Panel je otvorio Danilo Dedović, član Internacionalne policijske organizacije Crne Gore i koordinator za Centralnu regiju, koji je kazao da su autori projekta izvršni direktor Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Momčilo Šćekić i Ivana Šćekić, ističući da je cilj projekta da kroz dijalog stručne javnosti i edukaciju doprinese jačanju bezbjednosnih kapaciteta i otpornosti zajednica na posljedice klimatskih promjena.

„Klimatske promjene odavno više nijesu samo ekološko pitanje. One su postale kompleksan bezbjednosni izazov koji prevazilazi granice država i sektora i zahtijeva zajednički i koordinisan odgovor institucija, stručne javnosti i građana“, kazao je Dedović.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Neđeljko Đurović govorio je o evropskim bezbjednosnim politikama i procesu pristupanja Crne Gore evropskim mehanizmima civilne zaštite, podsjećajući da su klimatske promjene odavno prepoznate kao pitanje bezbjednosti.

„Kada su u pitanju prioriteti Evropske sigurnosne strategije, pored migracija, azila, razmjene informacija, borbe protiv organizovanog kriminala i terorizma, prepoznata je i potreba civilne zaštite i kriznog menadžmenta, odnosno upravljanje tzv. katastrofama. Očekujemo da ćemo već nakon ovog ljeta biti dio sistema, kao što je slučaj sa sistemom carinske zaštite i kontrole. Danas se okupljamo kako bismo na drugačiji način i pristup prikazali taj fenomen globalnog zagrijavanja. Evropa je u riziku koji je pet puta veći nego što je ostatak zemlje. 2015. godine donešen je Pariški sporazum, on je na veoma sveobuhvatan način omogućio da zemlje koje imaju veće ekonomske kapacitete pruže pomoć zemljama koje su sabijeg kapaciteta, među kojima je možemo reći da je naša Crna Gora i onima koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, a to je sigurno prostor Zapadnog Balkana. Potreba i motivacija ovog panela bila je da se prvi put organizujemo, razmijenimo iskustva i govorimo o bezbjednosnoj strategiji Evropske unije i damo svoj mikrodoprinos“, rekao je Đurović.

Moderatorka panela, mr Pera Pavlica Dragišić, nacionalna koordinatorka za zaštitu, spašavanje i upravljanje rizicima Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, kazala je da je jedan od ciljeva skupa da podstakne pokretanje konkretnih aktivnosti u Baru, navodeći da trenutno u Opštini Bar nema aktivnih projekata iz oblasti klimatskih promjena.

„Naš današnji cilj je da nešto iniciramo u Opštini Bar, da pokrenemo one subjekte i ljude koji bi iz oblasti klimatskih promjena mogli da naprave iskorak. U pripremi ovog panela došla sam do podatka da trenutno nijedan projekat na ovu temu nije aktivan u Opštini Bar, zbog čega želimo da ovu priču pokrenemo sa mrtve tačke“, kazala je Pavlica Dragišić.

Predstavila je i podatke Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, prema kojima se ovog ljeta očekuju temperature iznad prosjeka, sušniji period i manja količina padavina, uz povećanu vjerovatnoću toplotnih udara. “Ovi rezultati dobijeni su iz raspoloživih modela centra za klimatske promjene jugoistočne Evrope i po tome sa vjerovatnoćom od 60% možemo očekivati ljetnje temperature iznad prosjeka, sušnije uslove upravo u dijelu Balkana, i na osnovu te prognoze, za Bar se očekuje srednja temperatura u intervalu od 25 do 26 stepeni, srednji maksimum oko 30 a srednji minimum 22 stepena. Povremeno ćemo imati toplotne udare sa maksimalnom dnevnom temperaturom između 32 i 34 stepena, a imaćemo i značajan broj padavina manje. Očekuju se sušni uslovi sa vjerovatnoćom od 50%, potencijalni deficit padavina će biti oko 40 mm.”

Podsjetila je i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore završilo procjenu rizika od katastrofa u procesu pristupanja Evropskoj uniji, u kojoj su, pored devet dominantnih rizika u Crnoj Gori, klimatske promjene prepoznate kao jedan od ključnih rizika. „Dokument je završen 24. juna i u njemu su definisane preventivne mjere i odgovornosti svih nadležnih subjekata, od Vlade do svakog građanina“, navela je Pavlica Dragišić.

Glavna panelistkinja, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju i saradnica na Fakultetu za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica dr Ivana Vojinović, istakla je da su ulaganje u prevenciju i razvoj sistema ranog upozoravanja najvažniji koraci u prilagođavanju klimatskim promjenama.

„Nama je veoma važno da jačamo sistem prevencije i ranog upozoravanja klimatskih katastrofa. Ukoliko budemo jačali sistem prevencije i rano upozoravanje, preduprijedićemo gubitak ljudskih života, velike ekonomske štete i brojne gubitke biodiverziteta. Djelovanje na lokalnom nivou mora biti fokus u periodu koji je pred nama, jer će lokalne samouprave koje to na vrijeme shvate biti mnogo otpornije na klimatske promjene“, kazala je Vojinović.

Govoreći o urbanom razvoju, upozorila je na sve izraženiji problem takozvanih toplotnih ostrva. 

„Gradovi moraju biti projektovani tako da štite zdravlje ljudi, a ne da stvaraju toplotna ostrva. Sve manje zelenila i sve više građevinskih materijala koji zadržavaju toplotu dovode do visokih noćnih temperatura, koje direktno utiču na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Tako da, u tom smislu, to su takođe neki dodatni izazovi kako na lokalnom nivou na neki način ići u susret sa topijim godinama i sezonama koje nam neminovno slijede“, upozorila je Vojinović.

