„Odvoz otpada je organizovan ‘od vrata do vrata’, tako da niko nema izgovor da baca smeće na javne površine. Svi koji budu zatečeni u nepropisnom odlaganju otpada na ovom mjestu biće prijavljeni Komunalnoj inspekciji. Za ovakve prekršaje predviđene su visoke novčane kazne. Ovim činom pokazuju nepoštovanje prema vjerskom objektu i groblju“, kažu iz Komunalnih djelatnosti.

Naglašavaju da su u prethodnom periodu, zajedno sa crkvenim odborom, održali više sastanaka kako bi pronašli trajno i prihvatljivo rješenje ovog problema.

„Međutim, bez saradnje građana, nijedna mjera ne može dati rezultate. Od sada će se svako neodgovorno ponašanje biti strogo sankcionisano. Molimo sve savjesne građane da prijave počinioce i time pomognu da zajednički očuvamo čistoću i dostojanstvo našeg grada“, zaključuju iz ovog preduzeća.

The post Ponovo se gomila otpad kod crkve Svete Tekle, komunalci najavili prijave i kazne first appeared on BARinfo.

„Takvo ponašanje ne samo da narušava izgled prostora i pejzaž, već ozbiljno ugrožava životnu sredinu i predstavlja opasnost za ljude i prirodu.

Komunalne službe su, uz podršku nadležnih inspekcija, već preduzele korake u identifikaciji počinioca. Možemo obavijestiti javnost da će odgovorno lice vrlo brzo biti otkriveno i u skladu sa zakonom sankcionisano“, navode iz ovog preduzeća.

Oni su ponovo apelovali na sve naše sugrađane da ne zatvaraju oči pred ovakvim postupcima.

„Svaka prijava pomaže da brže dođemo do počinioca i spriječimo dalje uništavanje prostora u kojem živimo.

Životna sredina nije ničije privatno dvorište za bacanje otpada. Zajedno možemo obezbijediti da Bar ostane uredan i lijep – ali samo ako svako od nas preuzme svoj dio odgovornosti“, zaključili su.

The post Komunalne djelatnosti: Bačena limarija ispod vidikovca Ćafe first appeared on BARinfo.

“Ovi koraci su dio naših nastojanja da stvorimo ugodnije i čistije okruženje za sve nas. Nažalost, uprkos uloženom trudu, suočavamo se sa problemom neodgovornog ponašanja pojedinaca koji i dalje bacaju otpad preko ograde u zonu Morskog dobra.

Naši vrijedni radnici, izlažući se velikom riziku, prisiljeni su da s gotovo vertikalnih padina uklanjaju različite vrste otpada. Ovaj težak rad ne samo da ugrožava njihovu bezbjednost, već i narušava ljepotu našeg prirodnog okruženja”, kazali su iz ovog preduzeća.

Oni su pozvali sve građane da se pridruže njihovim naporima i pokažu odgovornost prema prirodi.

“Čuvajmo zajedno našu obalu i doprinesimo očuvanju, a ne devastiranju šume Ratac”, zaključili su.

The post Komunalci čiste Ratac, nesavjesni građani ponovo prave divlju deponiju first appeared on BARinfo.

Sutomore:

Ulice Obala Iva Novakovića, 20. jula, Save Kovačevića, Njegoševa, Kosovska, Spičanska, Partizanski Put – svakog dana

Ulice Stari Put, Crnogorska, Stjepan Mitrov Ljubiša – utorak i petak

Ulice Zagrađe Donje i Gornje, Suvi Potok – ponedjeljak i četvrtak

Ulice Papanska,Pod Zgradom, Svete Tekle, Haj Nehaj, Pelinova, Sozinska, Đuričine Vode, Ratačka – srijeda i subota.

Šušanj:

Ulice Nikole Lekića i Anta Đedovića – svim danima

Ulice Jugoslovenska, Bokeške brigade, Gavrila Principa, J. J. Zmaja – ponedjeljak, srijeda i petak

Ulice Kraljice Jelene Balšić, Josipa Sladea – utorak i subota

Ulice Jadranska, Alekse Šantića, Kragujevačka, Milivoja Bajramovića – utorak i petak

Ulice Tome Oraovca, Kapetana Iva Đokića, Omladinska, Bratstva i Jedinstva, Zeleni Pojas, Vitići -ponedjeljak i četvrtak

Zeleni pojas i Vitići – utorak, četvrtak i subota

Polje:

Tabijska ulica – ponedjeljak, srijeda i subota.

