Tokom posjete Arhivskom odsjeku Bar, načelnik Zoran Đakonović i samostalna savjetnica Sanja Čobrenović predstavili su postupak preuzimanja i smještaja arhivske građe i ukazali da uslovi za njeno čuvanje nijesu svuda isti, te da zavise od kvaliteta opremljenosti prostora, broja službenika i same količine građe. Srednjoškolcima su predstavljeni i najstariji primjerci arhivske građe sa područja Bara i njegove okoline. 

U Osnovnom sudu u Baru učenike je najprije primila predsjednica Suda Tamara Spasojević, da bi nakon toga upraviteljka sudske pisarnice Zorica Dabanović srednjoškolce upoznala sa organizacijom i unutrašnjim poslovanjem osnovnih sudova u Crnoj Gori, dok je poseban akcenat bio stavljen na funkcionisanje sudske pisarnice i način održavanja, odnosno upravljanja sa arhivom Suda.

„Obje posjete realizovane su shodno nastavnom planu koji se realizuje iz modula Administrativno poslovanje i doprinose međuinstitucionalnoj saradnji i snaženju socijalnog partnerstva“, istakao je prof. Neđeljko Necko Đurović.

Manifestacija „Nedjelja arhiva“ ustanovljena je još tokom postojanja SFRJ i u Crnoj Gori prvi put organizovana od 16. do 30. septembra 1956. godine. Pokretač manifestacije bilo je Društvo arhivskih radnika u Crnoj Gori, u saradnji sa Savezom društva arhivskih radnika Jugoslavije, i njen cilj bila je promocija arhiva i arhivske djelatnosti, kao i ukazivanje na značaj očuvanja i prezentovanja registratorskog materijala i arhivske građe.

The post Učenici SEUŠ posjetili Arhiv i Sud first appeared on BARinfo.

“U sudu trenutno radi troje sudija i predsjednica suda, s obzirom na to da su od 2022. godine za sudije Višeg suda u Podgorici izabrani Goran Šćepanović, Ljiljana Bulatović, Snežana Dragojević i Boris Bulatović, dok je sudija Valentina Vuković raspoređena po internom oglasu u Osnovni sud u Podgorici. Sudija Zoran Lekić je u novembru 2022. godine ostvario pravo na starosnu penziju, dok se jedan sudija nalazi na bolovanju od avgusta 2024. godine i neizvjesno je da li će uopšte počinjati da radi”.

To je “Vijestima” kazala predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević.

Iako je sudija samo troje, broj predmeta je poprilično veliki pa ona smatra da će ovako mali broj sudija imati određene posljedice po njihov rad.

“Osnovni sud u Baru trenutno ima 3.193 predmeta u radu i zasada je procenat rješenosti predmeta 87,11 odsto u odnosu na priliv. Ukazujem da sve sudije ulažu maksimalni napor kako bi se završavao veći broj predmeta, što se može vidjeti iz godišnjeg izvještaja o radu, ali je činjenica da će se ovako mali broj sudija u odnosu na priliv predmeta odraziti u krajnjem na ažurnost u radu”, poručila je ona.

O situaciji u Osnovnom sudu u Baru koja se ogleda u nedostatku kadra i to drastično ona je obavijestila Sudski savjet Crne Gore, sa molbom da se Osnovnom sudu u Baru obezbijedi ispomoć koja bi se ogledala u slanju određenog broja sudija u Osnovni sud u Baru ili eventualna delegacija predmeta drugim sudovima.

“Sa resornim ministarstvom nisam imala komunikaciju, s obzirom na to da je u nadležnosti Sudskog savjeta izbor kandidata za sudije i raspoređivanje istih”, zaključila je ona.

Na zvaničnom sajtu barskog Osnovnog suda građani su sredinom februara informisani da će predmeti pojedinih sudija biti “odloženi do daljnjeg” te da će o novim terminima glavne rasprave, stranke i ostala lica u postupku će biti blagovremeno obaviještena od strane novog postupajućeg sudije.

Takva obavještenja odnose se na sudije Borisa Bulatovića i Valentinu Vuković.

Zbog takve situacije u barskom sudu, “Vijestima” su se tokom ovog mjeseca obraćali advokati i građani sa zamjerkom da sudski procesi teku veoma sporo, često na njihovu štetu.

