Panel je otvorio Danilo Dedović, član Internacionalne policijske organizacije Crne Gore i koordinator za Centralnu regiju, koji je kazao da su autori projekta izvršni direktor Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Momčilo Šćekić i Ivana Šćekić, ističući da je cilj projekta da kroz dijalog stručne javnosti i edukaciju doprinese jačanju bezbjednosnih kapaciteta i otpornosti zajednica na posljedice klimatskih promjena.

„Klimatske promjene odavno više nijesu samo ekološko pitanje. One su postale kompleksan bezbjednosni izazov koji prevazilazi granice država i sektora i zahtijeva zajednički i koordinisan odgovor institucija, stručne javnosti i građana“, kazao je Dedović.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Neđeljko Đurović govorio je o evropskim bezbjednosnim politikama i procesu pristupanja Crne Gore evropskim mehanizmima civilne zaštite, podsjećajući da su klimatske promjene odavno prepoznate kao pitanje bezbjednosti.

„Kada su u pitanju prioriteti Evropske sigurnosne strategije, pored migracija, azila, razmjene informacija, borbe protiv organizovanog kriminala i terorizma, prepoznata je i potreba civilne zaštite i kriznog menadžmenta, odnosno upravljanje tzv. katastrofama. Očekujemo da ćemo već nakon ovog ljeta biti dio sistema, kao što je slučaj sa sistemom carinske zaštite i kontrole. Danas se okupljamo kako bismo na drugačiji način i pristup prikazali taj fenomen globalnog zagrijavanja. Evropa je u riziku koji je pet puta veći nego što je ostatak zemlje. 2015. godine donešen je Pariški sporazum, on je na veoma sveobuhvatan način omogućio da zemlje koje imaju veće ekonomske kapacitete pruže pomoć zemljama koje su sabijeg kapaciteta, među kojima je možemo reći da je naša Crna Gora i onima koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, a to je sigurno prostor Zapadnog Balkana. Potreba i motivacija ovog panela bila je da se prvi put organizujemo, razmijenimo iskustva i govorimo o bezbjednosnoj strategiji Evropske unije i damo svoj mikrodoprinos“, rekao je Đurović.

Moderatorka panela, mr Pera Pavlica Dragišić, nacionalna koordinatorka za zaštitu, spašavanje i upravljanje rizicima Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, kazala je da je jedan od ciljeva skupa da podstakne pokretanje konkretnih aktivnosti u Baru, navodeći da trenutno u Opštini Bar nema aktivnih projekata iz oblasti klimatskih promjena.

„Naš današnji cilj je da nešto iniciramo u Opštini Bar, da pokrenemo one subjekte i ljude koji bi iz oblasti klimatskih promjena mogli da naprave iskorak. U pripremi ovog panela došla sam do podatka da trenutno nijedan projekat na ovu temu nije aktivan u Opštini Bar, zbog čega želimo da ovu priču pokrenemo sa mrtve tačke“, kazala je Pavlica Dragišić.

Predstavila je i podatke Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, prema kojima se ovog ljeta očekuju temperature iznad prosjeka, sušniji period i manja količina padavina, uz povećanu vjerovatnoću toplotnih udara. “Ovi rezultati dobijeni su iz raspoloživih modela centra za klimatske promjene jugoistočne Evrope i po tome sa vjerovatnoćom od 60% možemo očekivati ljetnje temperature iznad prosjeka, sušnije uslove upravo u dijelu Balkana, i na osnovu te prognoze, za Bar se očekuje srednja temperatura u intervalu od 25 do 26 stepeni, srednji maksimum oko 30 a srednji minimum 22 stepena. Povremeno ćemo imati toplotne udare sa maksimalnom dnevnom temperaturom između 32 i 34 stepena, a imaćemo i značajan broj padavina manje. Očekuju se sušni uslovi sa vjerovatnoćom od 50%, potencijalni deficit padavina će biti oko 40 mm.”

Podsjetila je i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore završilo procjenu rizika od katastrofa u procesu pristupanja Evropskoj uniji, u kojoj su, pored devet dominantnih rizika u Crnoj Gori, klimatske promjene prepoznate kao jedan od ključnih rizika. „Dokument je završen 24. juna i u njemu su definisane preventivne mjere i odgovornosti svih nadležnih subjekata, od Vlade do svakog građanina“, navela je Pavlica Dragišić.

Glavna panelistkinja, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju i saradnica na Fakultetu za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica dr Ivana Vojinović, istakla je da su ulaganje u prevenciju i razvoj sistema ranog upozoravanja najvažniji koraci u prilagođavanju klimatskim promjenama.

„Nama je veoma važno da jačamo sistem prevencije i ranog upozoravanja klimatskih katastrofa. Ukoliko budemo jačali sistem prevencije i rano upozoravanje, preduprijedićemo gubitak ljudskih života, velike ekonomske štete i brojne gubitke biodiverziteta. Djelovanje na lokalnom nivou mora biti fokus u periodu koji je pred nama, jer će lokalne samouprave koje to na vrijeme shvate biti mnogo otpornije na klimatske promjene“, kazala je Vojinović.

Govoreći o urbanom razvoju, upozorila je na sve izraženiji problem takozvanih toplotnih ostrva. 

„Gradovi moraju biti projektovani tako da štite zdravlje ljudi, a ne da stvaraju toplotna ostrva. Sve manje zelenila i sve više građevinskih materijala koji zadržavaju toplotu dovode do visokih noćnih temperatura, koje direktno utiču na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Tako da, u tom smislu, to su takođe neki dodatni izazovi kako na lokalnom nivou na neki način ići u susret sa topijim godinama i sezonama koje nam neminovno slijede“, upozorila je Vojinović.

Podsjetila je i na podatke Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske meteorološke organizacije.

“U zvaničnim podacima, toplotni talasi, a to su dakle ti produženi periodi visokih i dnevnih i noćnih temperatura, dnevne preko 35 stepeni, noćni preko 20 stepeni, su u jednom produženom vremenskom periodu, primjera radi, na Evropskom komitetu 2022. godine odnijeli cak 60 000 života. Zbog uvedenih urgentnih mjera prilagođavanja 2023. godine, taj broj je spušten na 48 000 osoba, što je vrlo uznemiravajući broj“, ukazala je Vojinović.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Bar Aco Vulević, rekao je da Opština Bar kontinuirano ulaže u opremu i obuku pripadnika službe, ali da je prevencija i dalje najvažniji segment zaštite. 

„Prošle godine smo u okviru projekta ‘Building Smart Forest’ instalirali sistem za ranu dojavu požara sa termo i optičkim kamerama koje rade na principu vještačke inteligencije. Ove godine završili smo tender za postavljanje još tri kamere, pa ćemo pokriti oko 60% teritorije opštine, što će nam značajno olakšati raspored snaga na terenu“, kazao je Vulević, naglašavajući ipak da važnu ulogu imaju i građani. 

„Naš izlazak na teren zavisi od informacija koje dobijamo. Građani moraju biti odgovorni i dati tačne informacije kako ljudski i materijalni resursi ne bi bili angažovani tamo gdje nijesu najpotrebniji“, poručio je Vulević.

Dr Ljiljana Jovićević ukazala je na uticaj klimatskih promjena na javno zdravlje, podsjećajući da ih međunarodni zdravstveni pravilnik prepoznaje kao jednu od najvećih prijetnji.

„Klimatske promjene imaju najveće reperkusije na javno zdravlje. Crna Gora je ratifikacijom Međunarodnog zdravstvenog pravilnika preuzela obavezu da razvija preventivne mjere i kapacitete za odgovor na sve vanredne situacije koje mogu ugroziti zdravlje stanovništva“, kazala je Jovićević.

Zajednička poruka učesnika panela bila je da klimatske promjene više nijesu izazov budućnosti, već sadašnjosti, te da efikasan odgovor ne zavisi isključivo od institucija. Poseban akcenat stavljen je na odgovornost svakog pojedinca, poštovanje preporuka nadležnih službi i kontinuiranu edukaciju građana, jer upravo informisan i odgovoran građanin predstavlja prvu kariku u izgradnji otpornije i bezbjednije zajednice.