Podsjetila je i na podatke Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske meteorološke organizacije.

“U zvaničnim podacima, toplotni talasi, a to su dakle ti produženi periodi visokih i dnevnih i noćnih temperatura, dnevne preko 35 stepeni, noćni preko 20 stepeni, su u jednom produženom vremenskom periodu, primjera radi, na Evropskom komitetu 2022. godine odnijeli cak 60 000 života. Zbog uvedenih urgentnih mjera prilagođavanja 2023. godine, taj broj je spušten na 48 000 osoba, što je vrlo uznemiravajući broj“, ukazala je Vojinović.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Bar Aco Vulević, rekao je da Opština Bar kontinuirano ulaže u opremu i obuku pripadnika službe, ali da je prevencija i dalje najvažniji segment zaštite. 

„Prošle godine smo u okviru projekta ‘Building Smart Forest’ instalirali sistem za ranu dojavu požara sa termo i optičkim kamerama koje rade na principu vještačke inteligencije. Ove godine završili smo tender za postavljanje još tri kamere, pa ćemo pokriti oko 60% teritorije opštine, što će nam značajno olakšati raspored snaga na terenu“, kazao je Vulević, naglašavajući ipak da važnu ulogu imaju i građani. 

„Naš izlazak na teren zavisi od informacija koje dobijamo. Građani moraju biti odgovorni i dati tačne informacije kako ljudski i materijalni resursi ne bi bili angažovani tamo gdje nijesu najpotrebniji“, poručio je Vulević.

Dr Ljiljana Jovićević ukazala je na uticaj klimatskih promjena na javno zdravlje, podsjećajući da ih međunarodni zdravstveni pravilnik prepoznaje kao jednu od najvećih prijetnji.

„Klimatske promjene imaju najveće reperkusije na javno zdravlje. Crna Gora je ratifikacijom Međunarodnog zdravstvenog pravilnika preuzela obavezu da razvija preventivne mjere i kapacitete za odgovor na sve vanredne situacije koje mogu ugroziti zdravlje stanovništva“, kazala je Jovićević.

Zajednička poruka učesnika panela bila je da klimatske promjene više nijesu izazov budućnosti, već sadašnjosti, te da efikasan odgovor ne zavisi isključivo od institucija. Poseban akcenat stavljen je na odgovornost svakog pojedinca, poštovanje preporuka nadležnih službi i kontinuiranu edukaciju građana, jer upravo informisan i odgovoran građanin predstavlja prvu kariku u izgradnji otpornije i bezbjednije zajednice.

The post Bar u koraku sa klimatskim promjenama – jačanje bezbjednosti kroz evropske integracije, panel diskusija u Evropskoj kući first appeared on BARinfo.

Okupljene je pozdravila moderatorka prvog dijela panela Tamara Đurković, poručivši da ovaj događaj nije organizovan samo radi obilježavanja jednog datuma, već i podsjećanja na dug istorijski put Crne Gore kroz borbu za opstanak, dostojanstvo, državnost i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti.

„Obnova nezavisnosti 2006. godine nije nastala u jednom političkom trenutku, niti je bila izdvojeni događaj. Ona predstavlja završetak jednog složenog istorijskog procesa koji je oblikovao generacije Crnogoraca“, kazala je Đurković, ističući da pitanje nezavisnosti nikada nije bilo samo pravno ili političko, već i pitanje identiteta, trajanja i istorijskog kontinuiteta.

U prvom dijelu programa, kojim je moderirala Đurković, o istorijskim procesima koji su oblikovali savremenu Crnu Goru, identitetu i kulturi sjećanja govorili su diplomirana istoričarka Draginja Radonjić i doktorand Alek Barović, dok je ustavno-pravna pitanja otvorio mr Neđeljko Đurović. U ovom dijelu panela učestvovala je i proslavljena odbojkašica Tanja Bokan, koja je govorila o značaju sporta u društvu i ulozi nacionalnog dresa u oblikovanju osjećaja pripadnosti.

Govoreći o Nikoljdanskom ustavu iz 1905. godine, Radonjić je kazala da je upravo njegovo donošenje predstavljalo poslednji korak u zakonodavnoj i državničkoj strukturi tadašnje Knjaževine Crne Gore.

„Ustav je donio pravila ponašanja i strukturu jedne moderne evropske države, ali je istovremeno počeo da mijenja dotadašnji apsolutistički položaj knjaza. Donošenjem Ustava formira se Skupština, počinju politička organizovanja i stvaraju se uslovi koji će kasnije dovesti do događaja iz 1918. godine“, istakla je Radonjić.

Naglasila je i da problemi sa kojima se Crna Gora suočavala nijesu nastali isključivo donošenjem Ustava, već da korijene imaju i u različitim spoljnim uticajima tokom druge polovine 19. vijeka, koji su postepeno narušavali unutrašnju stabilnost države.

Govoreći o savremenim izazovima ustavnog sistema, Đurović je ukazao na potrebu organizovanja ozbiljne stručne rasprave o crnogorskom Ustavu i funkcionisanju institucija.

„Mi 20 godina nemamo zakon o Skupštini i zakon o Vladi. Da ne pominjem da neke države imaju čak i zakon o ministarstvima, kojim se jasno precizira šta je čija nadležnost, kako institucije treba da funkcionišu, pa čak i u kakvom stručnom sastavu treba da rade pojedine komisije“, rekao je Đurović dodajući da je neophodno ozbiljno otvoriti pitanja institucionalnog razvoja kako bi pravni sistem bio efikasniji i stabilniji.