Ulice Blagoja Markovića, Kapljevska, Učiteljice Anke Asanović, Marka Sekulića – ponedjeljak i četvrtak

Ulicce Ronkulska, Andrije Miranovića, Lovrenačka,Tombarska, Đuzepea Volpija, Donja Tomba – srijeda i subota

Ulica Pristanska i Stara Ambulanta – ponedjeljak i petak

Ulica Ruzmarina – ponedjeljak i četvrtak

Bjeliši:

Ulice Taraboških junaka, Vojvode Maša Vrbice, Zubački Put, Mandarići,Stara Pruga, Burtaiši -utorak i petak

Ulice Majora Milovana Mećikukića, Bjeliška, Kraljice Jelene Anžujske – utorak, četvrtak i subota

Sustaš i Tršćanska ulica – ponedjeljak i četvrtak

Pod Sustaš – utorak i petak

Stari Bar:

Podgrad – ponedjeljak i četvrtak

Belveder (barake) – utorak i petak

Belvederska ulica i Rena – srijeda i subota

Pečurice:

Sveti Ivan – srijeda i subota

Dobra Voda, Brkanovići, Kalamperovići, Rašketići – srijeda i subota

Obala Veliki Pijesak,ulice ispod magistrale u kojima su korisnici sa kojima imamo zaključen Ugovor o odvozu, Bratstva i jedinstva, Utjeha obala – svim danima

Žigovo, Avalska, Sandžačka, ulice iznad magistrale, bočno od Ulice Bratstva i Jedinstva u kojima su korisnici sa kojima imamo zaključen Ugovor o odvozu – ponedjeljak,srijeda i petak

Komina, Bijeli Kamen, Paljuškovo – utorak, četvrtak i subota

„Odvoz otpada iz posuda za zajedničku upotrebu u gradskom i prigradskom dijelu, magistralom od Kufina do Vidikovca (kontejneri od 1,1 m³ i polupodzemni kontejneri) obavljaće se najmanje jedan put dnevno. Udaljene Mjesne zajednice Virpazar tri puta nedjeljno i Ostros, zavisno od potrebe, najmanje jedan put nedjeljno“, zaključili su iz ovog preduzeća.

The post Počeo ljetnji režim odvoza otpada sistemom – Od vrata do vrata first appeared on BARinfo.

Od početka do kraja radnog vremena, desetorica komunalaca prikupili su pored puta čak 12 kubika najrazličitijeg plastičnog, papirnog i metalnog otpada.

Ovaj otpad su nesavjesni građani, odnosno turisti tokom prolaska kroz Mrkojeviće izbacili ove ljetnje sezone iz svojih automobila.

Iz Komunalnog preduzeća ističu da su u interesu građana opet uradili tuđi posao, jer održavanje ovog puta ne spada u njihovu, već u nadležnost resorne Vladine Direkcije, odnosno preduzeća za održavanje puteva.

„Kao društveno odgovorno preduzeće, iako održavanje ovog puta ne spada u našu nadležnost, nismo mogli da se oglušimo o inicijativu mještana i Mjesne zajednice Mrkojevići koji su javnosti skrenuli pažnju na problem otpada pored puta, za što je inače prava adresa Direkcija za puteve.

Izašli smo odmah jutros i uz pomoć mehanizacije, naši radnici su uradili veliki posao.

Ilustracije radi, prikupljeni otpad na čitavoj putnoj dionici popunio je dva naša kamiona, jedan nosivosti deset, a drugi nosivosti pet tona.

Ističem da smo mi ove godine već čistili istu ovu dionicu, u pripremi sezone. I tada smo upozorili nadležne da odrade svoj posao.

Ako oni već to ne mogu, jer nemaju kapaciteta, mi smo adresa na koju mogu da se obrate, i mogu sklopiti ugovor sa našim preduzećem.

Naša mehanizacija i naši radnici će obaviti posao kako treba, kao i u slučaju regionalnog puta preko Sutormana, od Biskupade do Virpazara, kazao je Stevo Pejović, izvršni direktor DOO Komunalne djelatnosti Bar.

The post Komunalci očistili put kroz Mrkojevića, skupljeno čak 12 kubika otpada first appeared on BARinfo.

RB/BI: U Baru je ove godine, naročito tokom sezone, boravio veliki broj turista. To je značilo i više posla za radnike Komunalnog. Koliko ste, u prosjeku, na dnevnom (ili nedjeljnom) nivou iznosili otpada? Koliko je to više u poređenju sa onim van sezone?

Pejović: DOO Komunalne djelatnosti Bar je obavljajući djelatnost sakupljanja, transporta i deponovanja otpada za vrijeme turističke sezone u prosjeku odvozilo 120 tona otpada. Ove količine su 100% ili duplo veće od količina koje se sakupljaju i odvoze u periodu van sezone.

RB/BI: Kakav je sistem rada tokom ljetnjih mjeseci?

Pejović: DOO Komunalne djelatnosti Bar je za vrijeme trajanja turističke sezone organizovalo obavljanje djelatnosti u dvije smjene sa početkom od šest do 24 časa. Iz razloga povećanog ili dupliranog obima poslova, značaja turističke sezone za ukupnu privredu naše opštine, i kvaliteta usluga koje pružamo, a utiču na ukupnu turističku ponudu, posao je organizovan na ovaj način.