Oni su apelovali na nadležne organe da što prije riješe kadrovsku krizu u Osnovnom sudu u Baru.

The post Kadrovska kriza u Osnovnom sudu u Baru usporava sudske procese first appeared on BARinfo.

“Za ovu godinu planirali smo da ćemo imati 2.957 neriješenih predmeta. Na početku poslednjeg mjeseca u godini bilježimo sedam posto neostvarenog plana, ali očekujemo da ćemo do kraja godine ispuniti očekivanja i ostvariti plan sto odsto, jer je završen još 41 referat u parničnom i 37 predmeta u krivičnom postupku, za koje su u toku izrade odluka”, kazala je na godišnjoj konferenciji za medije, predsjednica Osnovnog suda Bar, Tamara Spasojević, koja je istakla da je, s obzirom na okolnosti i smanjen broj sudija, to pozitivan ishod.

Sistematizacijom je predviđeno da u Osnovnom sudu radi 11 sudija, a u prethodnom četvorogodišnjem periodu sud je napustilo četvoro sudija – troje je napredovalo i sada sudijsku funkciju obavljaju u Višem sudu u Podgorici, a u novembru 2022. godine jedan sudija je penzionisan.

“Trenutno u barskom sudu radi sedam sudija, od kojih je jedan na bolovanju nekoliko mjeseci, a jedna sutkinja je u protekloj godini u više navrata koristila bolovanje. Osnovnom sudu nedostaje četvoro sudija, što otežava rad i onako, vrlo složenu situaciju u pravosuđu. Sudije Osnovnog suda Bar ulažu maksimalne napore i nadljudski trud da ispune normu na kraju godine, koja za sudije u parnici iznosi 300, a u krivici 230 predmeta”, kazala je Spasojević, koja je apostrofirala, da uz redovne obaveze, troje sudija svakog mjeseca po deset dana dežuraju u postupcima istrage, izvan radnog vremena, što znači da su 24 sata na raspolaganju policiji i tužilaštvu.

Ona smatra da bi rješavanju problema nedostajućeg kadra, značajno doprinijelo smanjenje trajanja obuke za sudijske kandidate, koja je nekada iznosila godinu i po, sada godinu, a prema mišljenju Spasojević, obuka od šest mjeseci bila bi sasvim zadovoljavajuća.

Sudije nisu zadovoljne visinom plata, a ima i onih koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

“Nisu samo zarade u pitanju, već imamo i sudije koji putuju, a sada se, za razliku od nekog prethodnog vremena, ne plaćaju putni troškovi, niti dodatak za odvojeni život. Prosječna sudijska plata je 1.300 – 1.400 eura, a sa Ministarstvom finansija dogovoreno je povećanje od 30 posto. Bilo je i predloga da se donese poseban zakon o zaradama u pravosuđu, ali za sada, to nije aktuelno”, kazala je predsjednica OS , Tamara Spasojević, koja je istakla da je povoljna okolnost što sada Sudski savjet raspisuje konkurse za sudije na osnovu razgraničenja južne, centralne i sjeverne regije, pa se ne može desiti da neko iz Bara bude raspoređen u sud u Bijelom Polju. To je, navela je, veoma značajno i uticalo je na povećanje interesovanja za obavljanje sudijskog posla.

Sutkinja Sabina Ličina, takođe, je na konferenciji ukazala na preopterećenost sudija, koji često dokumentaciju nose kući i prekovremeno rade da bi što više godišnjih predmeta završili, posebno kada se radi o sporovima, kakvi su, na primjer iz radnih odnosa, koji zahtijevaju hitno rješavanje.

Ličina i Spasojević, složile su se da naporan posao sudije rade ljudi koji izuzetno vole svoj poziv, što jeste ključna motivacija, da uprkos teškoćama i naporu, budu ekspeditivni i efikasni.

Osnovni sud u Baru dobio je dvije nove kandidatkinje za sudije, koje su , do sada, obavljale funkciju savjetnica. One trenutno prolaze obuku u svom matičnom sudu u Baru, i ne moraju, kao što je to nekada bio slučaj, da praktičnu obuku završavaju u Višem sudu u Podgorici. 

The post VIDEO: Osnovni sud u Baru – uprkos nedostatku kadra, plan rada za 2024. trebalo bi da bude ostvaren first appeared on BARinfo.