Govoreći o sportu i osjećaju pripadnosti državi, nekadašnja kapitenka ženske odbojkaške reprezentacije Tanja Bokan podsjetila je da je pravo glasa stekla upravo 2006. godine, navodeći da je to za nju bio poseban trenutak. „Bila sam jako ponosna što sam stekla pravo da glasam baš te godine. Igrati za reprezentaciju je nevjerovatna čast, a biti njen kapiten 17 godina za mene je posebna privilegija“, kazala je Bokan, ističući da je više od polovine života nosila nacionalni grb na dresu.

„Pola svog života nosila sam nacionalni grb na dresu, a drugu polovinu ga nosim u srcu. To je nešto uz šta smo odrastali. Onog trenutka kada čujete himnu Crne Gore sve staje. Nastupati za državni dres nije igra i nije posao, to je prije svega čast. Branite svoju zemlju i nemate pravo da budete slabi“, poručila je Bokan.

Drugi dio panela, kojim je moderirala Marija Blažević, bio je posvećen međunarodnom položaju Crne Gore, njenom NATO članstvu, evropskom putu i ulozi male države u savremenim globalnim procesima.

„Dvadeset godina kasnije pitamo šta smo ostvarili, gdje je danas Crna Gora, da li smo bliži onome što smo željeli biti ili smo usput izgubili dio energije, zajedništva i vizije“, kazala je Blažević, otvarajući razgovor sa dr Mladenom Grgićem, dr Nemanjom Stankovim i dr Jovanom Marović.

Govoreći o političkim prilikama nakon obnove nezavisnosti, Stankov je ocijenio da se 2006. godina iz današnje perspektive može posmatrati ili kao vrhunac tadašnjih podjela, ili kao početak novih društvenih lomova.

„Podjele koje su tada postojale kroz pitanje obnove nezavisnosti, kasnije su dobijale različite pojavne oblike, nekada kroz pitanje jezika, nekada nacionalnosti, a nekada religijskih razloga. Rekao bih da su one i dalje veoma žive, iako se možda manje potenciraju u javnom diskursu nego ranije“, kazao je Stankov.

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina dio političkog fokusa preusmjeren je na ekonomske teme.

„U neku ruku, Pokret Evropa sad uspio je da nametne ekonomska pitanja kao centralnu temu političkog života, ono oko čega se danas najčešće vode političke rasprave i ‘lome politička koplja’“, naveo je Stankov.

Govoreći o referendumu iz ličnog iskustva, dr Mladen Grgić prisjetio se da je 2006. godine studirao u inostranstvu, te da je doputovao u Crnu Goru kako bi učestvovao u glasanju.

„Meni je asocijacija na referendum trajekt, jer sam te godine studirao u inostranstvu i vraćao sam se trajektom kako bih glasao. Konačni rezultati stigli su nakon ponoći, a tada se na trajektu gubio signal, ali manje-više smo znali da je referendum dobijen. Bilo je interesantno vidjeti reakcije različitih tipova ljudi koji su tada čekali rezultate“, kazao je Grgić.

Osvrćući se na međunarodni položaj države dvije decenije kasnije, ocijenio je da je pozicija Crne Gore danas znatno povoljnija nego u periodu obnove nezavisnosti.

„Međunarodna pozicija Crne Gore, kada je uporedimo sa 2006. godinom, naravno da je mnogo bolja. Kada kažemo 20 godina, zaista je to mali vremenski period da bismo pravili neke velike retrospektive“, istakao je Grgić.

Sportski panel pod nazivom „Ambasadori vremena“, koji je vodila Dalida Hodžić, bio je posvećen ulozi sporta u promociji države i društvenog identiteta.

Gost panela bio je rukometaš Mirko Radović, koji je prije dva dana zvanično završio reprezentativnu karijeru. Govoreći o odluci da se povuče iz nacionalnog tima, Radović je kazao da je riječ o jednoj od najtežih odluka u njegovom životu.

„Kad nešto volite, kao što sam ja volio da igram za reprezentaciju, najteže je reći da je došao kraj. Svakako mi je čast što sam tako lijepo ispraćen i što sam uspio da se pozdravim i oprostim pred svojom publikom. Mislim da je bio pravi trenutak da se povučem i dam šansu mlađim igračima da grade svoju reprezentativnu priču“, rekao je Radović.

Mladima koji žele da se bave sportom, poručio je da budu spremni na odricanja, ali i da ne zanemare obrazovanje.

„Karijera je kratka, zato je važno imati i obrazovanje i jasan plan za ono što dolazi nakon sporta“, zaključio je Radović.

The post Panel Dvadeset godina pod svojim nebom – od sna do stvarnosti, podsjetnik na dugi istorijski put Crne Gore first appeared on BARinfo.

Događaj posvećen obilježavanju dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti kroz četiri tematska panela otvoriće pitanja kulturno-istorijskog trajanja crnogorske države, ustavnosti i pravnog sistema, međunarodnog položaja Crne Gore, kao i razvoja sporta i njegovog značaja u oblikovanju identiteta savremenog društva.

U okviru kulturno-istorijskog panela govoriće diplomirana istoričarka Draginja Radonjić i doktorand Alek Barović, koji će kroz osvrt na put do 2006. godine analizirati istorijske procese koji su oblikovali savremenu Crnu Goru, identitet i kulturu sjećanja kao simbole kontinuiteta i trajanja države.