The post Bar u koraku sa klimatskim promjenama – jačanje bezbjednosti kroz evropske integracije, panel diskusija u Evropskoj kući first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zamoliću Vas na početku da podsjetite koje su sve nadležnosti Direktorata i koju ulogu ima u društvu?

Pavlica Dragišić: Direktorat za zaštitu i spašavanje je organ državne uprave koji funkcioniše kao krovna institucija za sprovođenje poslova iz tog domena. Konkretno, u našoj nadležnosti je upravljanje rizicima od elementarnih nepogoda, upravljanje zaštitom i spašavanjem kada se rizik desi i upravljanje sanacijom, odnosno posljedicama nakon tog događaja. Na osnovu četiri dominantna zakona (Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon o prevozu opasnih materija, Zakon o eksplozivnim materijama i Zakon o zapaljivim tečnostima i gasovima) sprovodimo sve preventivne operativne i sanacione poslove iz oblasti zaštite i spašavanja. Osim njih, primjenjujemo i određene direktive Evropske Unije (EU) u skladu sa obavezama kojima podliježemo. U startu ću se pohvaliti, jer je takva činjenična situacija, da smo u sklopu Poglavlja 27 (koje se odnosi na zaštitu životne sredine, a podpoglavlje je Civilna zaštita), jedino mi koji su u Crnoj Gori i regionu ispoštovali sve obaveze prema EU. To konkretno znači da smo uspostavili sistem zaštite i spašavanja, odradili sva dokumenta koja smo prema EU bili u obavezi, a imamo i dnevnu saradnju sa Koordinacionim centrom za vanredne situacije u EU. Jedini smo u regionu uradili Procjenu rizika od katastrofa 2021. godine, Procjenu sposobnosti upravljanja rizicima 2023. godine, dok smo u decembru prošle godine završili Strategiju smanjenja rizika od katastrofa, što nam je obaveza u skladu sa globalnim ciljem smanjenja rizika od katastrofa, a u toku je rad na četvrtom dokumentu – Mjere prevencije i pripravnosti sa predlogom konkretnih aktivnosti kako od strane države, tako i pojedinih subjekata, da bi se nivo spremnosti na eventualne katastrofe, rizike, probleme, sveo na daleko manju razinu.

RB/BI: Kada je šteta pričinjena, zapravo kada se dogodi incident koji za posljedicu ima materijalni gubitak, na koji način djeluje i koje su ingerencije Komisije za procjenu štete?

Pavlica Dragišić: Spletom okolnosti sam članica opštinske Komisije za pocjenu štete. Želim da naglasim da je, u skladu sa metodologijom i obavezama prema EU, novi Zakon o obnovi. Već je prošao skupštinsku proceduru, a prema informacijama koje imam, do kraja ove godine bi trebalo da stupi na snagu. Ključna izmjena je da ćemo svi biti više uključeni u taj proces i moraćemo biti odgovorniji, a kompletna procedura će biti značajno detaljinija i ozbiljnija, imaćemo rokove za dostavljanje izvještaja (pri tome mislim na ozbiljnije rizike i veće štete) EU, pa ćemo dobijati određena sredstva za obnovu. Primjera radi – svaki privredni subjekat biće u obavezi da sam uradi procjenu štete za sopstveni objekat. Za građane i zajedničke javne objekte to će raditi opštinska Komisija za procjenu štete. Novina je i da će verifikaciju svih izvještaja obavljati MUP Direktorat za zaštitu i psšavanje (što će biti potvrda da ne postoji preuveličavanje, što često imamo u praksi) koja će procijeniti da li se zaista radilo o elementarnoj nepogodi i da li lokalna uprava sa svojim ljudskim i materijalnim resursima nije mogla da odgovori, da li je proglašeno vanredno stanje ili nepogoda. Naglašavam da je do sada u toj oblasti vladala prilična konfuzija – ljudi su prijavljivali (da budem malo i kritična) svakakve štete izazvane, najprije, i njihovim nedopustivim djelovanjem, a naravno, nisu ni komisije za procjenu štete uvijek bile adekvatno niti izabrane, niti osposobljene. Po ovom Zakonu, vršiće se obuka svih članova komisije, već su pripremljeni obrasci (odvojeno za stambene zgrade, objekte kolektivnog stanovanja, privatne objekte, objekte kritične infrastrukture). Biće to ozbiljan pristup po segmentima, pa će se nakon procijeniti kako su štete nastale i u kojim situacijama se može pomoći.

RB/BI: Koji rizici su dominantni u opštini Bar?

Pavlica Dragišić: Opština Bar spada u red visokorizičnih područja i to su isti rizici koji su dominantni i za cijelu Crnu Goru – zemljotres, požar, hemijski i biološki rizici, radijacione nesreće, zaštita i spašavanja od poplava, tehničko-tehnološki rizici, klizišta, odroni, veće nesreće u saobraćaju, nesreće na infrastrukturi (kao što su elekto-energetska postojenja i veći hidro-tehnički objekti) i, naravno, moguće nesreće u civilnom vazduhoplovstvu, ukoliko bi se desile na našoj teritoriji. Od svega što sam nabrojala, u opštini Bar su dominantni požari, poplave, zemljotres, odroni i klizišta.

RB/BI: U kojoj mjeri klimatske promjene utiču na suočavanje sa ekstremnim vremenskim nepogodama?

Pavlica Dragišić: To u posljednje vrijeme zaista mnogo pratimo i uključujemo u sve preventivne aktivnosti. Iz EU smo čak dobili posebne smjernice u vezi sa tom poblematikom. Urađen je Nacionalni plan za klimatske promjene. Rukovođena procjenom da je ekstremnih nepogoda sve više, a štete su sve ozbiljnije, uradila sam tabelu za naše službene potrebe, kojom sam obuhvatila zadnjih pet godina, koja to i dokazuje. To zovemo meteorološki hazardi, a nekada ektremne nepogode. Primjera radi, u 2021. godini bilo ih je ukupno pet, u 2022. takođe, pet, a već u 2023. devet. Upozorenja za ektremne nepogode dobijamo kroz sistem 112 od Hidrometeorološkog zavoda i prosljeđujemo svim nadležnim službama da bi bile u pripravnosti. Najnovije preporuke iz EU je da se svi u većoj mjeri moramo prilagođavati kroz glavne sektorske politike. To je razrađeno u smislu šta se na planu poljoprivrede može uraditi da bi štete od suša ili ekstremnih padavina bile što manje. Isto tako i u šumarstvu, zdravstvu, turizmu… Opština Bar je značajna turistička destinacija, pa smo odgovorni i za turiste koji dolaze, a prostora da se taj dio zaštite i spašavanja unaprijedi je zaista mnogo.

RB/BI: Kako biste ocijenili spremnost lokalnih službi i Direktorata za zaštitu i spašavanje da odgovore na takve izazove? Da li su lekcije iz prethodnih situacija iskorišćene za unaprjeđenje protokola i bolje koordinacije službi?

