Dozvoljena je upotreba plastičnih kesa, debljine zida više od 50 mikrona.

Vlada je ranije donijela Uredbu o naknadi koju plaća prodavac za upotrebu ovakve kese i ona iznosi 0,03 eura po komadu. Međutim, sve žitelje Crne Gore, pa i Barane, u prodavnicama je danas dočekala neprijatna situacija u vidu naplaćivanja čak 15 centi po preuzetoj kesi. Dakle, prodavac za kesu plaća 0,03 centa, a prodaje je po 15 centi.

Zato, jedini je spas od ovakvog načina zavlačenja ruke u džep građana nošenje cegera.

Dozvoljene za upotrebu su i kese do 15 mikrona debljine zida, one tanke za pakovanje hrane i proizvoda.

Zabranjene su plastične kese debljine zida od 15 do 50 mikrona, otprilike one koje su davali u marketima na kasi. Zabranjeni su i neki plastični proizvodi za jednokretnu upotrebu: štapići za uši (osim onih koji se koriste za uzimanje briseva), plastične slamčice, plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.

Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, istakao je da se “u mnogim trgovačkim lancima širom zemlje, potrošačima naplaćuju kese i torbe koje sadrže logotip, naziv, slogan ili znak trgovca, što je, prema Zakonu o zaštiti potrošača, nedozvoljeno, jer takve kese ne smiju biti naplaćene pošto se smatraju promotivnim materijalom“.

“Takođe, sem ovog problema pojavio se i novi problem jer trgovci naplaćuju po 15 centi dozvoljene plastične kese, tako da, po običaju svaki društveni boljitak ide na trošak potrošača. Nije sporno uvođenje zabrane kesa ali je teško prihvatljivo da potrošači na kraju moraju da plate sve, pa čak i unapređenje naših ekoloških standard i poboljšanje uslova zaštite životne sredine”.

The post Neke plastične kese zabranjene, neke nisu – ove što nisu su 15 centi komad first appeared on BARinfo.

Šta tačno to podrazumijeva, koliki je značaj ove odredbe za zdravu životnu sredinu i što je alternativa za građane koji su navikli na upotrebu plastične ambalaže, za Radio Bar i Bar info, razgovarali smo sa Radomanom Vukićem, samostalnim savjetnikom u Agenciji za zaštitu životne sredine i Ninom Mihailović, projektnom koordinatorkom u NVO “ Green Home”, koja se posvećeno bavi zaštitom životne sredine i konceptom održivog razvoja.

„Za kvalitetnu i zdravu životnu sredinu veoma je značajno što je Zakon predvidio izbacivanje nekih plastičnih stvari iz upotrebe, ali mislim da bi trebalo, kako bi se otklonile nedoumice, donijeti podzakonski akt – pravilnik ili uredbu, koji bi bliže odredili i pojasnili što tačno znači ta odredba. Zakon je predvidio eliminisanje iz upotrebe pojedinih plastičnih predmeta, za neke će biti plaćana taksa, odnosno novčana naknada, što će značajno smanjiti upotrebu plastike. Plastika zagađuje životnu okolinu, a utiče negativno na namirnice i hranu koja se pakuje u plastičnu ambalažu. Svjedocima smo da su korita rijeka i naša okolina zatrpani plastičnom ambalažom, koja odlazi u Skadarsko jezero, na primjer, što može proizvesti trovanje riba”, kazao je Radoman Vukić, savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gore.

U NVO „Green Home”, koji su prepoznatljivi po aktivnostima koje promovišu zaštitu okoline, takođe, smatraju da je ova odredba Zakona izuzetno značajna, i da će generisati znatno manje štetnog otpada.

„Zabrana će donijeti velike benefite za životnu sredinu, jer je plastika materijal koji se sporo razgrađuje (za neku je potrebno i sto godina, a neka se nikada ne razgradi), a prilikom tog procesa ispušta izuzetno toksične materije. Takođe, te materije ulaze u hranu koja je upakovana u plastičnu ambalažu, što se zatim prenosi do krvi i ljudskog mozga. Istraživanja potvrđuju njihovu prisutnost u nekim namirnicama, pa čak i na česticama morske soli”, kazala je za Radio Bar i Bar info, Nina Mihailović, iz „Green Home”, koja potvrđuje da neće sve kese biti uklonjene iz upotrebe, kao i da postoji adekvatna zamjena za plastične upotrebne stvari, te da kod građana, ova odredba ne bi trebalo da stvara otpor, uprkos ukorijenjenim navikama.