Na ustavno-pravnom panelu učestvovaće mr Neđeljko Đurović i dr Gordana Mitrović, a fokus razgovora biće na pitanju vladavine prava, ustavnog razvoja države, zaštite prava građana i izazova sa kojima se suočava institucionalni sistem.

O međunarodnom položaju Crne Gore, njenom NATO članstvu, evropskom putu i ulozi male države u savremenim globalnim procesima govoriće dr Mladen Grgić, dr Nemanja Stanković i dr Jovana Marović u okviru međunarodno-diplomatskog panela.

Sportski panel pod nazivom „Ambasadori vremena“ okupiće najbolje crnogorske sportiste Mirka Radovića, Tanju Bokan i Almira Cecunjanina, koji će govoriti o ulozi sporta u promociji države, osjećaju odgovornosti koji nosi nacionalni dres, kao i o sportu kao važnom segmentu društvenog identiteta i inspiraciji za nove generacije.

U slučaju loših vremenskih prilika, diskusija će biti održana u Arhiepiskopskoj palati u Starom gradu.

The post Panel diskusija Dvadeset godina pod svojim nebom – od sna do stvarnosti u subotu u Starom Baru first appeared on BARinfo.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, istakla je da djevojčice tokom odrastanja često uče da njihove ideje nemaju dovoljno značaja, zbog čega je važno da ih društvo ohrabruje da prepoznaju i njeguju svoje potrebe, želje i potencijale. Naglasila je i da briga o ženama često prestaje u trenutku kada one počnu da brinu o drugima, te da je važno da postoji prostor u kojem žena može da se posveti sebi i sopstvenom razvoju. Raičević je ukazala i na činjenicu da mnoge žene, iako naizgled imaju stabilan život, zapravo žive bez sigurnosti i mogućnosti da samostalno odlučuju o sopstvenom životu.

“Položaj žena direktno utiče na kvalitet života cijelog društva, a pozitivno je to što u Crnoj Gori raste broj žena koje razumiju kako da doprinesu promjenama u budućnosti”, kazala je Raičević.

Predsjednica NVU „Žene Bara“ Ljiljana Vujović, poručila je da mnoge žene nijesu svjesne sopstvene snage. Govoreći o radu organizacije, navela je da je kroz humanitarne aktivnosti podijeljeno više od 400.000 obroka, zahvaljujući zajedničkom radu 21 žene koje su posvećene pomoći najugroženijima. Posebno je ukazala na težak položaj žena kojima organizacija pomaže, naglašavajući da se u velikom broju slučajeva radi o onimq koje žive u siromaštvu, često su žrtve nasilja ili žive sa osobama koje imaju problem sa zavisnošću, dok sistemska podrška njihovom ekonomskom osnaživanju i dalje nije dovoljna.

Specijalistkinja endokrinologije dr Valentina Kalinić govorila je o ličnom profesionalnom putu i izazovima sa kojima se žene suočavaju u društvu. Istakla je da obrazovanje i lična snaga u našem društvu često nijesu prepoznati kao prednost, te da se od žena nerijetko ne očekuje da budu na pozicijama odlučivanja. Ona je upozorila i na problem nedovoljne primjene postojećih mehanizama zaštite, navodeći da žene koje su žrtve nasilja, gotovo uvijek prethodno traže pomoć, ali da se njihovim svjedočenjima često ne vjeruje.

Učesnice panela saglasile su se da je za stvarne promjene potrebna dugoročna perspektiva, snažnija podrška institucija i kontinuirano osnaživanje žena.

“Uprskos brojnim izazovima, postoji prostor za optimizam i uvjerenje da će se položaj žena u društvu u budućnosti unaprijediti”, zaključeno je na panelu.

The post Žene moraju dobiti prostor i mogućnost za razvoj potencijala first appeared on BARinfo.

“Ovogodišnje obilježavanje realizuje se pod globalnom temom “Rights. Justice. Action. For ALL Women and Girls” – sa ciljem da rodna ravnopravnost ne ostane samo ideja, već da postane stvarnost koju zajedno gradimo kroz konkretne korake u društvu.

Kroz panel diskusiju okupićemo istaknute žene iz Bara, čiji su profesionalni putevi, liderstvo i društveni angažman ostavili značajan trag u lokalnoj zajednici. Panel će otvoriti prostor za razgovor o pravima žena, jednakosti, solidarnosti i ulozi žena u izgradnji inkluzivnijeg društva, uz poseban fokus na inspirisanje mladih žena i djevojaka da ostanu aktivne, samouvjerene i angažovane.

Panelistkinje:

• Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava
• Dr Vanja Kalinić, endokrinološkinja i osnivačica NVO „Plavi krug“
• Ljiljana Vujović, osnivačica i predsjednica NVO „Žene Bara”

Panel će moderirati Vanja Đikanović, novinarka sa dugogodišnjim iskustvom u vođenju javnih diskusija o društveno važnim temama.

Nakon panel diskusije planirana je Q&A sesija sa publikom, kao i neformalno druženje uz osvježenje, kao prilika za nastavak razgovora i razmjenu ideja. Prijave su obavezne i otvorene do utorka, 10. marta u 12:00 časova.

Molimo Vas da svoje prisustvo potvrdite putem emaila: bar@evropskakuca.me

Radujemo se prilici da zajedno obilježimo ovaj važan datum i otvorimo prostor za razgovor o temama koje doprinose izgradnji pravednijeg i ravnopravnijeg društva”, navodi se u pozivu koji, u ime Tima Evropske kuće, potpisuje Marija Nikčević.