Pavlica Dragišić: Podsjetiću, radi ilustracije, da su najveći izazovi ili najteža iskustva koja smo imali i iz kojih smo izvukli pouke, i što nam predstavlja parametre za djelovanje i postupanje, svakako katastrofalne poplave iz 2010. godine, kada smo imali istorijski maksimum Skadarskog jezera od 10 metara i 44 centimetra, a približan nivo vode je bio i 2028. godine. Dešava se i jako veliki broj požara na otvorenom prostoru, a najdominantnije “požarne” godine su bile 2012. i 2017, a i 2025. godine su Crnu Goru zadesili vrlo ozbiljni i brojni požari i, što je najveća odlika požara ovog ljeta, je da ih je bilo mnogo i u isto vrijeme u gotovo svim opštinama u državi. Bio je to veliki izazov. Generalno, u Crnoj Gori velike probleme izazivaju klizišta i odroni, naravno, tu su i problemi na infrastrukturi usljed ekstremnih meteoroloških pojava. Sve te situacije koristimo kao značajno iskustvo, pa smo ga primijenili i u procjeni rizika od katastrofa. Za devet dominantnih rizika smo uradili čak 52 scenarija i osam scenarija za multi-rizike. To je radila zaista eminentna grupa eksperata i “domaće pameti”. Projekat je finansirala EU i oni su posebno bili zadovoljni što smo taj zahtjevan posao odradili sami. Za svaki pojedinačni rizik smo radili scenario za najvjerovatniji mogući događaj i najteži mogući događaj. U Crnoj Gori je dominantno, a odnosi se i na opštinu Bar, su poplave na Skadarskom jezeru i duž rijeke Bojane. Za naš rejon su karakteristične i vrlo, vrlo izražene bujične poplave koje se dešavaju tokom ekstremnih padavina. Što se tiče spremnosti, opština Bar spada u jednu od lokalnih zajednica koje zaista značajnu pažnju posvećuju ovoj problematici. Pomno se prati funkcionisanje i razvoj Službe zaštite i spašavanja, značajna sredstva su opredijeljena za opremanje (kako ličnom, tako i kolektivnom) savremenom opremom. Svi smo shvatili da se bez toga ne može. Za dobar, kvalitetan odgovor na sve te rizike, dominantno su potrebni ljudski, odnosno administrativni, tehnički i finansijski kapaciteti. Direktorat za zaštitu i spašavanje, kroz veliki broj raznih oblika međunarodne saradnje, organizuje razne vrste obuke, na kojima su učestvovali i pripadnici barske Službe zaštite i spašavanja. Učešće na obukama i znanje koje se na tim obukama usvaja se pokazalo jako bitnim i, često, ključnim. Podsjetiću da je naš, crnogorski tim za vrije zemljotresa 2019. godine bio u Albaniji, a 2023. u Turskoj, a učestvovali su i u pružanju pomoći nakon velikih poplava u Jablanici.

RB/BI: Šta se iz iskustva prethodnih godina pokazalo kao ključna slabost, a šta kao najveća snaga u sistemu reagovanja na poplave? Koje službe prve izlaze na teren u slučaju poplava i kako se koordinira njihovo djelovanje?

Pavlica Dragišić: Iz poplava 2010. godine, kada uopšte nismo imali uspostavljenu saradnju sa Albanijom, nosimo teško iskustvo. U međuvremenu smo potpisali Sporazum o saradnji, pa su operativno-komunikacioni centri dviju država u stalnoj komunikaciji. U skladu sa tim, redovno nam dostavljaju izvještaje o količini vode koja se ispušta iz tamošnjih brana. Taj podatak je od ključnog značaja za pripremu evakuacije stanovništva iz ugroženih plavnih zona, posebno iz “prve” zone. U međuvremenu smo uradili planove za zaštitu i spašavanje od poplava u kojima se, kao poseban prilog, nalazi kompletan spisak porodica koje gravitiraju tom podneblju. Naravno, taj spisak sadrži i strukturu članova porodice (da naglasim lica sa razvojnim smetnjama, stariji, trudnice…), jer smo zahtjeve EU morali poštovati u svim segmentima. Uradili smo i detaljna uputstva za postupanje prije, tokom i nakon poplava, jer one spadaju u rizik koji je i dugo nakon završetka neposredne prijetnje vrlo nezgodan, a problemi koje na terenu izaziva su veliki (mora da se vrši dezinsekcija, deratizacija), a njihovo otklanjanje dugo traje. Kada su u pitanju bujične poplave, kao ključno bih naglasila da, jako mali broj, i u nedovoljnoj mjeri, subjekata, poštuje obaveze koje imamo, a tiču su zakona i propisa koje donosi Uprava za vode, a koja ima vrlo značajne odgovornosti i obaveze. Naime, oni na petogodišnjem nivou donose Opšti plan zaštite od štetnog dejstva voda za vode od značaja za Crnu Goru. Posljednji takav plan se odnosi na period od 2023-2028. godine, a na osnovu njega je svaka opština u obavezi da uradi svoj opšti Plan zaštite od štetnog dejstva voda za određeni period, a isto tako, da uradi i Operativni plan. Šta to znači na terenu? Obavezu glavnih subjekata iz oblasti komunalnih djelatnosti (kod nas su to Vodovod i kanalizacija, Komunalne djelatnosti, Sekretarijat za komunalne djelatnosti i saobraćaj, Komunalna policija, Služba zaštite i spašavanja) i redovno praćenje stanja na terenu u vezi sa svim bujičnim vodotokovima kojih dosta imamo, uvažavanje i njihovog dosadašnjeg ponašanja u toku ekstremnih vremenskih nepogoda, predlaganje mjera i aktivnosti kao hitnih i redovnih koje treba da se odrađuju na terenu da bi štete, kada do bujičnih poplava dođe, bile manje. Izvršili smo detaljan obilazak tih vodotoka. Nažalost, u višim zonama su prisutne značajne količine otpada. Često kažem da nam to niko sa strane nije donio, već je to naše smeće. Kao najdrastičniji primjer pomenuću Đurmanski potok, kada smo za vrijeme izgradnje tunela Sozina, tokom jedne ekstremne vremenske nepogode sa ogromnim količinama kiše, imali situaciju da voda povuče sav otpad, pa je kroz hotele u Čanju prošla ogromna količina vode i mulja. Šteta je bila nesaglediva. Naš reljefni položaj i sistem je takav da bujične vode u veoma kratkom periodu mogu da izazovu ogromne štete. Što se načina reagovanja tiče, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, donešen je pravilnik o tzv. standardnim operativnim procedurama, gdje svaki rizik ima do detalja razrađenu procedure. Direktorat je taj koji dominantno ima ulogu u vezi sa komunikacijom, koordinacijom, saradnjom i razmjenom podataka sa svim nadležnim i odgovornim subjektima i, naravno, da se u tom smislu donose brze, validne odluke koje će smanjiti nivo štete na najmanji mogući nivo. U Crnoj Gori, na nacionalnom nivou imamo Koordinacioni tim za zaštitu i spašavanje, a svaka opština ima svoj Lokalni tim na čelu kojeg je predsjednik Opštine. Njegov zamjenik je komandir Službe zaštite i spašavanja, slijede predstavnici svih ključnih subjekata koji imaju obaveze od javnog interesa, a kod kojih mogu, za vrijeme ekstremnih rizika, nastupiti velike štete, kako po njihovu imovinu i materijalna dobra, tako i za zaposlene. U narednom periodu realizovaće se obuka Tima po posebnom pravilniku koji je već donijet, sa ciljem podrobnije obuke članova za ovu problematiku.

RB/BI: Da li Bar ima dovoljno tehničkih resursa – pumpi, vozila, specijalne opreme, za efikasno reagovanje u kriznim situacijama?

Pavlica Dragišić: Iako lokalna uprava značajno ulaže, nikada nije previše. Akcenat bi valjalo staviti na nabavku opreme koja se koristi za zaštitu i spašavanje od rušenja. Opština Bar je jedina koja, pored primorskog, ima prijezerski dio, a određeni djelovi teritorije su nam podaleko. Bilo bi jako dobro da imamo lokalno raspoređene punktove osposobljene da djeluju do dolaska spasilaca iz sjedišta Službe zaštite i spašavanja. Dakle, prostora ima i za nabavku nove i obnovu postojeće opreme, koja se zbog prirode posla spasilaca troši i haba. Isto tako, edukacija pripadnika Službe zaštite je važan segment. Posebno vidim da ima prostora, iako to u Baru jako dobro funkcioniša, za unapređenje saradnje sa ostalim subjektima, jer trebamo da shvatimo da nije isključivo Služba zaštite pozvana da reaguje u tim momentima, već su svi u obavezi da sagledaju sopstvene ljudske i materijalne resurse, da vrše njihovu obuku i osposobljavanje. Ima još zadataka u skladu sa obavezama u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju koje oni treba da odrađuju. Primjera radi, nije nam značajan nivo izrađenosti planskih dokumenata. Svi subjekti treba da imaju svoje planove za zemljotres, poplave, požare, a u zavisnosti od lokacije gdje se nalaze. Naročito veliku pažnju posvećujemo obrazovnim ustanovama zbog velikog broja djece koja se u njima nalaze. Prilikom obilaska vaspitno-obrazovnih ustanova dolazili smo u situaciju da se ne zna ko drži ključ od rezervnog izlaza! To je nedopustivo u vanrednim suituacijama. Ti planovi upravo i služe da se do detalja razrade obaveze – od direktora do domara. Odgovorno je, dakle, i nastavno i vannastavno osoblje, jer smo mi, odrasli, odgovorni za tu djecu dok se nalaze u školi. Isto važi i za druge subjekte.