„Kese određene debljine i dalje će moći da se koriste, a klasični cegeri, koji sve više postaju i modni detalj, peru se, lagani su i trajni, zamijeniće tanke najlon kese koje su u širokoj upotrebi u trgovini. Slamke nisu nešto što je nužno potrebno, ali oni koji ih preferiraju, mogu koristiti staklene i metalne, koje se lako peru i mogu se trajno koristiti. Isto tako, kada se radi o štapićima za uši, i njih ćemo imati na raspolaganju, ali izrađene od konoplje i pamuka, koje već možemo kupiti u našim trgovinama. Plastične boce i čaše zamijeniće, takođe, zdraviji materijali koji ne nanose štetu ljudskom zdravlju i okolini. Zato svi treba da sa radošću prihvatimo nove zakonske odredbe, koje će značajno uticati i na smanjenje količine štetnog otpada. Nadam se da će ovo biti podsticajno za odvajanje i recikliranje, koje treba da počne u domaćinstvu”, kazala je Mihailović, koja je upozorila da u Crnoj Gori postoji 230 nelegalnih deponija, a samo dvije sanitarne, u Podgorici i Baru, od kojih  „Možura” ima veoma kratki upotrebni vijek.

“Moramo mijenjati navike i shvatiti da je to korist za nas, jer svi negativni i štetni uticaji iz životne sredine, vraćaju se upravo nama. Na to nas obavezuje i potencijalno članstvo u EU, jer zatvaranje poglavlja 27, koje se odnosi na ovu problematiku, jasno propisuje mjere i kriterijume koje bi trebalo da ispunimo”, zaključuje Mihailović.

The post Od 20. oktobra zabrana upotrebe plastičnih kesa, čaša, slamki, štapića za uši… first appeared on BARinfo.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, kazao je da Zakon o upravljanju otpadom, koji je u skladu s najvišim evropskim standardima, donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom u Crnoj Gori.

„Jedna od bitnih njegovih komponenti je upravo ta da pruža priliku za razvoj zelene ekonomije, koja će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti efikasnije korišćenje prirodnih resursa. Zakon o upravljanju otpadom predstavlja dugoročnu viziju Crne Gore kao ekološke države, u kojoj je zaštita prirode imperativ. Upravljati otpadom istovremeno predstavlja i zaštitu javnog interesa. Usvajanjem ovog zakona smo pokazali da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje za buduće generacije“, istakao je Ćulafić.

Zakon o upravljanju otpadom, kako je rekao, nije samo tehničko rješenje, već ključan korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, objasnio je da je jedna od bitnih stvari u Zakonu proširena odgovornost uvoznika, odnosno proizvođača.

„Ne samo da smo prenijeli EU direktive u ovaj Zakon, nego smo i išli preko toga. Bez obzira što EU direktive ne prepoznaju gume za sistem proširene odgovornosti, mi smo novim Zakonom uključili i gume imajući u vidu istorijski problem guma kao otpada“, rekao je Vitomirović.

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić, podsjetio je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen 4. aprila ove godine, a stupio na snagu 20. aprila.

„U proteklom periodu donijeto je niz izmjena najvažnijih EU direktiva koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. To su izmjene okvirne direktive, direktive o deponijama, otpadnoj ambalaži, otpadnoj električno elektronskoj opremi i otpadnim baterijama. U okviru svih novina EU zakonodavstva poseban akcenat prilikom izrade Zakona o otpadu dat je pri uspostavljanju efikasnog organizovanja sistema proširene odgovornosti proizvođača i to za sljedeće vrsta proizvoda: ambalaže, električno-elektronsku opremu, baterije, akumulatore, vozila i otpadne gume“, naveo je Stanišić.