Na temu „Vršnjačko nasilje” govorili su i predstavnici drugih institucija čija je uloga značajna u rješavanju ove, sve izraženije problematike savremenog doba – Luka Delić,  inspektor za maloljetničku delinkvenciju u Odjeljenju bezbjednosti Bar, Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u Bar, Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad i specijalna pedagoškinja Dajana Vujisić.

„Nasilno ponašanje djece i mladih ne manifestuje se samo u školi, već i van nje – na ulici, u parkovima i drugim javnim prostorima na kojima učenici provode slobodno vrijeme. U prevenciji vršnjačkog nasilja treba raditi na edukaciji i podizanju svijesti, razgovoru i promovisanju pravih društvenih vrijednosti, stvaranju bezbjednog okruženja, razvijanju programa za rješavanje sukoba, efikasnoj primjeni pravila i politika protiv nasilja u školama, uz pravilno sankcionisanje nasilnika”, istakla je predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević.

Luka Delić, inspektor za maloljetničku delinkvenciju u OB Bar, naveo je da je nasilje uopšte, pa i vršnjačko, u porastu za 20 posto u odnosu na prošlu godinu i objasnio kako reaguje policija, koja je prva karika u lancu borbe protiv vršnjačkog nasilja.

„Najprije utvrđujemo da li ima elemenata bića krivičnog djela ili prekršaja. Maloljetnici do 14 godina nisu krivično odgovorni. Sankcije često snose roditelji zbog zanemarivanja djece, a novčane kazne su veoma visoke”, kazao je Delić, koji je poručio djeci da obrate pažnju gdje izlaze, sa kim se druže i kako se ponašaju, jer negativna evidencija može da im nanese štetu kasnije prilikom zaposlenja i ostvarivanja drugih prava.

Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u, apostrofirala je da je postupanje prema maloljetnim počiniocima nasilja regulisano Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, i bitno se razlikuje u odnosu na punoljetna lica.

„Osnovna načela su poštovanje ljudskih prava uz uvažavanje najboljih interesa maloljetnih lica, pri čemu se vodi računa o zrelosti, stepenu razvoja maloljetnika i težini krivičnog djela, kao i o poštovanju prava na privatnost, uz izbjegavanje lišavanja slobode. Najčešće se pribjegava alternativnim mjerama, poput opomene i vaspitnog naloga, kod lakših djela koje počinilac vrši prvi put”, kazala je Tankosić Vučinić.

Značajnu ulogu u postupku ima Centar za socijalni rad, koji djeluje preventivno i proaktivno, sarađujući sa svim institucijama, roditeljima, počiniocima nasilja, ali i žrtvama. Njihov koncept rada je multidisciplinaran, uz nastojanje da otkriju, kako je kazala direktorka Centra, Biljana Pajović,  gdje su uzroci devijantnog ponašanja kod djece i kakva je porodična anamneza.

„Prije su to bili stručni timovi, a sada službe, u kojima su psiholozi, pedagozi, pravnici, socijalni radnici, a sarađujemo i sa zdravstvenim ustanovama, prvenstveno Centrom za mentalno zdravlje. Presudan je pristanak porodice i saradnja, kako bi došli do rezultata. Dvadeset i četiri sata smo dostupni za svaki problem, a djelujemo i po prijavama koje mogu biti anonimne. Princip povjerljivosti je obavezan. Ponekad izričemo mjere nadzora, a dešava se da djeca sa problemima u ponašanju budu upućena i u specijalnu ustanovu ‘Ljubović’“, navela je.

Pedagoškinja Dajana Vujisić, dvadeset i pet godina radi u Centru za socijalni rad. Dugo se bavi problematikom maloljetničke delinkvencije. Istakla je da ta ustanova ima protektivnu ulogu, nastojeći da budu ublažene posljedice onoga što se desilo.  Saradnja sa roditeljima, potvrdila je, jeste ključna.

„Odlazimo kući, ispitujemo uslove u kojima dijete raste i razvija se, sa kim se druži, a na osnovu svega toga određujemo u kom pravcu ćemo ići dalje i koje ćemo vaspitne mjere izreći”, kazala je Vujisić.

