“Juče se Komitet za vanredne situacije sastao 15. put i preporučio mi da proglasim kraj vanredne situacije u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja. Prihvatio sam taj savjet. Stoga s velikom nadom proglašavam COVID-19 okončanim kao hitnu globalnu zdravstvenu situacija“, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

Komitet SZO za hitne slučajeve je prvi put proglasio da je COVID predstavljao njen najviši nivo uzbune prije više od tri godine, 30. januara 2020. Status pomaže da se međunarodna pažnja usmjeri na prijetnju po zdravlje, kao i da se jača saradnja na vakcinama i liječenju.

Ukidanje je znak napretka koji je svijet postigao u ovim oblastima, ali COVID-19 je tu da ostane, saopštila je SZO, čak i ako više ne predstavlja hitan slučaj.

Stopa smrtnosti je usporila sa vrhunca od više od 100.000 ljudi nedjeljno u januaru 2021. na nešto više od 3.500 u nedjelji do 24. aprila, prema podacima SZO.

“Međutim, to ne znači da je COVID-19 gotov kao globalna zdravstvena prijetnja”, rekao je Gebrejesus.

SZO do sada nije proglašavala početak ili kraj pandemije, taj termin su počeli da koriste za COVID u martu 2020.

The post SZO proglasila kraj pandemije koronavirusa first appeared on BARinfo.

Prošle sedmice razgovarali smo sa našim vršnjacima u vezi sa vakcinacijom protiv virusa SARS Cov- 2, Covid potvrdama kao i uticaju pandemije na život mladih.

“Mislim da je vakcinacija protiv virusa Covid 19 rješenje za ljude koji žele da zaštite sebe i svoje najbliže. I o uvođenju Covid potvrda, mislim da je vrlo korektno za ljude koji su se vakcinisali jer, u suprotnom imaju ista ograničenja kao oni koji se nijesu vakcinisali, koji su protiv toga. Uvođenjem Covid potvrda dobijaju neku slobodu i sigurnost. U eri pandemije mladima je uskraćeno druženje uživo, razne eksukrzije i, što je i najvažnije, uskraćene su nam proslave polumaturske i maturske večeri“, Sara Bakić, 16.

“Situacija u vezi sa vakcinacijom i uvođenjem Covid potvrda me toliko i ne dotiče zato što sam maloljetna, a što se pandemije tiče, uskratila nam je bukvalno sve, ekskurzije, mature, druženja…“, Belma Nikezić, 17.

“O vakcinama i Covid potvrdama nemam neko konkretno mišljenje, s obzirom na svoje godine. Žao mi je što nam je uskraćeno druženje, školovanje je potpuno drugačije, i ne samo to već smo ostali I bez eksukrzije, mature…“, Marija Nikotić, 17.

“Nemam formirano mišljenje o Covid potvrdama, jer nijesam upućen u to. Tokom proteklih 20 pandemijskih mjeseci uskraćeno nam je dosta stvari kao na primjer bavljenje sportskim aktivnostima i izlasci…“, Edin Beharović, 17.

“Ne mislim ništa. Druženje nam je uskraćeno“, Danilo Minić, 15.

“Ne slažem se sa ljudima koji su protiv vakcinacije, zato što mislim da je to u potpunosti bezopasno i da bi trebali svi što prije da se vakcinišu upravo iz razloga da bi što prije izašli iz trenutnog stanja i da bi kolektivni imunitet građana bio u porastu. Uskraćeno nam je druženje, ali i izlasci, žurke u kafićima i klubovima“, Dimitrije Pavlović, 17.

“Svi treba da se vakcinišu. Uskraćena nam je sloboda“, Emil Agović, 17.

‚‚Mislim da bi svi trebali da se vakcinišu. Bez toga možemo da ugrozimo živote ljudi koji su bolesni i stari, pa je moj stav da niko ne bi trebalo da se boji hoće li to da mu škodi … To nam može samo dobro donijeti. Epidemiološka situacija nam je uskratila izlaske, druženje, hobije, totalno nam se promijenio život, što može da nam poremeti i fizičko i psihičko stanje“, Sara Drašković, 16.

‚‚Mislim da je vakcinacija sasvim nepotrebna u današnje vrijeme. Što se epidemije tiče, uskratila nam je drženje i žurke”, Milica Spajić, 17.