Kada je riječ o privredi, nerješavanje pitanja upravljanja otpadom bi, kako je rekao, imalo negativan uticaj na poslovni ambijent, a posebno bi bio pogođen turizam.

„Ova zakonska rješenja će pozitivno uticati na poslovni ambijent, imajući u vidu da se podstiču principi cirkularne ekonomije, a to je da se što manje otpada proizvede, a ako se ipak proizvede da se što više reciklira. Ovim će se postići privredna društva du budu inovativnija u poslovanju“, objasnio je Stanišić.

Članom 62 Zakona o upravljanju otpadom definisana je zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona.

„Zabranjuje se i upotreba jednokratne plastike, a to su štapići za uši (osim štapića koji se upotrebljavaju u medicinske svrhe), pribori za jelo, štapići za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, štapići za pridržavanje balona, posude kao što su kutije sa poklopcem ili bez njega namijenjene neposrednoj konzumaciji ili kasnije, posude za napitke od ekspandiranog polistirena uključujući njihove čepove i poklopce, kao i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena. Ostali plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ulaze u sistem proširene odgovornosti“, rekao je Stanišić.

Naglasio je da zabrana upotrebe pomenutih proizvoda počinje 20. oktobra, kontrolu će vršiti tržišna inspekcija, a raspon kazni je od hiljadu do 40 hiljada eura.

„Donošenjem Zakona o upravljanju otpadom Crna Gora namjerava da do 31. decembra 2030. godine sprovode Član 11 Stav 2 okvirne direktive o otpadu, direktive EU o izmjeni okvirne direktive o otpadu na način da se pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadni materijal kao što su papir, metal, plastika i staklo na najmanje 50 odsto cjelokupne mase ovog otpada, kao i pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje neopasni građevinski materijal na najmanje 70 odsto cjelokupne mase ovog otpada“, saopštio je Stanišić.

Kako je rekao, Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, čime će se direktno uticati na smanjenje količine ovog otpada na deponijama.

„Za deponovanje miješanog komunalnog otpada plaća se posebna naknada za odlaganje. Za deponovanje miješanog komunalnog otpada procjenjuju se prihodi na godišnjem nivou, oko 820 hiljada eura, ako visina naknade bude pet eura po toni ovog otpada. Na godišnjem nivou deponovano je 163.971 tona miješanog komunalnog otpada“, rekao je Stanišić.

Naknada za odlaganje otpada na deponiji, kako je pojasnio, uvedena je kako bi se preduzeća i pojedinci podstakli da odlažu manje otpada na deponiju i da koriste i kupuju proizvode od materijala koji se može ponovo upotrijebiti i reciklirati.

„Korišćenje deponija nije održiva metoda odlaganja otpada i šteti životnoj sredini. Jedinice lokalne samouprava koje privremeno skladište komunalni otpad duže od godinu, na lokaciji za privremeno skladištenje, dužne su da plaćaju godišnju naknadu po toni komunalnog otpada“, kazao je Stanišić.

Procjena je da se, kako je rekao, u Crnoj Gori godišnje proizvede 90 hiljada tona neopasnog građevinskog otpada.

„Jedinice lokalne samouprave ne plaćaju naknadu za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada ako subjekat koji upravlja građevinskim otpadom prerađuje taj otpad u skladu sa ciljevima koji se odnose na recikliranje i ponovnu upotrebu iz člana 21 ovog Zakona“, naveo je Stanišić.

Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da, kako je naglasio, uspostavi funkcionalni integrisani sistem u upravljanju otpadom i to je jedan od prioriteta na evropskom putu.

„Naše ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom krenulo sa rješavanjem nelegalnih odlagališta, usvajanjem državnog plana upravljanja otpadom. Izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom stvoriće se preduslovi za trajno rješenje u vezi nelegalnih odlagališta. Ostaje problem koji su članice EU riješile kroz pojačan nadzor i drastične kazne za počinioce što će ubuduće biti praksa u Crnoj Gori“, pojasnio je Stanišić.

The post Od 20. oktobra zabrana upotrebe plastičnih kesa first appeared on BARinfo.