The post Panel diskusija povodom Međunarodnog dana žena u Evropskoj kući Bar first appeared on BARinfo.

Panel je, u ime organizatora, otvorio Vladimir Nikaljević, naglašavajući da je misija STEGE da kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja doprinese stvaranju Crne Gore kao sekularne, građanske i evropske države.

“Prosperitet je moguć samo kada država i društvo istovremeno jačaju, održavajući ravnotežu. Ako jedna strana prevagne, društvo klizi u autoritarnost ili haos. Crna Gora mora pronaći svoj uski koridor – put ka stabilnosti, slobodi i demokratiji. To podrazumijeva široko građansko učešće kroz djelovanje pojedinaca, udruženja, lokalnih inicijativa i neformalnih pokreta koji će vršiti pritisak za reforme i odgovornost vlasti”, istakao je Nikaljević, dodajući da STEGA želi da podstakne građane da aktivno učestvuju u kreiranju javnih politika i vraćanju institucija u puni kapacitet.

Vladimir Nikaljević

Prvi panelista bio je general u penziji Špiro Niković, koji je govorio na temu “Crna Gora između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma”. Niković je naglasio da se Crna Gora, pet godina nakon 30. avgusta 2020, nalazi “tamo gdje je bila prije stotinu godina, po svim pitanjima”.

Špiro Niković

“U tom stanju vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je neprestana, ali je u skladu sa hiljadugodišnjom tradicijom našeg naroda, sa našom slobodom, državnošću i vječnošću”, poručio je Niković, podsjećajući na period iz 1919. godine, kada su, prema njegovim riječima “naši preci bili žrtve sistema koji je srpska vlada, kao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, autonomno sprovodila u Crnoj Gori i nad Crnom Gorom”.
Govoreći o ideološkom karakteru fašizma kao radikalnog nacionalizma, Niković je istakao da takvi pokreti ističu moć diktatora. Povezujući tadašnje i sadašnje društveno-političke okolnosti, ukazao je na sličnosti događaja i ličnosti koje, kako kaže, “do tančina kopiraju ono čime teže diktatori u zemljama u kojima batinaju mlade generacije”.

Niković je upozorio na rastući uticaj radikalnih ideologija i naglasio potrebu očuvanja vrijednosti na kojima počiva crnogorski identitet.

Profesor dr Branislav Radulović govorio je na temu “Sistem antisistema i etnofederalizacija umjesto sistema vladavine prava”.

Branislav Radulović

“Treći put u svojoj istoriji Crna Gora živi kleronacionalističku kontrarevoluciju. Bilo da je ona 1918. izvedena na bajonetima, 1988. kroz AB revoluciju ili sada pod populističkim sloganom ‘Ne damo svetinje’, pokazala je dvije istorijske konstante”, naglasio je Radulović. Prva konstanta, kaže on, jeste da je Crna Gora uvijek na udaru velikosrpskog hegemonog imperijalnog projekta. Druga je, međutim, unutrašnja slabost – nedostatak demokratskog kapaciteta za tranziciju vlasti.  

“Bez obzira na to da li govorimo o dinastiji Petrović, socijalističkoj vlasti ili ovoj posljednjoj strukturi, svi su bili zreli za pad. Međutim, vlast nikada nije smijenjena liberalno-demokratskim snagama, već ‘udarom zdesna’, a u sve tri situacije pobijedili su populizam, nacionalizam i velikosrpska državna hegemonija. Rezultat je uvijek bio isti – ekonomsko propadanje, unutrašnji građanski sukobi i gubljenje civilizacijskog iskoraka”, rekao je Radulović.
Podsjetio je da je devedesetih iz Bara krenuo pokret emancipacije i izrazio nadu da je i ova tribina “neki novi početak”.

Docentkinja dr Nikoleta Đukanović govorila je o ulozi vjerskih institucija i njihovom uticaju na proces evropeizacije Crne Gore. Prema njenim riječima, jačanje klerikalnih tendencija predstavlja ozbiljan izazov za modernizaciju zemlje i usporava njen evropski put. Đukanović je istakla i problem nedostatka slobodnog građanina.

Nikoleta Đukanović

“Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari”, stav je Đukanović.

O odnosu Crne Gore i Evropske unije govorila je dr Jovana Marović, koja je na pitanje “Crna Gora bliže ili dalje EU?” odgovorila da ne može dati precizan odgovor.

Jovana Marović

“Danas nemamo dovoljno informacija o procesu EU integracija. Ranije smo na sjednicama Vlade imali uvodne djelove posvećene tim pitanjima, sada nagađamo i čekamo izvještaje o sprovođenju programa pristupanja. I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji”, kazala je Marović, naglašavajući da je nužno razgovarati o ovim temama, bez obzira na to što “nemamo mnogo čime da se pohvalimo”.

Na temu “Ekonomija u rukama populista” govorio je mr Miloš Vuković, ističući da Crna Gora danas živi u državi “u kojoj je populizam postao ekonomska strategija”. Umjesto reformi, kaže Vuković, građani dobijaju lažna obećanja.

“Sjetite se obećanja – ‘paf paf ašov na autoputu’, robne rezerve, 600 eura prosječna penzija, 700 eura minimalna plata, 20.000 stanova na Veljem Brdu, 500 miliona za Pljevlja, milijarda iz Japana… Obećanja se nižu i sve su radikalnija, a stvarnost je potpuno drugačija”, ukazuje Vuković.

