći način da sve usklade. Ovo nije prva, a neće biti ni posljednja donacija koju Opština Bar upućuje prema barskoj Bolnici“ istakao je Raičević. 

On je podsjetio da je Opština 2024. godine, takođe na inicijativu Bolnice, izgradila novi parking prostor, a da je prošle, 2025. godine, uputila značajnu investiciju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

„Time jasno potvrđujemo da, bez obzira na to što to nisu naše zakonske obaveze, želimo da damo doprinos kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti u našem gradu. Time potvrđujemo i odgovoran odnos prema sugrađanima i mnogima koji posjećuju naš grad. Nadam se da ćemo jednako posvećeno i uspješno realizovati i druge investicije i projekte koji budu od značaja za Bolnicu uz, toliko puta ponovljenu inicijativu i želju i potrebu našeg grada koji se permanentno razvija i širi, o razmatranju mogućnosti izgradnje novog zdravstvenog centra – da li će to biti Urgentni blok ili neka nova zdravstvena ustanova, koja bi gravitirala bliže centru grada. Potrebe za tim su sve veće i očekujem da ćemo za tu inicijativu, koja je potekla i sa nivoa lokalne uprave i podržana od strane rukovodstva Bolnice, naći razumijevanja u nekom narednom periodu“ zaključio je on. 

Potpisivanju ugovora su prisustvovali i predstavnici Ministarstva zdravlja, pomoćnik direktora Bolnice dr Marko Stojiljkov, potpredsjednica Opštine mr Tanja Spičanović i sekretar Sekretar sekretarijata za imovinu i zastupanje Stefan Šušter. 

The post Opština Bar donira nove liftove za Opštu Bolnicu first appeared on BARinfo.