Društveno koristan i humanitaran rad, kao i sportske aktivnosti, jesu dobre vaspitne mjere, ali često ne mogu da se realizuju, čulo se na sastanku, zbog nepostojanja ili nezainteresovanosti institucija za saradnju u tom smislu.

Javnost negoduje kada se u nekim slučajevima grubog vršnjačkog nasilja ne izrekne mjera pritvora. Sudije smatraju da je lišavanje slobode i smještaj maloljetnika u zatvor, kontraproduktivno.

Učenike je zanimalo kako je moguće da maloljetnik koji je izvršio krivično djelo „pokušaj ubistva”, nije bio u pritvoru ni deset dana.

„To što neko nije u pritvoru, ne znači da neće krivično odgovarati i snositi sankcije”, objasnila je predsjednica suda.

Profesor Neđeljko Đurović pitao je da li pravosudne instance rade analizu zakonskog okvira i,  eventualno, iniciraju njegove izmjene. On je skrenuo pažnju i na sve izraženiju problematiku vršnjačkog nasilja, koju Krivični zakon ne prepoznaje, a odnosi se na zloupotrebu maloljetnika od strane starijih, koji ih podstiču na izazivanje ekscesa  i neprimjereno ponašanje.

Državna tužiteljka Mirjana Tankosić Vučinić, podsjetila je da je Zakon o postupanju sa maloljetnicima u proceduri izmjena, a predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević, ukazala je učenicima, koji su prisustvovali Danu otvorenih vrata, na vrijednosti koje bi trebalo da njeguju.

„Želim da vam poručim da cijenite važnost međusobnog razumijevanja, različitosti, prijateljstva i tolerancije, jer na taj način pokazujete ljudske vrline, a poštujući roditelje, profesore, komšije i drugove, pokazaćete da poštujete i sebe”, zaključila je.

The post VIDEO: Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Bar posvećen vršnjačkom nasilju first appeared on BARinfo.

Podsjetimo, na službeni mail Osnovnog suda u Baru jutros je stigla poruka prijeteće sadržine, da je u njihovoj zgradi postavljena eksplozivna naprava.

„Sutkinja Tamara Spasojević nas je, u 9:10, obavijestila o prispijeću prijetećeg maila. Zgrada je potom evakuisana“, naveli su iz policije.

Oni su napomenuli da su poruke iste sadržine jutros stigle na adrese sudova u nekoliko crnogorskih gradova, te da su sve bile lažne.

The post Lažna dojava o bombi u zgradi Osnovnog suda first appeared on BARinfo.

„Sutkinja Tamara Spasojević nas je, u 9:10, obavijestila o prispijeću prijetećeg maila. Zgrada je potom evakuisana“, naveli su iz policije.

Oni su napomenuli da su poruke iste sadržine jutros stigle na adrese sudova u nekoliko crnogorskih gradova.

The post Zgrada Osnovnog suda evakuisana zbog prijavljene bombe first appeared on BARinfo.

“Odavno smo planirali da u spomen na divnu ženu i profesionalca, Miloriju Đukić Pejović, opremimo jednu sudnicu koja bi nosila njeno ime. Željeli smo da to bude na najljepši način, sa kompletno novim namještajem i inventarom. Čekajući taj momenat, sve se odužilo, a ponukani i najnovijim tragičnim događajem u Podgorici, odlučili smo da to učinimo baš danas, na dan kada se prisjećamo najboljih žena u našoj istoriji i stalnoj borbi za bolji položaj i vrednovanje ljepšeg pola. Milorija je bila upravo takva – jaka, odvažna žena, predana poslu, ali i isto tako i porodici. Bila je vrsni poznavalac prava, prema strankama se odnosila sa puno strpljenja i razumijevanja, kao i prema mlađim kolegama, koje je sa istom posvećenošću i ljubavlju uvodila u taj težak i zahtjevan posao”, kazala je za Radio Bar i Bar Info predsjednica Osnovnog suda Bar, Tamara Bajagić Spasojević, na čiju inicijativu najveća i najljepša sudnica u barskom sudu od danas nosi ime uvažene sutkinja Milorije Đukić Pejović.

Predsjednica suda prisjetila se svojih prvih koraka u sudstvu, kada je kao pripravnica, radila upravo kod sudije Đukić Pejović.