On je istakao da se rast plata i penzija finansira iz duga, da su uvedeni novi nameti i povećan PDV, dok su budžeti za zdravstvo i MUP smanjeni.
“Ekonomska politika mora prestati da se vodi kratkoročnim populizmom. Bez strukturnih reformi i restrikcije svih vidova potrošnje nema stabilnog rasta”, zaključio je.

O položaju kulture govorili su mr Ivan Jovović i mr Alek Barović, dok je o medijima govorio novinar Sabrija Vulić.

Jovović je u izlaganju “Kultura u vremenu nekulture” upozorio na otvorenu negaciju crnogorske kulture posljednjih godina, posebno kroz napade na crnogorski jezik i identitet.

mr Ivan Jovović

„Kada u kontinuitetu i agresivno negirate osnovne atribute postojanja jednoj naciji, a da za takva postupanja niko ne odgovara, kao što je slučaj sa ustavnom kategorijom – crnogorskim jezikom, onda je to svojevrsni pokušaj kulturocida koji je bio medijski i politički stimulisan uoči i tokom Popisa stanovništva 2023. godine, kada su pravljene projekcije o drastičnom padu nacionalnih Crnogoraca, što se, ipak, nije dogodilo. U takvim društveno-političkim okolnostima u kojima živimo, sasvim je postalo politički prihvatljivo novoj vlasti, nezavisno od personalnih rješenja, da najviše državne nagrade, poput Trinaestojulske, dodijele onima koji ne svojim djelom (koga inače nemaju), već odnosom prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu, naročito tekovinama ’21. maja’ izražavaju iskonsku mržnju nazivajući državu u pežorativnom smislu Montenegro, a sebe samoproglašavaju nasljednicima neke Njegoševe Crne Gore, pri čemu im ne smetaju pozamašne apanaže koje im dodjeljuje upravo taj Montenegro. Jedno je sigurno, da Petar II Petrović Njegoš, ni kao svjetovni ni kao crkveni poglavar, ne bi dozvolio da se u okrilju njegove crkve postavljaju spomenici osvjedočenim ratnim zločincima”, kazao je Jovović dodajući da, uz apsolutno prihvatanje njenog građanskog  uređenja, Crna Gora ne može postojati bez Crnogoraca “ili tamo gdje bi oni bili građani drugog reda”.

Alek Barović je u izlaganju “’Svetom’ protiv svijeta” podsjetio na obećanja od 30. avgusta 2020. – o pomirenju, pravdi i slobodi.

“Čuli smo obećanja, priče o Švajcarskoj i Singapuru. Međutim, nakon pet godina nema ništa od obećanja. Mnogima od nas je bilo jasno da ta priča o slobodi, pomirenju, napretku…  nije moguća, jer se sloboda i pomirenje ne mogu graditi sa kleronacionalističkim snagama koje su suprotnost društvu kakvom težimo”, kazao je Barović.

Vulić je govorio o temi “Mediji u raljama politike”, upozorivši na duboku polarizaciju crnogorskog društva i njene posljedice po medijsku scenu.

“Ta polarizacija se ogleda i u medijskom pejzažu Crne Gore gdje, po mišljenju medijskih eksperata, ne postoji nijedan potpuno nepristrasni medij. Od 2020. do 2025. godine, medijska scena u Crnoj Gori bila je snažno oblikovana političkim turbulencijama, promjenama vlasti i rastućom polarizacijom. Ključni trendovi u tom periodu su bili politička tranzicija i medijska instrumentalizacija. Smjena dugogodišnje vladavine DPS-a dovela je do promjene odnosa prema medijima ali ne nužno do veće slobode. Nove političke strukture često koriste medije kao alat za legitimizaciju vlastitih narativa dok su kritički mediji izloženi pritiscima. Mediji se sve više svrstavaju u političke blokove što je dovelo do gubitka povjerenja javnosti u objektivnost izvještavanja. Prema mišljenju medijskih eksperata, dominira percepcija da su pojedini mediji direktno povezani sa partijama ili interesnim grupama”, navodi Vulić dodajući da zabrinjava činjenica da se glas NVO ne čuje kad je u pitanju nesloboda medija.

Asocijacija STEGA je osnovana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru. Serija tribina, među kojima je i ova, ima za cilj otvaranje prostora za dijalog i razmjenu stavova o ključnim društvenim pitanjima.

Panel diskusiju je moderirala Ivana Brajušković.

The post Građani moraju aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika – poručeno sa panel diskusije u organizaciji asocijacije STEGA first appeared on BARinfo.

Nina Krivokapić, izvršna direktorica NU Institut za omladinske politike podijeliće iskustva i savjete iz prakse rada s roditeljima i mladima.

Biće riječi i o praktičnim izazovima u roditeljstvu, granicama, povjerenju i stvaranju sigurnog okruženja za rast i razvoj, kao i kako kroz svakodnevnu komunikaciju, razumijevanje i podršku možemo odgajati djecu u duhu zdravih odnosa i otvorenog društva.

Panel će biti održan u četvrtak 17. aprila u 17 sati u Narodnoj biblioteci “Ivo Vučković”.

The post Panel o razvoju zdravih porodičnih odnosa first appeared on BARinfo.

Sasvim solidan broj posjetilaca tribine imao je priliku da čuje odgovore  na pitanja u vezi sa zaštitom djece i mladih od bolesti zavisnosti, koje su ponudili Jelena Čučković, MSc spec. pedagogije i KBT psihoterapeut, Dajana Vujisić, specijalni pedagog, rukovoditeljka Službe za odrasla i stara lica u Centru za socijalni rad u Baru i Almir Cecunjanin, selektor seniorske karate reprezentacije Crne Gore, direktor i glavni trener Karate kluba “Bar”.