RB/BI: Koliko je ekipa angažovano za čišćenje ulica i odnošenje otpada tokom sezone? Da li zapošljavate sezonske radnike?

Pejović: Kao što je poznato, opština Bar je prostor koji svojom dužinom u priobalju zahvata najduži prostor zone morskog dobra tj. priobalnog dijela gdje se organizuje i odvija najveći broj aktivnosti u dijelu turističke ponude (plaže, hoteli, odmarališrta, apartmani, ugostiteljski objekti…). Sa druge strane, za obavljanje djelatnosti iz domena našeg Društva vrlo je zahtjevan i prostor koji se nalazi pored Skadarskog jezera, gdje se takođe na prostoru Virpazara, priobalnog dijela prema Ostrosu i samog Ostrosa, odvija značajan dio turističke ponude. Za sve ove aktivnosti potrebno je bilo, pored tehničkih sredstava, angažovati i fizičku radnu snagu, tako da smo sve resurse stavili u funkciju i obezbijedili jedan dio sezonske radne snage. Obezbjeđivanje sezonske radne snage je u posljednjih nekoliko godina problem sa kojim se suočavaju sva preduzeća koja obavljaju poslove održavanja čistoće. Sa postojećim brojem izvršilaca koji su u stalnom radnom odnosu i angažovanom sezonskom radnom snagom, uspjeli smo da poslove čistoće odradimo u kontinuitetu i sa prepoznatljivim kvalitetom našeg rada.

RB/BI: Sa koliko kamiona za odvoz otpada raspolažete?

Pejović: Na poslovima sakupljanja i transporta otpada za vrijeme trajanja turističke sezone angažovaano je šest vozila autosmećara za pražnjenje kontejnera l,lm3 -1 smjena, četiri vozila autosmećara za pražnjenje kontejnera 1,1 m3 – II smjena, dva vozila autopodizač za pražnjenje kontejnera 5-7 m3, jedno vozilo za pražnjenje polupodzemnih kontejnera -1 i II smjena, četiri vozila za sakupljanje i odvoz kabastog otpada I dva vozila za pražnjenje kanti 120 litara.

RB/BI: Da li ste zadovoljni naplatom koju ostvarujete za odvoženje otpada?

Pejović: Naplata po ovom osnovu je dio poslova na kojima smo u kontinuitetu angažovani i ta aktivnost je izuzetno značajna iz razloga što od naplaćenih sredstava moramo nadomjestiti troškove koji nastaju obavljanjem naše djelatnosti. Sprovodimo i aktivnosti da putem opomena i na način putem prinudne naplate potraživanja obezbijedimo sredstava koja su nam neophodna. Značajan broj korisnika, prije svega fizičkih lica, svoje obaveze za naše izvršene usluge ne izmiruje blagovremeno.

RB/BI: Na kojim lokacijama se otpad najviše distribuira?

Pejović: Najveći obim poslova za vrijeme sezone je u priobalnom dijelu na prostoru Sutomora i Čanja, u centru grada, kao i u dijelu prigradskih naselja, Velikom pijesku i na prostoru Virpazara.

RB/BI: I pored toga što Vaše ekipe redovno odnose otpad, neminovno je njegovo gomilanje tokom dana. Kako se nosite sa ovim problemom?

Pejović: Obaveze korisnika naših usluga su da na propisan način i u propisano vrijeme vrše odlaganje otpada što je i određeno opštinskom Odlukom. Međutim, suočeni smo sa problemom nepoštovanja ove Odluke i iz tih i takvih razloga dnevno moramo otklanjati posledice nesavjesnog i neodgovomog ponašanja. Svi ovi poslovi nameću dodatno angažovanje, a time proizvode i dodatne troškove.

RB/BI: Odnedavno naš grad posjeduje i zelena ostrva. Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima ili možda smatrate da je građanima potrebna dodatna edukacija?

Pejović: Zelena ostrva, kao mjesto na kojima građani mogu i trebaju da odlože otpad koji može biti predmet dalje obrade tj. reciklaže, je osmišljeni projekat i potreba u cilju očuvanja ekologije i stvaranja novih vrijednosti. Značajan broj građana je prepoznao pravu svrhu zelenih ostrva i dao pun doprinos. Nažalost, veliki je i broj onih koji nisu uvažili napore i aktivnosti u opštem i zajedničkom cilju, pa ta mjesta koriste za nepropisno odlaganje raznih vrsta otpada na i pored ovog prostora, kome nije mjesto na zelenim ostrvima. Svakako da je potrebno nastaviti sa edukacijom građana.

RB/BI: U gradu je odskora aktivna i pauk-služba. Po kojem principu ona funkcioniše i koja su to najkritičnija mjesta?