RB/BI: Da li ste zadovoljni mjerom u kojoj se u Baru vodi računa o preventivnim mjerama koje se tiču čišćenja kanala, uređenosti slivnika, mapiranja kritičnih tačaka?

Pavlica Dragišić: Pročitala sam na vašem mediju osvrt da su Komunalne djelatnosti blagovremeno izvršilo čišćenje kanala i vodotoka. Povučena je neka paralela sa ulcinjskom opštinom i onim što se tamo desilo. Bila sam tada na terenu i vidjela sam koliko je to bilo nezgodno. Od naveče do 13 časova narednog dana u Ulcinju je palo čak 116 litara kiše po kvadratnom metru, što je rijetkost za tu opštinu. U istom periodu je u Baru palo 76 litara kiše po metru kvadratnom. Bila je to situacija koju je Ulcinj nespremno dočekao. Problemi su razni – od nečišćenja kanala, vodotoka, neriješenih problema atmosferske kanalizacije, do toga da problem prave i teren i način izgradnje pojedinih objekata i uzurpacije. Dešava se da ljudi duž vodotoka prave pomoćne objekte, parking mjesta, kokošinjce… Išla sam tada na sastanak u Opštinu Ulcinj, kojoj se nije moglo prići od vode.

RB/BI: Šta bi bilo da je ta količina kiše pala u Baru?

Pavlica Dragišić: Razmišljala sam o naslovu teksta u vašem mediju i da li smo u Baru odreagovali na vrijeme i dovoljno. Naime, imali smo i mi dosta sličnih situacija, obilnih kiša i naglog priliva bujičnih voda. Imamo Renu, Željeznicu, Rikavac, a sve su prisutniji i problem sa bujicama na području Utjehe, Dobre Vode, kao i na prostoru Skadarskog jezera, jer svugdje imamo taj nagli nagib terena. S tim u vezi, apelujem na lokalno stanovništvo koje živi u blizini tih kanala i vodotoka, da ne odlažu otpad, posebno ne kabasti, takođe, da se u većoj mjeri kanali pročišćavaju, produbljuje korito i da se čuvaju stari infrastruktuni objekti koji u tim vodotocima datiraju iz vremena Jugoslavije. Primjera radi, još tada su u Rikavcu napravljene kaskade koje su imale ulogu da uspore nagli dotok vode. Svakako, tome treba dodati i edukaciju stanovništva, što sprovodimo direktno i indirektno. Obilježavamo značajan broj datuma kojim prilikama organizujemo info-punktove, odlazimo u zaleđe opštine Bar.

RB/BI: Koliko su građani svjesni svoje uloge u prevenciji? Da li se dovoljno odazivaju upozorenjima i apelima?

Pavlica Dragišić: Odziv nije najsjajniji. Kada sprovodimo edukaciju i podjelu informativnog materijala, uviđamo da bi stanje moglo mnogo da se unaprijedi. Nije na istom nivou edukovano i upućeno stanovništvo u nekim ruralnim zonama gdje prijeti opasnost od poplava, sa onima u, recimo naseljima duž Skadarskog jezera (gdje smo podijelili brošure sa detaljnim uputstvom kako da postupaju u slučaju naglog podizanja nivoa jezera). Zanimljivo je da bismo trebali da sprovodimo odvojenu edukaciju za porodice koje žive u stambenim zgradama, a gdje su posljedice od potencijalnog zemljotresa veće. Prvo, moraju se zvanično izabrati upravnici u svim zgradama, koji se potom moraju edukovati, jer kada u slučaju zemljotresa dođu spasioci i timovi za zaštitu i spašavanje, od nekoga trebaju dobiti infomacije ko u toj zgradi živi, strukturu stanovnika po spratovima, da li ima lica sa posebnim potrebama, starijih… Ako bi se zemljotres desio u radno vrijeme, znamo da je određeni broj stanara na radnim mjestima, a ako je vikend, trebamo da tragamo do zadnjeg čovjeka koji tu živi i dajemo informacije nadležnim službama. Moramo kao realnost prihvatiti činjenicu da živimo u zoni gdje se može očekivati zemljotres od devet stepeni Merkalijeve skale. Jedino što možemo da učinimo je da budemo edukovani, da znamo kako da se odgovorno ponašamo u tim okolnostima i olakšamo rad spasilačkih timova. Direktorat za zaštitu i spašavanje je uradio jako mnogo priručnika i brošura, gdje je detaljno razrađeno kako se trebamo ponašati prije, u toku i nakon određenog rizika. Djeci u školama sve objasnimo kroz veoma bogate i ilustrativno opremljene prezentacije. Kažem im da pogledaju gdje spavaju, uče, provode vijeme. Često roditelji, iz neznanja, objese teške slike, ogledala, police sa teškim predmetima iznad kreveta, a nisu nam ni adekvatno pričvršćeni bojleri, ormani, kućna biblioteka. Svi zemljotresi širom svijeta pokazuju da daleko više ljudi strada od predmeta koji na njih padnu i iz neznanja kako se treba ponašati, pa tokom zemljotresa istrčavaju, ulaze u lift jer panika uradi svoje.

RB/BI: Jeste li zadovoljni odgovorom djece na edukativne sadržaje koje im prezentujete u školama?

Pavlica Dragišić: Jako smo prisutni u školi, gdje radimo, dominantno tri vrste aktivnosti. Prva je edukacija nastavnika, uprave škole i vannastavnog osoblja, gdje oni moraju vrlo jasno znati da su odgovorni za djecu i šta je čija nadležnost i obaveza. Drugi vid edukacije se odnosi na učenike, s tim da, naravno, nije isti nivo prezentacije za deveti, osmi i deveti razred i za najmlađe. Pripreme za vježbu evakuacije podrazumijevaju da se radi minimum jedna vježba godišnje, da bi učenici smireno, organizovano, bez panike naučili da napuštaju učionice. Moram reći da su daleko disciplinovaniji i organizovaniji u ruralnom području i vrlo su nam zahvalni na angažovanju. Kada su ranije bile dojave da su u školama postavljene bombe, oni su iskoristili znanje iz vježbi o evakuaciji, pa su vrlo dobro odradili napuštanje objekata. Pomenuću, kao vrlo dobar primjer, školu “Jugoslavija” koja samostalno radi edukaciju, pa se mi pojavimo kao gosti. To je vrlo odgovoran odnos i srećni smo što su došli do nivoa kada imaju lice koje je određeno da bude vođa u vanrednim situacijama, a nastavnici učestvuju u pripremama. Prije nekoliko godina smo donijeli tzv. Međupredmetni program, nastavnici su određeni, a neki direktori su pohađali seminare na tu temu i u obavezi su da te nastavne sadržaje, kroz ostale predmete, primjenjuju. Na primjer, iz predmeta geografija, detaljno uče o zemljotresima – zašto nastaju, kakva su to pomjeranja, što je epicentar… Ranije se mnogo više znalo, jer je u školi postojao predmet Odbrana i zaštita, mladići su išli u vojsku.

RB/BI: Koliko su važni volonteri i civilna zaštita u kriznim situacijama i da li ih Bar ima dovoljno?

