Kako ističu, uništeno zelenilo nije samo obična ograda, već rezultat rada radnika gradskog zelenila koji su više od 30 godina ulagali trud, vrijeme i znanje kako bi ovaj prostor bio uredan i zdrav.

„Jednim neodgovornim potezom uništeno je ono što su ljudi godinama strpljivo stvarali i održavali. To nije samo šteta na biljkama, već i nepoštovanje prema njihovom radu i prema zajedničkom prostoru“, navodi se u saopštenju.

Iz Komunalnog preduzeća podsjećaju da zelenilo grada postoji zahvaljujući ljudima koji ga svakodnevno njeguju, te apeluju na građane da ga čuvaju.

The post U Makedonskoj ulici uništen pitosporum star preko tri decenije first appeared on BARinfo.

Melija (Melia Azedarach) je listopadno drvo porijeklom iz južne i istočne Azije i Okeanije, visine 12 do 15 m. Krošnja je rijetka, široka, zaobljena. Cvjetovi su mali, prečnika do 2 cm, čine ih 5-6 slobodnih svijetloljubičastih latica, skupljenih u 30 cm duge metličaste cvatove. Izuzetno je lijepog mirisa, koje mnoge podsjeća na vanilu.

Odgovara joj potpuno sunčano mjesto zaštićeno od naleta vjetrova, jer je krta, pa se često mogu tokom naleta barske bure naći odlomljene grane ili čak rascijepljena čitava stabla. Izuzetno je dekorativna biljka jer daje blijedosmeđe plodove koji ostanu na drvetu dugo nakon nestanka listova, kao ukras. U plodovima su sjemenke koje su po sredini šuplje, pa se u zemljama Mediterana koriste za izradu nakita i molitvenih krunica – brojanica. Drvo se ranije upotrebljavalo za izradu namještaja i muzičkih instrumenata. Ekstrakt listova odbija skakavce, a sa plodovima treba biti oprezan jer su otrovni.

Pitosporum je jedan od najmirisnijih zimzelenih grmova (ili niže stablo). Jako je razgranat, i do pet metara visine i širine. Listovi su duguljasto ovalni, kožasti, sjajni, uvinutih rubova. Cvjetovi su bijeli ili žućkasti i ugodnog mirisa, skupljeni u štitce na vrhovima grančica. Cvjeta od ranog proljeća do kraja ljeta. Plod je jajoliki, prečnika do 1 cm, i sadrži puno crnih sjemenki koje su ljepljivog crvenog ovoja. Nekad su ga starotopolička djeca koristila za puvalice.

Prirodno raste na području Japana, Koreje i Kine, a u Evropu je unešen u prvom dijelu 19. vijeka. Na cijelom Sredozemlju gaje se zasebni primjerci ili u grupama kao živa ograda. Odgovara mu vlažna zemlja na punom suncu ili polusjeni, otporan je na sušu, hladne temperature i siromašnu zemlju.

Cvjetove rado posjećuju pčele koje sakupljaju nektar. Med koji se dobija od njega je svijetložut ili zelenkast, malo gorak ali ukusan. Smatra se da povoljno djeluje pri bolestima disajnih organa.

The post Još od sedamdesetih, grad miriše od melije i pitosporuma first appeared on BARinfo.