Pejović: DOO Komunalne djelatnosti obavlja poslove podizanja i premještanja nepropisno parkiranih automobila vozilom “pauk”. Ove poslove obavlja po nalogu Komunalne policije koja identifikuje i daje nalog. Mjesta na kojima je najizraženiji problem nepropisnog parkiranja vozila su centar grada, priobalni pojas i saobraćajnice u prigradskim naseljima Šušanj, Sutomore, Čanj…

RB/BI: U gradu imamo problem i sa lutajućom stokom. U centru sa kravama, a na Spičanskom polju sa konjima. Šta ste preduzeli i šta planirate da preduzmete po tom pitanju?

Pejović: Ovaj problem je izražen već dugi niz godina. Donošenje Odluke o izgradnji prihvatilišta za odbjegle i nezbrinute životinje (koja je u izradi) je jedino i pravo rješenje za ovaj problem. Završetkom projekta stvoriće se uslovi da se i ovi poslovi mogu riješiti trajno i da problema sa odbjeglim životinjama više neće biti. Problem stvaraju vlasnici životinja koji se na neodgovoran način odnose i prema životinjama, pa time na javnim površinama možemo zateći lutajuću stoku.

RB/BI: Koji su planovi za naredni period?

Pejović: Očekujemo da će i u narednom periodu na prostoru naše opštine boraviti značajan broj turista i posjetilaca. Naše Društvo će u kontinuitetu sprovoditi sve aktivnosti iz domena djelatnosti koje obavljamo i na taj način ćemo dati doprinos kvalitetu turističke ponude Bara.

The post Pejović: Komunalne djelatnosti uspješno odolijevaju brojnim poslovnim izazovima first appeared on BARinfo.

Vrijedni komunalci ponovo su pokupili veliku količinu otpada, koji su ručno sakupljali i odnijeli kroz neosvjetljeni tunel.

“Uzalud smo apelovali da ne ostavljaju otpad na plaži i da tako ne šalju ružnu sliku i da uvaže rad naših radnika. Na ovom nepristupačnom terenu, naši radnici morali su ručno sakupiti i kroz neosvjetljeni tunel dug 500 m odnijeti otpad na ruke do tačke prihvata komunalnih mašina”, naveli su iz Komunalnog preduzeća.

The post Stare muke komunalaca: Ponovo čistili otpad iza Golog brda first appeared on BARinfo.

“Nažalost, i dalje svjedočimo pojavama nepropisno odloženog otpada, iako su stvoreni uslovi da se on odlaže na pravi način.

Ni postavljanje polupodzemnih kontejnera u Ulici Jovana Stojanovića (u samom centru grada) nije spriječilo nesavjesne građane da odlažu otpad pored kontejnera koji su prazni (što se vidi i na fotografijama).

Očigledno da nije mali broj neodgovornih pojedinaca koji ne mare za napore gradskog komunalnog preduzeća da grad bude čist i uredan.

Pitamo se da li nadležne službe mogu sankcionisati ovakve pojave?”

The post Nepropisno odlaganje otpada u centru grada first appeared on BARinfo.

Region Virpazara i okolnih sela otpad “okupira” na dva načina – jezerom i stvaranjem divljih deponija.

I dok je prvi, “jezerski”, jasno vidljiv i na njega je ukazivano kroz novinarske priloge, eseje, video radove, drugi na prvi pogled nije toliko uočljiv, sve dok se vegetacija ne povuče i ogoli “produkt” (ne)ljudskog odnosa prema prirodi, mahom lokalnog karaktera.

Prvi je sezonske učestalosti i zavisi od bujičnog stanja rijeka, drugi je konstantan i tiče se ovdašnjeg mentaliteta.

Velike poplave koje su 2010. godine pogodile oblasti oko Skadarskog jezera, naročito Virpazar, po ko zna koji put izbacile su u žižu interesovanja problem ogromnih količina smeća koje dospijeva u Skadarsko jezero. Povlačenje vode donijelo je poraznu sliku – tone “običnog” i kabastog otpada ostale su nasukane na obale… Kese zakačene u vrbacima i granama drveća u priobalju, gume, veš mašine, frižideri, komadi namještaja… Čišćenje je trajalo mjesecima.

Nakon više od 10 godina, slažu se mještani, slika ne bi bila drugačija u slučaju eventualne nove vodene katastrofe.

U Skadarsko jezero, mnogobrojnim rijekama i potocima stiže i neželjeni materijal sa nelegalnih deponija duž vodotokova. Među rijekama koje svoj tok završavaju u jezeru je i Morača – upravo ona je okrivljena za najveći procenat smeća u vodama oko Virpazara. 

Plastično jezero

Postoji uvriježeno mišljenje da otpad u jezero dolazi uglavnom ovom rijekom, nakon što ga, kad poraste vodostaj, sa divljih deponija na obalama jednostavno pokupi. Kada okrene sjeverni vjetar, ide jezerom ka Albaniji, pa Bojanom u Jadran. Oko 2.300 tona plastične ambalaže godišnje se odlaže na neuređenim odlagalištima i smetlištima, a pretpostavlja se da 90 odsto toga, preko Skadarskog jezera, dospije do Jadranskog mora, ranije su istakli medijima iz NVO Green Home.