Panel je bio prilika da se istaknu najznačajniji koraci u borbi protiv različitih oblika zavisnosti – od alkohola, droge i kocke do zavisnosti od mobilnih telefona, Interneta, društvenih mreža, video igrica… koje iz dana u dan imaju sve veći obuhvat, te u nekim sredinama, prema brojnim studijama, poprimaju epidemiološki karakter.

“Prevencija se”, saglasni su učesnici panel diskusije, “ne može zasnivati samo na informacijama o tome šta su bolesti zavisnosti već treba da se zasniva na mehanizmima i tehnikama zaštite mladih, čemu bi u najvećoj mjeri trebalo da doprinesu porodica, škola, lokalna samouprava i mediji”.

Čučković je u izlaganju istakla značaj prepoznavanja simptoma bolesti zavisnosti i pojasnila metod kognitivno-bihejvioralne terapije (KBT) kao pristupa u kojem se  naglašava uticaj mišljenja na to kako se osjećamo ili kako se ponašamo.

“Bavljenje sportom i sprovođenje različitih zajedničkih aktivnosti, jedan su od načina na koji se prevenira zavisnost. Uz to, svaka porodica može da nađe makar jedan atom snage koji će usmjeriti na rješavanje problema  bilo koje vrste. Dobra komunikacija i saradnja između djece i roditelja su najbolja prevencija”, smatra Čučković.

Slično razmišlja i njena koleginica Dajana Vujisić iz barskog Centra za socijalni rad koja je podsjetila na aktivnosti Centra u cilju preduprjeđenja bolesti zavisnosti. Prevencija, po njenim riječima, podrazumijeva sprovođenje aktivnosti koje podstiču lične i resurse društvenog okruženja.

“Podrška koja kreće iz porodice je najznačajnija.  Sa porodicom sve počinje i završava se, porodica je ta koja pali i gasi svjetlo. Činjenica je, doduše,  da,  umjesto pokretač, može da bude i ometač u razvoju, ali svi zajedno i kroz međuinstitucionalnu saradnju moramo naći snage, volje i mogućnosti da izađemo na kraj sa pomenutim problemima”, poručila je Vujisić.

Bavljenje sportom i uključivanje vrhunskih sportista u rad sa mladima, moćno je oružje protiv različitih oblika zavisnosti, smatra jedan od panelista, vrhunski sportista Almir Cecunjanin. Kroz izlaganje je podsjetio na svoj životni i karijerni put koji mladima može da služi za primjer. Cecunjanin smatra da treba nastojati da  se razgovorom  dođe do rješenja.

“Nema odustajanja, izazovi su uvijek tu, ali je svaka prepreka i nova prilika”, kazao je Cecunjanin na čiji se zaključak nadovezala predsjednica NU “Roditeljska snaga” .

“Porodica je ključ svega. Djecu treba da podstičemo da budu bolja od nas, jer savršeno roditeljstvo ne postoji, uvijek može bolje”, završne su riječi Sanje Smolović, koja je u saradnji sa Sekretarijatom za lokalnu upravu Opštine Bar organizovala današnju panel diskusiju pod nazivom “Prevencija bolesti zavisnosti”. O uspješnosti panela govori činjenica da je u publici bilo aktivnih učesnika, među kojima  predstavnici Centra za socijalni rad, Međunarodne policijske organizacije IPO Montenegro, “NVU “Žene Bara”…

The post Komunikacija i saradnja između djece i roditelja su najbolja prevencija bolesti zavisnosti first appeared on BARinfo.

“Na radionici ćemo istražiti kako gejming i elektronski sportovi mogu oblikovati turističku industriju i doprinjeti ekonomskom razvoju Bara. Uz podršku naših panelista, Radovana Vojinovića, Filipa Šoća, Mie Kraljević-Ćalasan, Ajle Jadadić, Violete Žudić i Maxima Mezdrikova, diskusija će baciti svjetlo na potencijal gejminga u vidu unaprijeđenja lokalne turističke ponude i podsticanja ekonomskog rasta.

Gejming turizam je rastući fenomen koji značajno utiče na turističku industriju. Globalna turistička scena prolazi kroz izuzetnu transformaciju pod uticajem ovog trenda koji privlači pažnju miliona putnika širom svijeta. Ovaj dinamični vid turizma podrazumjeva da putnici istražuju destinaciju i učestvuju u gejming događajima, konvencijama i turnirima.

TO Bar prepoznaje značaj ovog rastućeg trenda i u budućnosti ćemo nastojati da podržimo i organizujemo što više događaja koji okupljaju ljubitelje elektronskih sportova. Ovo je samo prvi korak ka pozicioniranju Bara kao prepoznatljive gejming destinacije”, navodi se u saopštenju.

The post Prvi korak ka pozicioniranju Bara kao gejming destinacije first appeared on BARinfo.

To je zaključeno na panel diskusijama „Kompas: Učešće crnogorskih pomoraca u krijumčarenju narkotika“ koje su održane u Baru i Kotoru. Diskusije je organizovao NVO Juventas uz podršku Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Koordinator projekta i savjetnik u Juventasu Mićan Andrijašević podsjetio je da je u posljednjoj procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori navedeno da je šverc droge glavni biznis kriminalnih grupa.