Pavlica Dagišić: Zakon o volonterima se više odnosi na volontere iz oblasti koje pokriva Crveni krst. Naša poblematika je složenija, jer ne možete da neopremljene i neobučene ljude pustite na lice mjesta gdje se desio rizik. Racimo, kada je 2012. godine uvedeno vanredno stanje zbog ekstremnih sniježnih padavina, dvije trećine Crne Gore su 27 dana bile neprohodne pod ogromnim količinama snijega. Bilo je mnogo volontera koji su nam se javljali da pomognu u skidanju snijega sa krovova. To je vrlo rizično, jer niste u saznanju koliko su obučeni i opremljeni. Upravo se zbog toga zalažem da se u redovnim okolnostima radi na bazi volontera i njihovoj pripremi. Naš zakon prepoznaje specijalističke jedinice (izviđači, lovci, radio amateri, planinari, seizmolozi) u koje spadaju svi oni koji mogu da nam pomognu. Pomenuću Gorsku službu spasa, koja radi izuzetno značajan posao i na godišnjem novou spasi na desetine ljudi. Crna Gora je mala država, koja ne može da razvija skup sistem zaštite i spašavanja sa posebnim resursima, nego se dominantno oslanjamo na službe koje već imaju ljudske i meterijalne resurse. Značajna je i pomoć nevladinog sektora. Direktorat za zaštitu i spašavanje sa nekim od njih potpisuje ugovor o saradnji, nakon čega slijedi izdvajanje određenih finansijskih sredstava, edukacija, opremanje… Sve to, osim kroz sistemska rješenja, može da se radi i kroz projekte. Pomenuću jedan divan pojekat koji su uradile Opština Bar i Opština Skadar, posredstvom kojeg je Služba zaštite dobila značajnu opremu i kameru za ranu detekciju požara, postavljenu na Volujici, opremu, a i prvi Prekogranični plan za upravljanje požarima je realizovan između Skadra i Bara. Prvi put smo i izabrali jednu grupu od deset volontera iz Ostrosa, jer je ta oblast fizički najudaljenija, pa Službi zaštite treba sat do sat i po da stigne do tamo. Iako u Ostrosu imamo dva vatrogasca spasioca, teren je vrlo zahtijevan, tom području gravitira dosta sela (od Virpazara do Ostrosa i od Dobre Vode do Ostrosa). Imali smo sreću da su se rado odazvali, da su se javili mlađi ljudi, a obuka je vrlo uspješno sprovedena. Dobili su sertifikat, preostalo je da dobiju i ličnu zaštitnu opremu, pa da na njih možemo računati. Potpisali su ugovor sa Opštinom Bar, gdje su precizirani poslovi na kojima se mogu uključiti u ovoj fazi opremljenosti i znanja. Recimo, kada na nekom objektu izbije požar, oni mogu pomoći do dolaska vatrogasaca u evakuaciji i zbrinjavanju ljudi, mogu dojaviti da je izbio požar, što može biti ključno do dolaska profesionalaca. 

RB/BI: Da li je saradnja s drugim opštinama (Ulcinj, Budva, Cetinje) moguća u slučaju potrebe za dodatnim resursima?

Pavlica Dragišić: Ta saradnja je izvanredna. Po operativnom planu djelovanja, najprije se uključuju službe zaštite i lokalni subjekti. Ukoliko procijenimo da oni nisu dovoljni, angažuju se resursi iz susjednih opština. Za svaki ozbiljniji, veći požar uključuju se službe zaštite iz susjednih gradova. Kroz pocjenu rizika od katastrofa smo prepoznali i obradili prekogranične rizike. Zajedničkim djelovanjem u slučaju požara možemo spasiti šume, ambijentalne vrijednosti, što nam je i sa stanovišta turizma jako značajno.

RB/BI: Šta biste poručili građanima Bara — kako da se ponašaju, na šta da obrate pažnju i kako da zajednički doprinesemo većoj bezbjednosti?

Pavlica Dragišić: S obzirom da smo danas svi informatički edukovani, dovoljno je, primjera radi, ukucati “kako da se ponašam u slučaju zemljotresa?”. Naići će na zaista detaljne preopruke i mjere. Radi ilustracije navešću primjer iz 2010. godine, kada su ljudi nakon poplave stogove sijena ili stoku držali u plavnoj zoni, što je nedopustivo. Sada za ruralni dio postoji niz mjera i preporuka kako se preventivno ponašati da bi se smanjile štete na poljoprivrednom gazdinstvu, glavnom i pomoćnim objektima, da bitne dokumente valja držati na višim kotama… Kada govorimo o zemljotresu, preporuka iz EU i, često pominjem, Japana (koji je dao značajan doprinos kampanji i konceptu smanjenja rizika od katastrofa) je da sve porodice nabave ruksak u koji će spakovati sve važne stvari – rezervne ljekove, flašicu vode, konzerviranu hranu, toplu odjeću, tranzistor…, i da ga drže pored vrata. Pomenuću zemljotres u Petrinji, u Hrvatskoj, čije je stanovništvo nakon zemljotresa izašlo napolje potpuno nepripremljeno, bez tople odjeće. Svaki građanin odgovornim ponašanjem može dati nemjerljiv doprinos odnosom i ponašanjem. Ključna stvar je izbor sigurnog mjesta gdje se sklanjamo tokom zemljotresa i zauzimamo “fetus” položaj. To je taj “trougao života”, mjesto gdje bi stepen rušenja bio manji i gdje bismo imali najmanje fizičke povrede tijela. O svemu ovome treba razmišljati na otvoren način. Prije nekoliko dana sam imala nezgodnu situaciju kada sam dala izjavu za jednu crnogorsku televiziju, koju je jedan broj medija prenio senzacionalistički, naslove su izvukli iz konteksta. To je izazvalo dosta problema. Kada sam na društvenim mrežama pogledala kako ljudi reaguju, zaključila sam dvije stvari: prvo, da ima jako puno prostora da se i mediji edukuju, a ja vas doživljavam kao svoju desnu ruku (konkretno, vaša kuća je uvijek, kada je u pitanju Područna jedinica Bar, to i bila, pa ne sumnjam da bi u ozbiljnijoj situaciji odnos bio krajnje profesionalan i odgovoran, a infomacije prenijete tačno i blagovremeno, ne nikako u senzacionalističkom tonu), drugo, pokazalo se da iz ove oblasti nemamo dovoljno znanja jer, ko je taj koji može reći kada će biti zemljotres. Postoje teorije iz oblasti nauke koja se bavi zemljotresima (seizmologija), da tamo gdje zemljotres nije bio određen broj godina ili decenija, naravno da postoji veća vjerovatnoća da se on desi. Postoje “zone zatišja” gdje, isto tako, imamo visok seizmički nivo i veliku seizmičku aktivnost, a da nije dugo bilo zemljotresa, pa se može desiti. Osim toga, postoje i najgori mogući scenariji koje su odradili ljudi iz struke, a obuhvatili su sve – šta bi se desilo, koliko bi imali klizišta, koja infrastruktura bi stradala, koje su, po naučnim proračunima, moguće ljudske žrtve… Na ovo treba gledati kao na realnost, a ne da se prozivamo i pitamo “zašto nas plašite” i “zašto uopšte o tome pričate”. Upravo je prepouka EU da se o tome stalno priča i da budemo svjesni opasnosti. Kao doprinos ovoj priči, navešću na vlastitom primjeru zbog čega je to bitno. Bila sam na obuci za zemljotres u Turskoj, gdje sam provela osam dana i osam noći. Na granici smo dobili radio-stanicu, zadatak i kompletan scenario. U jednom momentu, kad smo bili u kontejneru gdje se kao vrsta obuke, proizvodi zemljotres određene jačine, niko od deset ljudi (koji inače rade na poslovima iz ove oblasti – spasioci, vatrogasci, iz Hitne službe, Crvenog krsta), od šoka nije uradio ono što svi trebamo uraditi – zauzeo fetus položaj niti izbjegao opasnost koju izaziva padanje pokućstva. Zato i služe obuke i analize obuke i trening centri. U Crnoj Gori smo osposobili Trening centar, koji je lociran u Službi zaštite i spašavanja u Podgorici. Prostora za unapređenje ima kod svih, počev od pojedinca, koji kroz samoedukaciju može dati doprinos javnoj slici sa ciljem smanjenja nivoa panike i straha na manju mjeru, što može biti ključno.

The post Pavlica Dragišić: Građani se moraju edukovati, a o opasnostima od elementarnih nepogoda treba govoriti javno i glasno first appeared on BARinfo.