Problem otpada u Skadarskom jezeru najkonkretnije je, još decembra 2012, opisan u studiji “Zagađenje Skadarskog jezera” dr Danijele Šundić i dr Branka Radujković. Nakon toga, nije bilo novijih sistematskih prikupljanja podataka.

Turistički radnici su decenijama upozoravali na ugroženost ovog ekosistema plastikom, ali još i više na količinu smeća koje pluta, a kojim se zgražavaju gosti iz inostranstva. Recept ozdravljenja je poznat – u se i u svoje kljuse – pojedinci, ugostitelji, turistički radnici, nevladine organizacije… organizovali su, veoma često posljednjih godina, samoinicijativno akcije čišćenja, kako bi situacija bila podnošljivija. Crmničani, ako nisu mogli sami, često su slali svoju djecu u akciju čišćenja, restorani bi spremili hranu, koristili se njihovi čamci…

Tako su marta 2019, nošeni adrenalinom nakon protesta zbog sječe stabala u centru grada, barski “čempresari” obavili veliku akciju čišćenja na više lokacija. Preko četrdeset aktivista iz Bara, mještana Virpazara, ali i njihovih prijatelja sa svih strana Crne Gore i stranaca koji žive u Crnoj Gori, u višečasovnoj akciji su uspjeli da očiste plato ispod hotela „13 jul“, polje iza restorana „Crmnica“ i lokalitet Mijele. Otpad je skupljala i tadašnja ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp. Skupljeno je preko stotinu vreća najrazličitijeg otpada, ali i veliki broj automobilskih guma, odbačenih djelova automobila, kanti motornog ulja.

Početkom maja ove godine realizovana je jedna od najvećih akcija čišćenja jezera, koju su organizovali ekološki i građanski aktivisti i turistički poslenici iz Crmnice. Novina je bila što je prvi put otpad sakupljan i iz kajaka i brodića. Čišćene su lokacije željezničke stanice i centra Virpazara, tvrđave Besac, na putnim pravcima Virpazar- Boljevići i Virpazar-Godinje, kao i riječna korita Virštice, Oraovštice i Crmnice. Jezerski akvatorijum je čišćen od Virpazara do Tankog rta. U akciji je učestvovalo preko stotinu volontera sa svih strana Crne Gore, pripadnici diplomatskog kora iz Podgorice, djeca iz barske OŠ “Blažo Jokov Orlandić” i mnogi volonteri, koji su za tri sata prikupili oko 350 kesa otpada. Napunjen je čitav kamion, a riječ je bilo mahom o otpadu koji je u priobalni dio Crmnice donijela Morača.

Na čelu ove akcije bila je firma „Brod Milica“ Jelene Dabanović sa Virpazara. Ova ekološka aktivistkinja danas, nakon završene turističke sezone, kaže da je „blagi optimista, jer se čini da su najcrnje tačke oko Virpazara ipak sanirane, te danas nema smeća“. Nije, međutim, sigurna da li je riječ o „promjeni u načinu razmišljanja ljudi“ ili o izuzetku koji potvrđuje pravilo.

Bilo je vrlo loše, sad je malo bolje

“Mi se 11 godina bavimo krstarenjem po jezeru, danas je izvanredno kako je bilo prije deceniju. Sva moguća plastika je plutala po jezeru, kanal kod Lesendra i ovaj ispred Virpazara bili su toliko prljavi da smo ih brodom izbjegavali. Lokvanji i kasaronji bili su kao šareni tepisi za kese i flaše, a često su se znale vidjeti i mrtve ptice. Mi smo s proljeća čistili i više nego što smo realno mogli, imali smo eko-akcije i ujesen. Najprljavija je bila delta Morače, a u barskoj opštini Raduš i Seoca, kad bi vjetar donio smeće u rukavce.

Pokrenuli smo i peticiju za odbacivanje jednokratnih plastičnih kesa i pokretanja šeme za povrat depozita plastičnih boca, makar počeli samo u megamarketu ‘Voli’ na Virpazaru – za početak bi bilo dovoljno. Skupili smo preko 7000 potpisa, predali, ali kod zvaničnika nije bilo sluha za to. U međuvremenu, dijelimo turistima i posjetiocima platnene cegere OčistiME, tako manje koriste plastične kese”, kaže Dabanović.

Ističe da kod njih strani turisti iznajme kajak i vrate se sa tovarom otpada, napunivši čitavo plovilo sakupljenom plastikom, a “onda nama ostaje da im objasnimo zašto nosimo epitet ekološke države”: “Naša najveća sreća jeste što je ljeti sve zaraslo u vegetaciju, priroda buja, pa posjetioci ne vide ni dio otpada kojeg ima svuda po jezeru”.

JP Nacionalni parkovi Crne Gore, koji zvanično upravljaju ovim prostorom, posjeduju Službu za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture, koja broji 17 ljudi, a svakog radnog dana čisti otpad na terenu. Međutim, za ovoliko prostor to je više nego malo.