“Svi počeci se pamte, pa tako i u poslu. Iako je prošlo gotovo dvije decenije, nema dana da se ne sjetim Milorije, njenih savjeta, karaktera, dobrote i jačine kojom je zračila. Puno sam naučila od nje i vrlo brzo izabrana za sutkinju Osnovnog suda. S obzirom da nemamo trajnu uspomenu na Miloriju i njenu posvećenost poslu, što je platila najvećom cijenom – životom, htjela sam da, simbolično, dobijemo trajno sjećanje i uspomenu na hrabru i divnu ženu, a istovremeno uputimo i snažnu poruku da sve treba učiniti kako bi spriječili nasilje i odali dužno poštovanje svim žrtvama”, dodala je predsjednica OS Bar, Tamara Bajagić Spasojević, koja je na pitanje koje je posebno aktuelizovano ovih dana – o bezbjednosti naših sudova, kazala da je situacija u barskom Sudu ista kao i u svim drugim pravosudnim institucijama u našoj zemlji. Na ulazu u Sud dežura policajac, na čemu su u barskom Sudu posebno zahvalni Upravi policije, ali jedan policijski službenik, koji ne posjeduje metal – detektor, svakako nije dovoljan da bi se preduprijedili tragični događaji.

“Mi smo konstantno izloženi raznim neprijatnostima i prijetnjama. Zbog toga sam prilikom posjete predstavnika Ambasade SAD, koji su se interesovali kako da nam pomognu, apostrofirala, iako imamo i drugih nedostataka, upravo nabavku metal – detektora, i nadam se, da ćemo ga ovoga proljeća i dobiti”, istakla je Bajagić Spasojević.

Policajac koji obezbjeđuje ulaz u zgradu barskog Suda, za sada je, nakon tragičnog događaja u Podgorici, dobio ručni detektor.

Podsjetimo, Milorija Đukić Pejović ubijena je prije 18 godina na radnom mjestu u barskom Sudu. Advokat Đorđe Janković je ostao upamćen po herojskom podvigu, jer je pokušavajući da zaustavi ubicu i spasi kolege, u pitanje doveo sopstveni život. Đuković je u njega ispalio hitac, a drškom pištolja teško povrijedio sudiju Željka Šupljegljava.

Batrić Đuković je doktor nauka i univerzitetski profesor, koji je u barskom sudu imao više sudskih sporova, između ostalih, i sa svojom majkom.

The post Sudnica Osnovnog suda u Baru od danas nosi ime Milorije Đukić Pejović first appeared on BARinfo.

Savjet je ovu odluku donio nakon sprovedenog zakonskog postupka i utvrđenih rang listi. Prethodno je obavljen intervju sa kandidatima koji su se prijavili na javne oglase broj: 01-566/21 od 27. januara 2021. godine za izbor predsjednika Osnovnog suda u Baru.

“Čast mi je što ću obavljati tako odgovornu funkciju i što mi je pružena prilika da, zajedno sa svojim kolegama i saradnicima, radim na unaprijeđenju rada suda”, kazala je za Radio Bar i Bar Info novoizabrana predsjednica Osnovnog suda u Baru.

Tamara Bajagić Spasojević rođena je 3. 11. 1976 godine. Nakon završene srednje Pravno-administrativne škole upisala je Pravni fakultet u Novom Sadu (opšti smjer), na kojem je diplomirala 2000. Godine sa opštim uspjehom 8, 77.

Nakon sticanja zvanja diplomirani pravnik, u svojstvu pripravnika zasnovala je radni odnos u Osnovnom sudu u Baru.

Pravosudni ispit položila je 2002. godine. U osnovnom sudu u Baru zasnovala je radni odnos na mjestu Sekretar suda 2003. godine, dok je za sudiju Osnovnog suda u Baru izabrana 2005. Godine.

The post Tamara Bajagić Spasojević izabrana za predsjednicu Osnovnog suda u Baru first appeared on BARinfo.

“Okončano je suđenje okrivljenom Edinu Begziću za krivično djelo izazivanje panike i nereda iz člana 398 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. Proglašen je krivim i osuđen je na kaznu zatvora od dva mjeseca”, saopštila je za Radio Bar i Bar Info PR Osnovnog suda u Baru, sutkinja Spasojević.

Kada mu se uračuna vrijeme koje je proveo u pritvoru, njemu je danas ukinut pritvor i pušten je na slobodu.