‚‚Mislim da su Covid potvrde realna mjera koja se uvodi svuda u svijetu, pa evo sada i kod nas. Svi bi trebalo da se vakcinišu i da stanemo na kraj ovoj pandemiji, jer predugo traje. Dosta toga nam je uskraćeno- od sporta, kulturno-umjetničkih programa, do zabave“, Davud Bahović, 18.

“Covid potvrde su neophodne, kako bismo znali ko se vakcinisao a ko nije. U eri pandemije uskraćeno je, kako nama mladima, tako i svima ostalima, to što ne možemo da izađemo normalno da se družimo kao i prije“, Enesa Sukić, 17.

“Mislim da su Covid potvrde veoma potrebne, mada postoji rizik od falsifikacije. Što se tiče ljudi koji su protiv vakcinacije, svako ima pravo na izbor i mislim da kao što sve ima prednosti tako ima i mane, pa i vakcina, tako da ih razumijem. Prije svega, uskraćena nam je sloboda druženja, izlazaka….“, Dženan Skenderović, 17.

Šarolik je i status barskih tinejdžera u vezi sa vakcinacijom- neki su primili obije doze, pa čekaju da prođe vrijeme do buster vakcine, pojedini su izričito protiv, a ima ih i još uvijek neodlučnih.

Pandemija je, ako je suditi prema anketi koju smo sproveli u SEUŠ, negativno uticala na životne navike bezmalo svih srednjoškolaca. Uvođenje Covid potvrda uglavnom smatraju opravdanim, mada još nijesu punoljetni, pa im nisu neophodne.

U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima IJZ, prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 61,2 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 57,6 odsto.

The post Radio Bar i Bar Info anketa: Pandemija negativno uticala na životne navike srednjoškolaca first appeared on BARinfo.

Govoreći o uticaju pandemije na psihu, navodi da pandemija sama po sebi predstavlja hronični stres, a posljedice po mentalno zdravlje koje ostavlja su mnogobrojne.

„Anksioznost i posttraumatski stresni poremećaji, sindrom hroničnog umora (naročito kod zdravstvenih radnika), panični napadi, porodični problemi, zloupotreba alkohola i anksiolitika, auto i heterodestruktivno ponašanje su posljedice pandemije“, precizira Purlija.

Posljednjih godinu kod većine je prisutan egzistencijalni strah, usljed kojeg su mnogi od nas zaboravili da „brinu o duši“. U psihičkom smislu, pandemijom korona virusa pogođene su sve starosne strukture.

„Treba napomenuti da su stari ljudi, inače najdisciplinovaniji, sada usamljeni, ljuti i izolovani. Potrebno je sa njima razgovarati i dati im emitivnu podršku. Narcističko savremeno doba ejdžizma nameće mjeru socijalnog darvinizma, kada je jedino prihvatljivo biti mlad i uspješan. Ne smijemo dozvoliti da zavlada kod nas. Ugrožena su i djeca. Svako dijete ima lični način izražavanja emocija, zato ih treba usmjeriti ka, na primjer, crtanju ili fizičkoj aktivnosti,“ savjetuje dr Purlija.

Negativne posljedice po psihu može imati i neprekidno praćenje vijesti.

„Ono je stresogeno i treba ga svesti na razumnu mjeru – jednom dnevno, na primjer, da se dobiju osnovne informacije o epidemiji,“ kaže dr Purlija, dodajući da su poželjna fizička aktivnost i strukturisanje dana, odnosno rad bilo koje vrste, u cilju očuvanja mentalnog zdravlja.

„Da li će se neko posvetiti kuvanju, sređivanju kuće, dvorišta, ručnom radu, pisanju, molitvi – zavisi od sklonosti. Pandemija će proći, sa žrtvama, na žalost. Pandemija će proći, a hoće li i kakve psihičke posljedice ostaviti ostaje samo da nagađamo. Ako se vodimo onim: „Kakve su ti misli, takav ti je život“, jedino nas sopstvena vedrina duše može spasiti“, zaključila je psihijatar dr Purlija.

The post Dr Purlija: Spas je u sopstvenoj vedrini duše first appeared on BARinfo.

“Pogrešno se razumjela objava cifre od pet miliona eura podrške turističkoj privredi. To je samo intervencija za plate zaposlenih u turizmu za dva mjeseca koje će snositi država do nivoa minimalne zarade i 100 odsto plaćenih poreza i doprinosa. Mi tek pripremamo ozbiljan paket za turističku privredu sa bankama i Investiciono razvojnim fondom koji će imati za cilj da održi investiciju u turizmu, a istovremeno da obezbijedi likvidnost turističke privrede kako bi bila spremna za početak sezone“, rekao je predsjednik Vlade.