“Vatrogasci-spasioci su pokušali da priđu, ali je teren izuzetno nepristupačan. Noć ćemo provesti na terenu, zauzeli smo položaje”, saopštio je ranije za naše medije komandir Službe zaštite i spašavanja, Aco Vulević.

Dobra vijest je da je saniranje požara na Lisinju večeras proglašeno za prioritet, pa će rano ujutro na to područje biti upućen avion.

“Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Direktorata zaštite i spašavanja Miodrag Bešović su večeras dogovorili da na području Lisinja u jutarnjim satima otpočne gašenje iz vazduha. Nadamo se da će požar biti ugašen tokom prijepodneva”, saznaje Radio Bar i Bar Info od načelnice Područne jedinice Bar Direktorata zaštite i spašavanja Pere Pavlice Dragišić.

The post Požar na Lisinju ujutro će gasiti iz vazduha first appeared on BARinfo.

Ona je istakla da objekti nijednog trenutka nisu bili u opasnosti, da su ekipe na terenu i svuda “gdje se može prići razvlače crijeva”, za slučaj da se vatra razbukti. Svi se, ističe, nadaju slabljenju vjetra.

I požar u Pečuricama je pod kontrolom. Tamo, ističe ona, dežura ekipa ulcinjske Službe zaštite, koja je i u ugasila ovaj požar.

Pavlica Dragišić ističe odličnu međuopštinsku saradnju i navodi da su pri gašenju Baranima u pomoć priskočile i kolege iz Petrovca, Tivta i Kotora.

Požar na Golom brdu izbio je juče oko 18 sati.

The post Požar na Golom brdu pod kontrolom first appeared on BARinfo.

Na predavanju je govoreno o rizicima na našem području, stepenu edukacije, tj. postupanju učenika i nastavnika za vrijeme poplava, zemljotresa i sl.

Iz škole su kazali da planiraju organizaciju niza aktivnosti u cilju edukacije učenika i nastavnog kadra u vanrednim situacijama.

The post U OŠ Anto Đedović organizovana edukacija za postupanje u vanrednim situacijama first appeared on BARinfo.

„Program se sastoji od dvije komponente: poplave i požari, a glavni ciljevi su poboljšanje pravnog i institucionalnog okvira u vezi sa EU Direktivom o poplavama i institucionalnu saradnju među svim akterima uključenim u realizaciju, kao i poboljšanje prevencije, pripremljenosti i kapaciteta za pružanje odgovora na šumske požare na nacionalnom, regionalnom i EU nivou”, navodi načelnica Područne jedinice Bar Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, mr Pera Pavlica-Dragišić.

U okviru IPA FF programa, između ostalih brojnih aktivnosti, sprovedena su, kaže Pavlica Dragišić, takmičenja srednjih škola na temu smanjenja rizika od šumskih požara. U pitanju je bio pilot projekat takmičenja za koji su odabrane četiri srednje škole – tri iz u Podgorice (Medicinska, Ekonomska i Građevinska škola) i jedna iz Bara (Ekonomsko-ugostiteljska škola). Za takmičenje su formirani školski timovi sa mentorima, kojih je bilo ukupno sedam (četiri tima je imala građevinska škola, dok su preostale tri škole učestvovale sa po jednim timom).

Tim iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole iz Bara činili su Luka Gašić, Halil Huko, Ivan Dumezić, Nikola Glavićić, Rejan Đurović i Bakir Balić. U ime barske škole kontakt osoba je bio profesor pravne grupe predmeta, Neđeljko Đurović, a u ime Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a načelnica PJ Bar, mr Pera Pavlica Dragišić.

Aktivnosti u školama su trajale od septembra 2023. do februara 2024.godine, a odnosile su se na upoznavanje učenika sa rizikom od požara krozedukativno-informativne sadržaje na crnogorskom i engleskom jeziku. U barskoj SEUŠ bila je organizovana i posebno pripremljena i realizovanu prezentaciju načelnice PJ Bar.

Učenici su potom osmislili ideju za svoj rad na temu požari, u bilo kojoj likovnoj tehnici. Timovi su bili u obavezi da pripreme i kratki video zapis o svom radu sa porukom. Komisija sastavljena od četiri predstavnika, dva  iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a i dva iz Konzorcijuma programa, izvršila je bodovanje i odlučila o pobjednicima. Osnovni paramateri za bodovanje rada bili su vizuelni efekti, poruka rada, ključne riječi, originalnost i izrada video materijala, kao i tik-tok glasanje za određeni rad otvoreno jedan dan u određenom terminu, što je sve uticalo na totalnu impresiju i ocjenjivanje radova.

„Na osnovu rezultata bodovanja od strane Komisije, barska škola je dobila najveći broj bodova, ali je za ukupan redoslijed u sumarnom bodovanju prevagnulo TikTok glasanje. Važno je napomenuti da su crnogorski učenici pokazali visok nivo požrtvovanosti, želju da se detaljnije upoznaju sa problematikom rizika od požara i izraženu kreativnost i stepen uključenosti u postupak izrade rada. Sve škole su dobile na poklon tablet i određeni reprezentativni materijal samog projekta, kao i diplome o učešću u takmičenju/projektu“, ističe naša sagovornica.

Četiri učenika (dva iz Građevinske škole i po jedan iz Ekonomske i  Ekonomsko-ugostiteljske škole) zajedno sa mentorkom, učestvovali su kao posmatrači na terenskoj vježbi na temu gašenja šumskih požara, koja je sprovedena od 18. do 22. marta 2024. godine u Skoplju.

„Tema rada učenika SEUŠ-a predstavlja maslinu dok gori. Naime, nakon uvida u karakter i obim požara koji su se na ovom prostoru dešavali u posljednje vrijeme, učenike je posebno inspirisao požar u Mrkojevićima 2019. godine, kada je izgorjelo ili oštećeno više stotina maslina. Video film u trajanju od 60 sekundi, na najbolji način sveobuhvatno predstavlja kompilaciju prikaza veličine i ozbiljnosti rizika od požara, značaj i raznolikost vrijednosti opštine Bar koje su ugrožene, kao i tok aktivnosti Tima na stvaranju rada“, objašnjava Pavlica Dragišić.

Posebno zadovoljan učešćem učenika škole i njihovim doprinosom na Programu je direktor SEUŠ Milovan Joksović, koji naglašava da su učenici u svom angažovanju bili odgovorni i samostalni i da su iskazali  stavove mladih ljudi koji žele da daju doprinos zajednici za bolje sutra. Direktor škole izražava zahvalnost Direktoratu za zaštitu i spašavanje na ukupnoj organizaciji i uključivanju škole u projekat.

“Obrazovanje u oblasti vanrednih situacija je međupredmetna tema i ono ima svoje specifične ciljeve. Zahvaljujući učešću u ovakavom međunarodnom projektu učenicima je bila pružena šansa da kroz aktivnosti i sadržaj koji nije dio formalnog obrazovanja ili određenog predmeta steknu određene vještine, razviju timski duh i uspostave komunikaciju sa vršnjacima iz regiona. Ovakva iskustva u znatnoj mjeri doprinose razvoju određenih kompetencija kod učenika, ali i snaže njihov lični i socijalni razvoj. Tematsko određenje ovog IPA programa veoma aktuelno i blisko našoj javnosti tako da će učesnici najvjerovatnije nastaviti svoj angažman kao vršnjački edukatori”, naglasio je profesor Neđeljko Đurović.

“Učesće u ovom programu, a posebno prisustvovanje na vježbi za mene su bili izvanredno iskustvo. Vježba je odlično organizovana, vidjeli smo i naučili mnogo, svi učesnici su bili komunikativni i pratili su svoje zadatke u vježbi”, izjavio je učenik II-2, Ivan Dumezić.

The post VIDEO: Barska SEUŠ učestvovala na Međunarodnom takmičenju na temu smanjenja rizika od požara first appeared on BARinfo.