„Javnosti je poznato da je upravo u tim aktivnostima učestovao i jedan dio crnogorskih pomoraca, što ostavlja ozbiljne posljedice po cijelu pomorsku populaciju, ali i po crnogorsko društvo i državu.“ , kazao je Andrijašević.

Cilj ovih panel diskusija je, kako je rekao, otvaranje debate o „ovom važnom, a zanemarenom pitanju“.

„Iako se negdje već govori o ovome u pomorskim krugovima i institucijama, još uvijek kao društvo ne dajemo jedinstven odgovor na ovaj problem, kako bismo pomogli pomorcima“, tvrdi Andrijašević.

On objašnjava da je cilj projekta „Kompas“ jačanje kapaciteta, integriteta i otpornosti budućih pomoraca, odnosno učenika/ca srednjih pomorskih škola i studenata/kinja pomorskih fakulteta.

Inspektor Ivan Jović iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga, rekao je da operativna saznanja i drugi podaci ukazuju da se crnogorski državljani bave krijumčarenjem i organizovanim krijumčarenjem opojne droge kokain, koja ide iz Južne Amerike u zemlje Zapadne Evrope.

U toku 2019. i 2020. godine, zaplijenjeno je oko 28,5 tona kokaina u slučajevima u kojima su učestvovali crnogorski državljani.

“Uprava policije će uložiti sve napore da očuva ugled i tradiciju pomorske profesije u Crnoj Gori, po kojima je vjekovima prepoznata i da se jasno pokaže da se radi o pojedinčanim slučajevima. Ova tema zahtjeva preventivno djelovanje svih subjekata”, istakao je Jović na panel disksiju u Baru.

Novinarka „Vijesti“ Jelena Jovanović je poručila mladim budućim pomorcima da je mnogo časnije i pametnije raditi to za šta ljudi uče i školuju se, a ne “šurovati sa kriminalom”.

Apelovala je da budu daleko od svega toga, navodeći da svaki pomorac koji uđe u taj svijet, ukoliko preživi, proživljava torture i “nema tog novca za koji neko može da kupi vaš i mir vaše porodice, niti to treba da dozvolite”.

“Vjerujem da ukoliko se dovoljno uključimo, možemo da ispravimo budućnost ove države da ne budemo prepoznati u svijetu kao šverceri kokaina sa dalekih destinacija, što nas prati decenijama. Prvo smo bili prepoznati po švercu cigareta, pa po krađama na ratištima okolnih država, a sad već imamo primat u prevozu kokaina iz južnoameričkih država”, rekla je Jovanović.

Saradnik u nastavi na Fakultetu za pomorstvo i turizam u Baru i direktor MSC kompanije za Crnu Goru Dalibor Pelević, kazao je da se krijumčarenju droge mora stati na put.

Smatra da je izuzetno loše što su crnogorski pomorci uključeni u krijumčarenje droge, naročito uzimajući u obzir veličinu države i broj stanovnika.

Pozvao je sve koji imaju informacije o krijumčarenju droge da anonimno putem „speak-line“ na sajtu MSC kompanije prijave slučaj.

Predstavnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Sanja Jovićević je govoreći na panel diskusiji u Kotoru istakla da je sve veći broj pomoraca koji se pojavljuju kao izvršioci krivičnog djela krijumčarenje droge.

“Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije za organizatora je propisana kazna zatvora u trajanju od tri do 15 godina, za pripadnika te kriminalne organizacije od jedne godine do 10 godina zatvora, a za krivično djelo krijumčarenje droge zaprijećena je kazna zatvora od dvije godine do 10 godina”, navela je Jovićević.

Smatra da tužilaštvo može da pruži doprinos tako što će biti proaktivno, razmijeniti iskustva, znanje i podatke sa relevantnim učesnicima u projektima.

Dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru Špiro Ivošević, rekao je da se kroz obrazovni proces studenti upoznaju sa incidentima u pomorstvu, koji su se desili kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta bezbjednosti, naročito imajući u vidu ono što se dešava posljednje dvije decenije, a to su piratstvo, terorizam, krijumčarenje i ilegalna migracija.

Najveća posljedica koju krijumčarenje narkotika ostavlja, kako smatra Ivošević, je gubitak reputacije crnogorskog pomorca.

“Trudimo se da, podižući svijest našim studentima, našim pomorcima, skrenemo pažnju na sve što nije dobro i što negativno utiče na imidž institucije, društva i države. Nesporno je da imamo hiperprodukciju pomorskog kadra posljednjih deset godina. Na to mi sa Pomorskog fakulteta ne možemo da utičemo i neki drugi organi o tome treba da vode računa”, kazao je Ivošević.

Istakao je da su studenti Pomorskog fakulteta kao stručnjaci traženi, a kriterijumi za završetak studija su strogi.

“30 do 40 odsto je onih koji fakultet završe u roku od tri godine, a 50, 60 odsto završi u roku od pet ili šest godina. Na Fakultetu se tudimo da afirmativno promovišemo pomorstvo, tradiciju crnogorskog pomorstva, tradiciju crnogorskog pomorca, tradiciju institucije i crnogorske zastave”, kazao je Ivošević.

Profesorica na Pomorskom fakultetu Tatijana Dlabač, istakla je da se profesori na Fakultetu trude da studentima prvo pokažu šta znači biti dobar čovjek.

“Trudimo se da usadimo obrazac svega onoga kako treba budući pomorac da se ponaša. U obrazovnom procesu treba da su ljudi koji će biti primjer onoga što studenti žele da budu”, rekla je Dlabač.

The post Učešće pomoraca u krijumčarenju narkotika ostavlja posljedice first appeared on BARinfo.