“Viđala sam ih najviše jednom ili dva puta godišnje u akciji čišćenja oko Virpazara”, navodi Dabanovićka.

Danas su, kaže, najproblematičniji djelovi čisti, poput onog oko restorana “Crmnica”: “Rekla bih da se manje baca smeća, mi koji radimo na jezeru, vidimo to”.

Jelena je kategorična u tome da je jezero čistije, ali da problem za seoski turizam i ponudu čiste prirode kakva se preferira i nudi strancima predstavljaju divlje deponije kabastog otpada, koje se nalaze gotovo u svim selima po obodima Crmnice.

“Put pješice do Godinja je naročito atraktivan ljeti za strance, zbog pogleda i netaknute prirode, ali mnogi dolaze zgroženi smećem, naročito deponijom koja se nalazi tačno tamo gdje ne treba, kod vidikovca kojeg je postavila TO Bar”.

Gdje god nađeš zgodno mjesto, deponiju posadi: Godinje, Bujake…

Jelenine tvrdnje lako je dokazati – na putu za selo Godinje, na tzv. Velikoj krivini pored Vidikovca, u ambisu je ogromna divlja deponija. Iako vegetacija skriva dosta toga, jasno se na desetak metara naniže od ceste vide ostaci starih televizora, kante, djelovi namještaja, gume, volani, nepregledan broj punih plastičnih vreća, ali i jedna WC šolja. Malo od Godinja ka Viru, plato starog kamenoloma pored puta (bivše drevno arheološko nalazište) neko je pretvorio u stovarište građevinskog otpada: vreće pune šuta, kameni blokovi, daske, željezo…

Godinjanin dr Neven Leković, koji ima vinograde u selu, redovni akter eko-akcija čišćenja kaže: “To smeće je naše, to je sigurno. Postoji i volja da ga manje bude, ali teško da se nešto može promijeniti, ako se i nadležne opštinske i državne institucije ozbiljnije ne uključe u rješavanje problema“.  

Po njegovim riječima, “problem predstavlja kabasti otpad, namještaj, građevinski otpad… Bilo bi dobro da postoji odvoženje kabastog otpada tako što Komunalno preduzeće nekoliko puta mjesečno, ili bar jednom mjesečno, u određeno vrijeme pošalje kamion u tu svrhu. Teško da se može očekivati da seljani plate odvoženje otpada, jer je do najbliže deponije koja služi za tako nešto preko 35 km vožnje, a to košta više od onoga što bi prosječni stanovnik mogao platiti. Možda bi rješenje bilo i formiranje neke lokalne ‘stanice’ gdje bi se otpad prihvatao, selektirao…“.

Najgora situacija je na lokalitetu Bujake, koje je više decenija mjesto odlaganja najrazličitijeg otpada, a nalazi se na putu između Virpazara i sela Limljani. Kad je 2013. godine klizište zgužvalo put u Limljanima, sablasne slike su obišle svijet, ali je na putu ka mjestu dešavanja, fotograf – ekološki aktivista Anto Baković usnimio i katastrofalno stanje deponije Bujake.

“Fotografija je obišla društvene mreže, dijelio sam je i distribuirao ko god je htio, objavili su je mnogi portali, ali sve je bilo kratkog daha – malo se javnost zgražavala, reagovale NVO, i nikome ništa”, kaže Baković.

Ni danas Bujake ne izgledaju ništa bolje. Iako gotovo prekrivene šibljem, ne mogu sakriti pogibeljni odnos prema prirodi – tu su djelovi automobila, volani, gume, školjke, vrata, stari ormari, stolice… Međutim, najviše je tzv. komunalnog otpada – kesa punih smeća nastalog u domaćinstvima. I to, da ironija bude veća, tik pored table: “Zabranjeno bacanje otpada”.

Malo dalje, u Boljevićima su dvije kante za smeće. Čiste, uredno pražnjene, ali iza njih, vidljive tek kad se približiš, vreće otpada, građevinski materijal, komadi namještaja, gajbe… Na nekih stotinjak metara je kuća Vasilija Živanovića, penzionera.

“Nije teško pogoditi odakle je smeće koje se gomila ovdje. Ne donosi ga niko iz Podgorice ili Skadra, no žitelji okolnih sela. Koliko puta sam ih vidio da prođu kolima i ne zaustave se, no bace kese iz auta, pa se to često prospe. Po mraku ostavljaju iza kontejnera prozore, vrata, namještaj, jednom i cio šporet… Najgore je bilo kad je neko zaklao tele ili kravu, pa pobacao drobove pored kontejnera”, s puno jeda priča Živanović.

On rješenje problema kabastog otpada vidi na isti način kao i prije 30 godina. “Romi bar jednom sedmično idu sa prikolicom kroz selo i traže stare stvari iz kuća, sve ovo što se baca na divlje deponije, željezo čak otkupljuju. Tako sam se ja riješio nepotrebnih stvari, a da nisam mrdao iz kuće”, kaže Živanović, uz podsjećanje da je “na 100 metara iza kontejnera rijeka Crmnica u kojoj sam se kupao kao mali i pio vodu iz nje, a danas bih se sigurno otrovao što sve bacaju u nju”.