Pored vježbe evakuacije, uz prethodno odrađenu edukaciju svih učenika i nastavnika u OŠ “Kekec“ u Sutomoru, ove godine akcenat je dat na temeljitu pripremu odnosno preventivne mjere na planu zaštite i spašavanja od zemljotresa u OŠ „Mrkojevići“ u Pečuricama. Edukacija je sprovedena u periodu od 18. do 31. oktobra.

Prvog dana su edukovani svi učenici šestog, sedmog, osmog i devetog razreda, posebno za svaki razred. Edukacija je obuhvatila sve rizike koji mogu zadesiti Crnu Goru, a akcenat je dat na zemljotres kao najdominantniji rizik. Narednog dana je nastavljena edukacija svih učenika od 1. do 5. razreda, kroz pet odvojenih predavanja, kao i edukacija predškolske djece vrtića „Vukosava Ivanović Mašanović“, koji borave u prostorijama škole.

Načelnica PJ Bar realizovala i edukaciju kompletnog nastavnog i vannastavnog osoblja. Zaposleni su detaljno upoznati sa njihovim obavezama u slučaju požara, zemljotresa i drugih rizika u školi.

Obuka učenika u područnoj školi u Gorani iz svih razreda, kao i desetoro djece vrtića „Vukosava Mašanović“, je održana 24. oktobra. Predavanju su prisustvovali učitelji kao i vaspitačica u vrtiću. Istog dana u područnoj školi u Dobroj Vodi je održano predavanje svim učenicima od prvog do petog razreda, kao i djeci vrtića.

Kao završna aktivnost, 31. oktobra, pripremljena je i realizovana vježba evakuacije. Vježbi su prisustvovali uprava škole, kompletno nastavno i vannastavno osoblje, kao i svi učenici škole. Učesnici su pokazali zavidan nivo zainteresovanosti i ozbiljnosti u izvođenju vježbe.

Nakon uspješno izvršene vježbe evakuacije načelnica PJ Bar mr.Pera Pavlica –Dragišić obratila se učenicima i podsjetila koliko je važno sprovođenje edukacije i vježbi evakuacije, ponovila najbitnije postupke u toku zemljotresa i ukazala na neophodne redovne edukacije i blagovremene pripreme iz ove oblasti, zbog činjenice da se opština Bar nalazi u seizmičkoj zoni gdje se može očekivati zemljotres jačeg intenziteta.

Po završetku vježbe svoje utiske su iznijeli učenici i direktor škole. Učenica Dejla Lukač smatra da je vježba bila zanimljiva, jer su vidjeli praktičnu primjenu postupanja u hitnim slučajevima. Sva uputstva su bila jasna, među učenicima nije bilo zbunjenosti.

Učenica Nađa Nikezić je istakla da je vježba jako korisna jer su praktično naučili kako se ponašati u slučaju zemljotresa. Drago joj je da su učenici vježbu shvatili veoma ozbiljno i da su bili na visini zadatka.

„Vježba evakuacije u slučaju zemljotresa je jako važna, jer smo kroz nju naučili kako da na bezbjedan način napustiti školu, poštujući procedure i ne izazivajući dodatnu paniku. Od koristi su nam bila uputstva koja smo dobili prije vježbe i plan evakuacije“, smatra učenica Samra Tombarević.

Arijan Đurović ističe da je vježba bila veoma korisna i da je sve što je naučeno primjenjivo u slučaju konkretne opasnosti. Smatra da bi slične vježbe trebalo organizovati više puta godišnje.

Direktor OŠ „Mrkojevići“ Osman Grgurević naglasio je da je izuzetno zadovoljan dugogodišnjom saradnjom koju škola ima sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore.

„Edukacija učenika i zaposlenih za postupanje u vanrednim situacijama i sama vježba su veoma bitne kako bi u svakom trenutku bili spremni da adekvatno reagujemo. Za razliku od vježbe, sama prirodna nepogoda se dešava bez najave. Ako smo dobro isplanirali postupanje, podijelili odgovornosti, razradili procedure i praktično naučili kako postupiti u konkretnom slučaju naše šanse za bezbjedno napuštanje objekta, a samim tim i spašavanje ljudskih života i imovine su veće. Nadamo se da stečeno znanje nikada nećemo primjeniti u praksi, ali nas iskustva iz prošlosti i nauka podsjećaju da uvijek moramo biti na oprezu“, kazao je on.

***

Crna Gora je uspostavila Nacionalnu platformu za smanjenje rizika od katastrofa na konferenciji koja je održana 16. decembra 2014. godine u Podgorici i time postala 27. država u Evropi koja je uspostavila nacionalnu platformu.

Ključni koncept smanjenja rizika od katastrofa bazira se na SENDAI OKVIRU ZA SMANJENJE RIZIKA OD KATASTROFA (2015-2030), koji je usvojen na Trećoj Svjetskoj konferenciji za smanjenje rizika od katastrofa, održanoj 2015. godine u Sendaiju, Mijagi u Japanu i koji predstavlja prvi međunarodni ugovor, izgrađen na naučenim lekcijama iz primjene prethodnog Hjogo okvira za akciju 2005-2015.

Četiri su prioritetne oblasti Sendai okvira :

1.Unaprijediti razumijevanje rizika od hazarda,

2.Jačati institucionalni okvir za upravljanje rizicima od hazarda,

3.Investirati u smanjenje rizika i jačanje otpornosti prirodnih i društvenih sistema,

4.Unaprijediti spremnost za odgovor na katastrofe i obnovu kroz oporavak, rehabilitaciju i rekonstrukciju.

„Naučene lekcije i iskustva, ukazuju nam da su gradovi u najvećoj opasnosti, ponajviše zbog brze urbanizacije, prenaseljenosti i naseljavanja u opasnim zonama. Osim toga, urbanisti i menadžeri moraju obratiti više pažnje na greške koje mogu dovesti do gubitka života i imovine. U urbanim sredinama do povećanja rizika najčešće dolazi zbog porasta broja stanovnika i gustine naseljenosti u pojedinim zonama, slabe gradske uprave, neplanskog razvoja, nedostatka raspoloživog zemljišta za građane sa niskim primanjima, neprimjerene gradnje, pretjerane koncentracije komercijalne imovine i uništavanja životne sredine“, pojasnila je mr Pavlica-Dragišić.

The post Brojna predavanja i vježba evakuacije u OŠ Mrkojevići first appeared on BARinfo.

Među članovima Radne grupe, bilo je i dvoje službenika iz Bara – mr Pera Pavlica Dragišić, načelnica PJ Bar Direktorata za zaštitu i spašavanje i Žarko Lukšić, pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

V.d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje, Miodrag Bešović, ocijenio je da je dokument izrađen izuzetno kvalitetno i da se od njega očekuje mnogo.

„Ovaj dokument je rezultat rada predstavnika svih institucija koji su učestvovali u njegovoj izradi. Ovo je bitan segment u sistemu za smanjenje rizika od katastrofa. Crna Gora treba da je ponosna na ovaj dokument, koji ćemo danas poslati Evropskoj komisiji na mišljenje“, rekao je Bešović.

Koordinator projekta, mr Ljuban Tmušić kazao je da će godine koje predstoje pokazati kolika je važnost dokumenta.

„U okviru projekta smo realizovali početni sastanak, pet tehničkih sastanaka, četiri konsolidaciona i završni sastanak. U proteklih 18 mjeseci pripremili smo odgovore na 51 pitanje. Osim što smo pripremili dokument „Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa Crne Gore“, pripremili smo i njegov sažetak. Takođe smo završili i Bazu podataka o rizicima“, rekao je Tmušić.

Najavio je da će Direktorat od nove godine početi da priprema novu strategiju za smanjenje rizika od katastrofa Crne Gore 2025-2030.

„Na javnoj raspravi je Nacrt zakona o obnovi nakon katastrofa, koji smo takođe uradili u ovoj godini. Taj dokument treba da definiše jedinstvenu metodologiju za procjenu šteta, gubitaka i potreba nakon katastrofa, program pomoći i program obnove nakon katastrofa“, kazao je Tmušić.

Aleksandar Dlabač i Biljana Medenica predstavili su aplikaciju Bazu podataka o rizicima, namijenjenu sistemu zaštite i spašavanja i institucijama kojima su podaci potrebni u kriznim situacijama.