Begzić je krajem decembra objavio preko Youtube kanala da je naoružan, i prijeteći eksplozivom, tražio da se obeštete bivši radnici „Primorke“. Sedam sati je Ulica Maršala Tita bila blokirana. Nakon što se mirno predao, ispostavilo se da nije bio naoružan, niti imao eksplozivne naprave.

Kako je rekao, to je uradio da bi skrenuo pažnju na problem nekadašnjih radnika prehrambene fabrike „Primorka“ kojima se duguje novac za neizmirene zarade i doprinose.

Begzić, čiji su roditelji bili radnici “Primorke”, je u videu koji je snimio prije blokade NLB banke, detaljno objasnio kako su radnici nekadašnje prehrambene fabrike opljačkani. On je pokazao i dokumentaciju kojom, navodno, potkrijepljuje tvrdnje.

Edin Begzić je sin pokojnog Dževdeta Đeda Begzića, dugogodišnjeg istaknutog sindikalnog aktiviste za prava radnika „Primorke“. Bliski prijatelji porodice Begzić tvrde da je Dževdet preminuo sa velikom tugom što radnici do tada nijesu ostvarili svoja prava.

The post Begzić od danas na slobodi, odslužio kaznu u pritvoru first appeared on BARinfo.

Nekadašnji rukovodilac održavanja u “Primorci”, predsjednik sindikata i štrajkačkog odbora Dragan Rondović kazao je za Radio Bar i Bar Info da je Edin jedini od svih radnika imao hrabrosti da, poslije toliko godina, digne glas protiv svih dešavanja vezanih za ovu fabriku.

“Glavni krivci, stečajna mafija i stečajni upravnik Ostojić, svi šetaju slobodno. Niko od njih nije niti pozvan na saslušanje, a kamoli da je zatvoren. Edina tretiraju kao kriminalca, a ništa nije uradio. Mi ne podržavamo način na koji je on to uradio, ali to je izgleda bila jedina mogućnost da digne glas protiv onoga što se desilo radnicima u ‘Primorci’. Bićemo ovdje do kraja i podržavaćemo ga, a nadam se da će ga danas i pustiti. Iskreno se nadamo da će ga osloboditi, jer on nikoga nije ugrozio, ničiji život, za razliku od drugih”, istakao je Rondović koji se posebno zahvalio predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću na podršci koju su dobili.

Podršku Begziću je dala i bivša radnica “Primorke” Dragica Dragović.

“Mislim da on treba da bude slobodan, trebao je i ranije, ali eto, valjda mora da se obavi ta procedura. Vjerujem da će ga osloboditi, neka hvataju veće kriminalce, ovo dijete nije ništa krivo. Zastupao je radnike, želio je da nam pomogne. I njegovi roditelji, pokojni otac imaju tu dugovanja. Treba da ga oslobodimo danas, zato smo ovdje. Nećemo stati, moramo da ga oslobodimo, definitivno ne odustajemo”, poručila je Dragović.

I Svetlana Maljević je još jedna od bivših radnika ove fabrike koja je stala uz Begzića.

 “Žao mi je što se ovom momku dešava, ni kriv ni dužan je završio gdje ne treba, a ovi drugi šetaju slobodni. Hoćemo da istrajemo, da ga podržimo do kraja. Nadam se najboljem ishodu, ako ne, ući ćemo svi u sud, pa ćemo vidjeti…”, rekla je.

Među okupljenima se našao i Netko Sinanović.

“Došao sam da podržim ovog momka kao mještanin, a stvarno mi je žao, nijednog lopova nema da završi u ovoj zgradi, ni iza rešetaka. Ovo je bruka i sramota i nadam se da će danas da ga puste iz pritvora”, iskren je Netko.

Podsjetimo, sudija za istragu Osnovnog suda u Baru 30. decembra je odredio Edinu Begziću pritvor do 30 dana.

Begzić je krajem decembra objavio preko Youtube kanala da je naoružan, i prijeteći eksplozivom, tražio da se obeštete bivši radnici „Primorke“. Sedam sati je Ulica Maršala Tita bila blokirana. Nakon što se mirno predao, ispostavilo se da nije bio naoružan, niti imao eksplozivne naprave.

The post Bivši radnici Primorke ispred suda dali podršku Edinu Begziću first appeared on BARinfo.