Sa namjerom da zaokruže lijepu, dvodnevnu priču u slavu mora, brodova, tradicije, očuvanja kulturnog identiteta i bezvremenih vrijednosti, organizatori su u Galeriji „Velimir A. Leković“ okupili učesnike i goste, gdje su sumirani utisci, dodijeljene nagrade, priznanja i zahvalnice. Ovom prilikom je otvorena i izložba fotografija koje je selektovao Goran Grković. Na njima su uspješno zabilježeni brojni trenuci koji oslikavaju duh i rad majstora kalafata, a predstavljaju i svojevrstan omaž tradiciji drvene brodogradnje.

Prvo mjesto na regati, čije je održavanje do samog početka bilo neizvjesno zbog najavljenih loših vremenskih prilika i „narandžastog“ meteo alarma, osvojila je posada Jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, koja je jedrila na ojedrenoj barci kalafatske radionice „Bokovac“ iz Bara. Posadu su činili Antonije Pušić (Rambo Amadeus), Jovica Rašović i Dušan Vuković.

„Želim da zahvalim porodici Bokovac, jer je izrada deset barki zaista veliki podvig. Današnje iskustvo me podsjetilo na djetinjstvo, jer sam prvo jedrenje imao sa ocem, baš na takvoj barci. Naravno, ona nije bila u toj mjeri unaprjeđena kao što su to Nenadove (Bokovac) barke, ali je i ona bila na to ‘latinsko’ jedro. Bili su to moji prvi koraci u jedrenju. Imao sam tada šest-sedam godina… Smatram da nam upravo to fali – propagiranje jedrenja i to baš ovakvog, ojedrenih barki koje su pristupačne svakom čovjeku. Mi, kao mala, siromašna zemlja imamo kompleks od luksuza, pa ko god dođe do nekih para, on bi odmah da ćera neke glisere, jahte… Mogima je to nedostižno, ali maštaju o tome. A, ispred nosa im stoji mogućnost da jedre svakog dana sa barkama. Tako da – ljudi, jedrite, to je plemenito, to je ekološki, a do Nenada i njegove ekipe se lako može doći“, poručio je Pušić u razgovoru za Radio Bar i Bar Info.

Objašnjavajući kako se povezao sa porodicom Bokovac, prisjetio se da se to dogodilo prije desetak godina, u periodu kada je restaurirao očevu barku.

„Moj otac je umro, nije dočekao da završim posao. Iako on, u vremenu kada sam počinjao rad na barci, više nije bio za more i plovidbu, želio sam da je restauriram njemu u čast. Tako sam se upoznao sa Bokovcima“, otkriva svestrani, harizmatični Pušić.

Prvo mjesto na regati pripisuje sreći, jer je, kako kaže „u Baru danas bilo dosta dobrih jedriličara“. Na opasku da nije sreća ta koja igra presudnu ulogu, već spretnost i znanje, decidan je da je „na moru sreća neophodna i na prvom mjestu“.

Drugoplasirani učesnici regate su posada kluba Udruga „Porto Lovrana“ iz Hrvatske, koja je jedrila na kvarnerskom gucu. Činili su je Raimond Randi i Igor Hrelja. Treće mjesto je pripalo domaćinima, Jedriličarskom klubu „Latinsko jedro“. Kormilario je Emilio Gavran, a posada su bili Dušan Raičević i Petronije Martinić.

Uz čestitke na hrabrosti da ideju dovede do inicijative, a potom i zaokruži uspješan projekat, okupljeni u barskoj Galeriji su, na početku završne svečanosti, gromkim, srdačnim aplauzom pozdravili direktoricu Jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“, Miroslavku Lalu Bokovac.

Dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, likovna kritičarka i modna dizajnerka je, nakon jučerašnjeg učešća na panelu u „Kući maslina“ gdje je kao bivša direktorica krucijalnih institicija kulture  Crne Gore izlagala u svojstvu istoričarke umjetnosti, danas je publici omogućila da vidi na koji način ona koristi elemente kulturnog nasljeđa i dobara u svom dizajnerskom radu. U Galeriji su tako bili  izloženi modeli u svili s elemetima dobrotske čipke, čija je izrada zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, a koja je upravo brodovima stigla u Boku iz Venecije. Još jedna spona je, kako je objasnila, i čuvena hrvatska, Paška čipka koja je, isto tako, uticajem Venecije, došla u Hrvatsku, takođe brodovima… Manifestaciju koja je obilježila praznični dan u Baru i njenu finalizaciju u Galeriji, dr Miranović je kvalifikovala kao „fantastičnu“.

„Danas je naš veliki praznik, Dan nezavisnosti, pa sam razmišljala da li su ljudi otputovali, da li će biti u prilici da se odazovu i dođu, a i vremenski uslovi su bili nepovoljni… Međutim, sve nam je išlo na ruku, pa je puno publike i gostiju, a i regata je okonačna kako treba. Imamo priliku da uživamo u fotografijama koje pričaju porodičnu sagu familije Bokovac, rodonačelnika kalafatskog zanata na ovdašnjim prostorima, a selektor izložbe iz raznih fundusa je Goran Grković. Čuli smo tokom manifestacije da je, još od Ilira i kraljice Teute, pa preko antike i svih vjekova koji su nam donijeli i renesansu i barok, svilu i čipku, razne začine, sve stizalo brodovljem… I naše komšije Hrvati su razne delicije i ono što baštine kao svoje nasljeđe, takođe, dobili upravo brodovima. Brodove bih mogla uporediti sa internetom – svi oni noviteti koji nam sada stižu preko društvenih mreža, nekada su stizali brodovima. Lijepo je zato što porodica Bokovac baštini tradiciju izrade drvenih brodova tehnikom kalafatanja, pa se nadam da će jučerašnja panel diskusija i današnja izložba doprinijeti da se kalafatski zanat finalno zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore“, kazala je za naše medije dr Miranović.

I direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dr Petra Zdravković smatra da su „manifestacije ovog tipa od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ali za Bar posebno“.

„To iz razloga što Crna Gora, u kontekstu Boke, često i organizuje ovakav vid događaja, dok u Baru i nisu zastupljeni u značajnijoj mjeri. Zaista teba iskazati veliku zahvalnost porodici Bokovac, ne isključivo zbog organizacije manifestacije, koja je samo posljedica onoga čime se oni bave i što rade. Pri tome mislim na njihov matični posao i djelatnost – izgradnju drvenih, tradicionalnih barki, što je jedinstveno u Crnoj Gori. S aspekta Uprave za zaštitu kulturnih dobara, moram da naglasim da je prihvaćena inicijativa za uspostvljanje zaštite za tradiciju izrade drvenih barki i da će se, nadam se, uskoro pristupiti njihovoj valorizaciji“, istakla je dr Zdravković.

Dugogodišnji prijatelj Jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Nj.E. Veselko Grubišić, čestitao je građanima Dan nezavisnosti, a porodici Bokovac, koju je nazvao „čuvarom crnogorske pomorske baštine“, poručio da „nastave smjelo i odvažno putem kojim decenijama hode“.

„Srećan sam što su u Bar barkama došli moji sunarodnici iz Lovrana, Rijeke, Splita, a drago mi je i što porodica Bokovac odlazi u Hrvatsku. To je izvrstan način za razmjenu iskustava. Kompletan program koji je bio vezan i za ovu vašu lijepu, novu ‘Kuću maslina’, bio je odličan. Tu je vrlo važno i druženje, jer su pomorci jako druželjubivi, simpatični ljudi sa kojima je jako lijepo provesti vrijeme. Imaju tu silnu, lijepu energiju, pa mi je bila čast, kao veleposlaniku Hrvatske u Crnoj Gori, i malo pomoći, i biti danas ovdje sa vama, i proslaviti Dan nezavisnosti“, istakao je ambasador.

Za organizatora ovako zahtjevne manifestacije nema veće satistfakcije nego kada na kraju, sa osmjehom i olakšanjem može reći „zadovoljna sam, sve je bilo baš onako kako sam i očekivala“.

„Iako se vrijeme mijenjalo iz časa u čas, nekako sam znala da će prognoza da pogriješi. Znala sam da ne može da se desi da ne održimo regatu, jer kad nešto radite iz ljubavi, čistih emocija, onda se sve poklopi. Regata je završena, svi smo pobjednici. Zahvaljujem se svim prijateljima koji su prevalili veliki put da budu dio naše, barske priče. Iznova smo dokazali da Jadran ne poznaje granice, da Jadran spaja, a da je uspjeh u zajedništvu“, poručila je Miroslavka Lala Bokovac, koja se zahvalila svim sponzorima i institucijama na doprinosu.

„Uvažili su nas i bivši olimpijci, a predsjednik Jedriličarskog saveza Hrvatske, Marin Lovrović mi je udijelio poseban kompliment, rekavši da bi volio da u njihovom udruženju imaju osobu poput mene“, sa ponosom je ispričala Lala Bokovac.

Manifestaciju ovog tipa, obima i značaja, ne bi bilo moguće ralizovati bez iskrene i velike podrške lokalne uprave, na čelu sa predsjednikom Opštine Bar, Dušanom Raičevićem. Zahvalnice su dodijeljene svim učesnicima regate, Jedriličarskom savezu Crne Gore, Turističkoj organizaciji Bar, Kulturnom centru Bar, Opštoj bolnici Bar, Ministarstvu odbrane, Marini AD, predstavnicima Ambasade Hrvatske u Crnoj Gori, upravniku Galerije „Velimir A. Leković“, dr Milunu Lutovcu, dr Anastaziji Miranović, Vasiliju Laloševiću…

Svečanost je izvrsnom izvedbom deset pjesama uveličao nastup hora Osnovne škole „Njegoš“ sa Cetinja, pod dirigentskim vođstvom profesorice Andree Stanković, kojoj je, takođe, uručen prigodan poklon.

The post Pobjednici regate Novljani na ojedrenoj barci Bokovaca first appeared on BARinfo.

Šest epizoda, uvodna i pet prevedenih na engleski jezik, predstavljaju višedimenzionalno putovanje kroz minula vremena i identifikovanje nekih od ključnih tačaka nastanka i razvoja našeg grada. O odnosu istorije i arheologije, multidisciplinarnosti u istraživanjima, nalazima i interpretaciji, kao i o mnogim drugim temama, u studiju Melosa govorili su arheolozi Dejan Drašković, Miloš Živanović i Goran Pajović,  osvrt na podvodnu arheologiju dala je arheološkinja Petra Zdravković, dok je kustoškinja Draginja Radonjić govorila o Zavičajnom muzeju Bar.

Prva epizoda podcasta Budućnost prošlosti biće dostupna na YouTube kanalu (Melos Podcast Production) 06. jula 2022. godine, dok će se ostale epizode objavljivati utorkom.

Na ovom linku možete pogledati prvi podcast:

The post Arheolozi iz Bara gosti serijala Budućnost prošlosti first appeared on BARinfo.