On je dodao da turizam zavisi od toga kako će se ponašati druge države te da li će otvoriti svoje granice. Podsjetio je da Crna Gora već otvorila svoju granicu na moru za nautički turizam i da vjeruje da će u narednom periodu naše marine biti pune jahti koje će doći sa različitih prostora.

“Razumijemo da se u okviru EU, posebno Hrvatska, vodi kampanja za otvorenost granica između Hrvatske, Austrije, Slovačke, Češke i Mađarske. Ako se to desi, Crna Gora će tu priliku iskoristiti. Posebno jer smo zaista sigurna zemlja sa aspekta epidemije”, rekao je premijer Marković konstatujući da se već ulazi u finiš zaustavljanja epidemije.

Premijer je kazao da smo od samog početka primjene mjera građanima dozvolili najveći mogući stepen kretanja i slobode: “Imali smo najmanja ograničenja u kretanju građana, istovremno smo dozvolili brojne ekonomske aktivnosti u građevinarstvu i realizaciji kapitalnih projekata koji se finansiraju prije svega u oblasti infrastrukture i turizma”.

On je rekao i da je Crna Gora donijela mjere za sanaciju socijalnog i ekonomskog položaja građana. Podsjetio je da je vrijednost odloženih obaveza građana i prijvrede za tri mjeseca prema bankama je 1,3 milijarde eura, a prema državi oko 100 miliona eura, što je samo dio mjera iz prvog paketa hitnih mjera. Vrijednost drugog paketa ekonomskih mjera je 75 miliona eura.

Precizirao je da ključne mjere popuštanja počinju 4. maja kada svi preduzetnici, mala i srednja preduzeća počinju rad u punom obimu.

“Sljedeća faza ekonomskog ubrzavanja i početka novih aktivnosti je 18. maj kada ćemo pustiti u rad hotele, restorane, kafiće, klubove i vjerujemo da na taj način počinjemo da vraćamo u život cijelu zemlju, da naš stvaralički, privredni, građanski i lični potencijal stavimo u funkciju brzog i hitnog oporavka“, rekao je premijer Marković.

Odgovarajući na pitanja novinarke o pomoći EU, premijer Marković je rekao da je Crna Gora već dobila bespovratnu pomoć od 53 miliona eura, kao i da je novi kreditni paket od 60 miliona eura definisan u razgovoru sa našom državom.

“To je onaj iznos koji smo usaglasili sa EU i koji će nam pomoći da se bolje izborimo sa posljedicama. Želim da kažem da je EU pokazala solidarnost, kada je Crna Gora u pitanju ali i druge zemlje regiona. EU se nije zatvorila unutar svog okvira nego je u ovaj paket pomoći uključila i druge države. Mi to veoma cijenimo i to će biti od velikog značaja za sanaciju ekonomskih i socijalnih prilika u Crnoj Gori“, rekao je predsjednik Marković.

On je, u emisiji u kojoj su gosti bili premijeri, potpredsjednici i ministri vlada iz regiona, kazao da je neophodno da zemlje regiona rade zajedno, kako u borbi protiv koronavirusa tako i u ekonomskom oporavku. Istakao je da je solidarnost ključna.

“Crna Gora predsjedava Centralno-evropskom inicijativom (CEI) i mi smo u razgovorima sa predsjednikom Vlade Italije gospodinom Konteom i nekim drugim mojim kolegama pokrenuli inicijativu za zajednički sastanak koji bi trebalo da bude održan 15. maja kada ćemo govoriti o svim ovim aspektima kako da se bolje suprotstvimo i sačuvamo zdravlje našeg stanovništva ali i naravno i zajednički odgovorimo ekonomskim izazovima. Vjerujem da će ta konferencija dati dobar odgovor. Radimo i u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a vjerujem da će Samit EU – Zapadni Balkan u Zagrebu takođe biti nova prilika da pronađemo najbolja rješenja za sve pa i za zemlje ZB“, rekao je premijer Marković.

On je govorio i o uspješnoj borbi Crne Gore i njenih institucija sa koronavirusom, konstatujući da su svi zajedno bili posvećeni da odgovore ovoj velikoj opasnosti. Posebno je istakao odgovoran odnos građana Crne Gore koji su slijedili preporuke zdravstvenih vlasti i Vlade.

The post Marković: Sprema se ozbiljan paket za pomoć turizmu, pet miliona je samo za plate za dva mjeseca first appeared on BARinfo.