Projekat je počeo sa realizacijom 1. aprila 2022. godine. Procjena sposobnosti obuhvata detaljnu analizu tehničkih, finansijskih i administrativnih kapaciteta vezanih za: geološke rizike, klimatske promjene, poplave, šumske požare i požare na otvorenom prostoru, zarazne bolesti ljudi/epidemije, zarazne bolesti biljaka i životinja, tehničko-tehnološke nesreće, rizike u privrednim i vanprivrednim objektima i ustanovama – kritična infrastruktura.

The post Završena izrada dokumenta Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa Crne Gore first appeared on BARinfo.

“U međuvremenu od posljednje vježbe, Uprava škole i kolektiv ažurirali su Plan zaštite i spašavanja od zemljotresa, a u toku su i pripreme za izradu Plana zaštite i spašavanja od požara”, navela je mr Pera Pavlica-Dragišić načelnica PJ Bar Direktorata za zaštitu i spašavanje.

Ona je napomenula da škola ima veoma dobru saradnju sa njihovim Direktoratom, a kao rezultat toga je da je još 2013. urađen je Plan zaštite i spašavanja od zemljotresa, koji predviđa redovno sprovođenje vježbi evakuacije, kao najznačajniji vid preventivne edukacije i blagovremenih priprema za eventualne realne situacije.

Plan sadrži, do detalja razrađenu, šemu evakuacije po kojoj se precizno zna kojim se pravcem učenici kreću kada napuštaju učionice i na koji od raspoloživih izlaza iz škole, idu do poligona koji je Planom predviđen za zborno mjesto kao najbezbjednija zona. Šema evakuacije, kao i piktogrami nalaze se na vidnim mjestima u školi.

“Vježbama evakuacije prisustvovala je uprava škole i kompletno nastavno i vannastavno osoblje, koji su u prethodnom periodu edukovali učenike za postupke ponašanja u slučaju zemljotresa i pripremili ih za predmetnu vježbu evakuacije. Učenici su pokazali značajan nivo ozbiljnosti i informisanosti na temu postupanja u slučaju zemljotresa i izvođenja evakuacije iz škole. U skladu sa Planom i šemom evakuacije, vježba je završena za deset minuta”, navela je mr Pavlica-Dragišić.

Direktorka škole Slavica Radević zahvalna je MUP-u i Direktoratu za zaštitu i spašavanje na brizi i saradnji po pitanju preventivnih aktivnosti i smanjenja rizika u svim vanrednim situacijama.

Koordinator škole za vanredne situacije prof.geografije Olivera Novaković, kroz međupredmetni program, redovno obrađuje nastavne jedinice iz oblasti seizmologije i postupanje u slučaju rizika od zemljotresa.

Načelnica PJ Bar mr Pera Pavlica-Dragišić se obratila i učenicima, obrazložila zašto je važno redovno sprovođenje vježbi evakuacije, ponovila najbitnije postupke u toku zemljotresa u školi, kao i u stanu, odnosno kući i ukazala na neophodnost redovne edukacije i blagovremenih priprema iz ove oblasti, zbog činjenice što se opština Bar nalazi u seizmičkoj zoni gdje možemo očekivati zemljotrese određenog jačeg intenziteta. Pohvalila je njihovo angažovanje i za obje smjene dala ocjenu ODLIČAN za vježbu.

“Područna jedinica za zaštitu i spašavanje Bar poziva i ostale škole i druge ustanove, institucije i subjekte, koji do sada nijesu preduzeli neophodne radnje da, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, preduzimaju preventivne mjere i aktivnosti. U to spadaju edukacija zaposlenih, nabavka elementarne opreme za zaštitu i spašavanje, izrada planskih dokumenata za dominantne rizike, redovne vježbe evakuacije i naš Direktorat stoji svima na raspolaganju na planu pružanja stručne pomoći”, zaključila je mr Pavlica-Dragišić.

OŠ “Jugoslavija” je najmnogobrojnija osnovna škola u opštini Bar i broji 1275 učenika u 50 odjeljenja. U prvoj smjeni ima 33 odjeljenja sa 900 učenika, a druga smjena broji 17 odjeljenja sa 375 učenika. U skladu sa zakonskim obavezama redovno se, jednom godišnje, realizuju dvije vježbe evakuacije, po smjenama.

The post Održane dvije vježbe evakuacije u OŠ Jugoslavija first appeared on BARinfo.

Uz bogato ilustrovanu prezentaciju sa značajnim brojem informacija, fotografija i video materijala, zaposleni i učenici su upoznati sa dominantnim rizicima na području naše opštine, s akcentom na poplave, požar i zemljotres, sa najčešćim nesrećama i nepogodama posljednjih decenija, značajem preventivnih aktivnosti i obučavanja za takve situacije. Naglasak u predavanju dat je na postupanje prilikom velikih nesreća i nepogoda, a posebno je obrađeno postupanje prije, u toku i nakon zemljotresa.

Kako je istaknuto, glavni cilj predmetne aktivnosti bilo je:

-Podizanje javne svijesti učenika i zaposlenih o značaju obrazovanja o riziku od katastrofa i postupanju u vanrednim situacijama;

-Podizanje svijesti i naglašavanje odgovornosti nastavnog i vannastavnog osoblja u smanjenju rizika od katastrofa i izgradnji otpornije škole;

-Edukacija učenika o sistemu zaštite i spašavanja, koja uključuje upoznavanje sa rizicima, preventivne mjere, postupke u toku i poslije nastanka vanredne situacije, s naglaskom na dominantni rizik-zemljotres;

-Izvođenje vježbe evakuacije, kao jedne od najznačajnijih preventivnih aktivnosti, u narednom periodu i najmanje jednom godišnje;

-Osposobljavanje škole da samostalno ubuduće organizuje i izvodi određene preventivne radnje i mjere u cilju smanjenja rizika od zemljotresa.

“Učenici su pokazali veliki nivo zainteresovanosti za predmetnu problematiku i aktivno su učestvovali u praktičnom dijelu obuke. Na predavanjima učenicima su kroz praktične primjere date smjernice kako da reaguju u određenim vanrednim situacijama. Mada se većina vanrednih situacija ne može spriječiti, učenicima su data uputstva i savjeti o aktivnostima koje treba da preduzmu prije nastanka, tokom trajanja i nakon završetka vanredne situacije kako bi umanjili štetne posljedice”, kazala je mr Pera Pavlica Dragišić.

Direktorka škole Jadranka Milić izrazila je zadovoljstvo što je i njihova škola prošla kroz realizaciju predmetne edukacije i naglasila spremnost za sve vidove saradnje na temu smanjenja rizika od katastrofa.

Zaposleno osoblje i učenici škole iskazali su visok nivo zainteresovanosti za oblast zaštite i spašavanja i prezentovane teme. Takođe su pokazali visok nivo samosvijesti i ozbiljnosti pri izvođenju vježbe evakuacije.

“Zahvalni smo vam za ovu edukaciju. Vjerujem, kada bi zaista bio zemljotres da bi se mnogo bolje snašli nego prije svega što smo naučili. Najvažnije je zauzimanje ‘fetus položaja’, smireno napuštanje prostorije i izbjegavanje panike!”, kazao je Jovan Pobor, učenik VIII razreda.

“Bilo je jako interesantno, posebno obuka za postupanje u slučaju zemljotresa. Do sada nikada nismo imali priliku čuti o ovoj temi i primjeniti znanje u praksi”, objasnila je Itana Pejanović, učenica III razreda.

U realizaciji ovih edukativnih aktivnosti učestvovali su direktorka škola Jadranka Pešić, cjelokupna Uprava škole i svi zaposleni. Edukaciji su prisustvovali i predsjednica Savjeta roditelja Darinka Branković, kao i zaposleni i djeca iz Vrtića „Sunce“, koji radi u okviru škole. Na predavanju su bili prisutni i svi službenici MUP-a-Direktorat za zaštitu i spašavanje-Područna jedinica Bar.

The post U Virpazaru održano predavanje o postupanju za vrijeme vanrednih situacija first appeared on BARinfo.