Gdje god nađeš zgodno mjesto, deponiju posadi: Brčeli, Krnjice…

Jedna od deponija komunalnog i miješanog otpada koji već decenijama funkcioniše kao recidiv (povratno formiranje deponija na istim lokacijama) nalazi se na raskrsnici koja vodi ka selima Brčeli i Podgor. Ogromno smetlište je nekoliko puta čišćeno od strane preduzeća Komunalne djelatnosti Bar, ali bez ikakve svrhe. Ne prođe ni deset dana, a ono je opet bilo puno.

“Mi očistimo, ali se neodgovorni mještani okolnih sela ponovo vrate s raznim otpadom. Zato smo odlučili da uredimo ovu kontejnersku lokaciju, ogradili je, vjerujući da ćemo na taj način uticati na ljude da se okanu odlaganja smeća na tom mjestu. Katastrofalna je neodgovornost pojedinaca”, jadao se usred sezone medijima izvršni direktor Komunalnog preduzeća Stevo Pejović.

S njim se slagao i predsjednik MZ Crmnica, Tomo Ukšanović: “Otpad su tu odlagali mještani susjednih sela, nije ga niko donio sa strane. Komunalci redovno dolaze i čiste, ali sve je uzaludno kad su meštani neodgovorni”.

Pjesnik i humanista Rajko Joličić, rodom iz Krnjica, koji je više desetina puta, pod sloganom “S.O.S. za Skadarsko jezero i krapa”, organizovao razne akcije kako bi skrenuo pažnju na ljepotu jezera i potencijale, ali i nužnost održivog upravljanja, kaže da su divlje deponije “jedan od najvećih eko-zločina prema ovim krajevima”, te da bi ljudi sa sela morali znati kako da se ponašaju prema prirodi.

“Ranije se u Krnjice znalo – prirodnog otpada nije gotovo ni bilo, sve se upotrebljavalo za ljudsku ili životinjsku ishranu, a drvenasti djelovi za ogrijev, svaki se komad željeza stavljao na stranu. Ako bi se nešto baš moralo baciti, kopale bi se rupe i zakopavalo, a još ranije bacalo u duboke jame, i to sve dok se Krnjičani nisu motorizovali. Od tada su mnoge porodice punile smeće u vreće, pa u gepek automobila s njom do kontejnera na Virpazaru. Ako se moglo tada kad se nije moglo, onda može i sad kad se lako može”, veli Joličić uz sjetnu ironiju da “Krnjice od svih sela sad imaju najmanje smeća, ali samo zato što niko tamo trajno ne živi više”.

Rukovodstvo Komunalnih djelatnosti je izričito u stavu da broj reagovanja njihovih radnika na uklanjanju divljih deponija “nije brojčano prepoznat na precizan način, jer se dešava u sklopu redovnih aktivnosti, ali je sigurno da, minimum, jednom u desetak dana naše vozilo i radnici moraju biti upućeni kako bi se uklonio kabasti otpad koji građani odlažu pored kontejnera. Ovdje posebno vodimo računa o lokaciji pored magistralnog puta Bar-Podgorica, pored restorana ‘Crmnica’, jer se tu parkiraju autobusi sa turistima, pa im je ta lokacija prvo što vide kada dođu u Virpazar”.

Odvoz smeća koji gotovo niko ne plaća

Radnici Komunalnog preduzeća već godinama odvoze smeće iz crmničkih sela na deponiju Možura, na obali mora, što je posao koji se izvodi “radi mještana i turista, preduzeće od toga ima samo minus, jer gotovo niko ne plaća pražnjenje kontejnera u ovim selima”, kako kažu u ovoj firmi.

“Redovni troškovi pražnjenja kontejnera su, osim troškova radne snage, troškovi goriva i plaćanja troškova prolaska kroz tunel ‘Sozina’, te cjelokupan rad našeg Društva smatramo kao veliku pomoć u turističkoj ponudi mještanima tog dijela barske opštine”, ističu direktor Komunalnog sektora u preduzeću Komunalne djelatnosti Predrag Ristović i izvršni direktor Komunalnog preduzeća Stevo Pejović.

Oni navode da se kućni otpad iz priobalnih sela Crmnice odvozi svakog drugog dana u toku turističke sezone, a dva puta sedmično u zimskom periodu. Posude za sakupljanje otpada su postavljene u selima Seoca, Godinje, Limljani, Boljevići i Gluhi Do, te na magistralnom putu Virpazar- Petrovac do sela Brčeli.

Gotovo u svim crmničkim selima ističu izuzetnu saradnju sa Komunalnim djelatnostima, čiji radnici dolaze po pozivu, mnogo češće no što im to zakon nalaže.

„Godinjani su načelno zadovoljni odvoženjem komunalnog otpada, tj. onog što završi u kantama, a ima ih četiri, koje komunalno preduzeće relativno redovno prazni. Problem nelegalnog otpada je nešto što zahtijeva udruženu akciju nadležnih, osim Komunalnog preduzeća, treba da se uključe ozbiljnije i opštine koje ‘izlaze’ na Skadarsko jezero, Turistička organizacija, Nacionalni park…“, veli dr Neven Leković.

Upravo je neusklađen odnos između JP “Nacionalni park Skadarsko jezero” i Komunalnih djelatnosti jedna od ključnih “karika koje nedostaju” da bi jezero i priobalje bili čistiji.

Nacionalni park Skadarsko jezero, kao zona posebne namjene, svojom površinom zahvata i dio opštine Bar. Prostor od Tankog rta,Virpazara  i priobalnog dijela jezera prema Ostrosu do granice sa Albanijom je razuđen i zahtijeva obavezu sprovođenja dnevnih i periodičnih aktivnosti na poslovima održavanja čistoće, odvoza otpada, održavanja javne rasvjete, zelenih površina, košenja lokalnih puteva i obezbjeđivanja prohodnosti saobraćaja na njima. Sve ove poslove obavljaju Komunalne djelatnosti, uz adekvatne troškove.

Barski komunalci su, shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima i Odluke o komunalnom redu, 2019. godine sklopile sa Nacionalnim parkom Ugovor za obavljanje poslova u njihovoj zoni. Usluge su plaćene i posao je redovno obavljan.

Međutim, u 2020. i 2021. godini, nije došlo do potpisivanja Ugovora, i pored pisanih urgencija od strane Barana. Dopisi su u Parkove stizali u februaru, pa u junu ove godine, ali povratne informacije do danas nije bilo. Kako život ne staje zbog nedostatka komunikacije institucija, tako su i barski komunalci nastavili sa redovnim poslovima u zoni Nacionalnog parka radi normalnih, svakodnevnih aktivnosti žitelja ovog područja. Ovo preduzeće sada traži nadoknadu troškova od strane Nacionalnog parka. Prijete i tužbom, no pitanje je kako bi se stvari odvijale i kakav bi bio stepen čistoće jezerskog priobalja da na djelu nije bio barski lokalpatriotizam. Takve stvari se, jednostavno, ne smiju desiti u državama koje drže do sebe.

Samo po džepu!

Rukovodstvo barskih Komunalaca ne dijeli “blagi optimizam” Jelene Dabanović: „Decenijama apelujemo na promjenu svijesti mještana u vezi otpada, ali ništa nije urodilo plodom. Ono što je sigurno i sasvim dobro funkcioniše u razvijenim zemljama Zapadne Evrope je kaznena politika. Možda nije popularna, ali daje najbrže rezultate”.

Dugogodišnji predsjednik Mjesne zajednice Crmnica Đuro Marković objašnjava kako je Odbor “nebrojeno puta ukazivao na problem otpada i divljih deponija, ali bi se sve zaboravilo na kraju sastanka”.

Zanimljivo, ali se svi sagovornici u ovom tekstu slažu oko ove činjenice – bez udara po džepu, ništa se neće promijeniti. “Drugačije ne može – visoka kazna za njih nekolicinu i niko se poslije neće usuđivati da baci smeće tamo gdje ne treba”, kategoričan je Vasilije Živanović.

“Opredijelili smo se za seoski turizam i vinske puteve, a gost mora proći pored gomila smeća da bi došao na odredište, da uživa. Svijest i savjest naša, nas ljudi koji živimo ovdje, na niskom je nivou kad se ovako ponašamo. Sve je stalo u transparent koji je bio okačen na konobi ‘Badanj’ nakon velikih poplava 2010: ‘Isplivao je naš obraz! Očistimo ga!’”.

Đuro pominje karakterističan slučaj mještanina koji je bacio punu vreću smeća u rijeku Limšticu tik ispred zaprepaštenog komšije, kome je objasnio da “sve to potok dalje nosi, neće ostati tu”.

“Smeće ide u potok, pa u rijeke ili jezero, ugrožavaju se izvori pitke vode, najveća količina vode u česme primorskih gradova u Crnoj Gori dolazi iz jezera, ali to nekima ne ulazi u glavu. Dok se ne bude sprovela drastična kaznena politika, nema napretka. Samo po džepu”, zaključuje i Marković.

The post Zaleđe Skadarskog jezera okupirao otpad first appeared on BARinfo.

“Nećemo tolerisati ovakvo ponašanje u centru grada! Po sadržaju kesa jasno je da se radi o otpadu iz obližnje pekare, koju ćemo odmah prijaviti komunalnoj inspekciji”, saopšteno je iz Komunalnih djelatnosti.

The post Otpad razbacan nedaleko od kontejnera, prijavljena pekara first appeared on BARinfo.