RB/BI: Za intervju imamo zaista ozbiljan povod – u Baru će se u organizaciji NVO kojom rukovodite, održati trodnevni Simpozijum „Nove prakse za roditelje djece sa posebnim potrebama“. Događaj će okupiti relevantne stručnjake iz zemlje i regiona, koji će govoriti na brojne teme iz oblasti autizma i ostalih razvojnih teškoća. Na početku čestitke, pravi je poduhvat dogovoriti i omogućiti dolazak ljekara ovakve reputacije u naš grad. Kada počinje Simpozijum i kako ste zamislili taj trodnevni događaj?

Perak: Simpozijum se održava 11, 12. i 13. oktobra (petak, subota i nedjelja) u Domu kulture. Očekujemo da će događaju prisustvovati veliki broj defektologa, asistenata u nastavi, svih koji rade sa djecom sa poteškoćama u razvoju i zainteresovani su da čuju naše goste. Bitno je i što će imati mogućnost da porazgovaraju sa stručnjacima i postavljaju pitanja u vezi sa tom problematikom.

RB/BI: Krenimo redom: prvog dana predavanje će održati jedno od najvećih imena, stručnjaka za autizam u regionu, prof. dr Nenad Glumbić, a potom prof. dr Mirjana Đorđević, docent na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Koje su teme predavanja?

Perak: Tema na koju će izlagati profesor Glumbić je „Igra djece sa autizmom“, dok je tema na koju će govoriti profesorka Đorđević „Moguće promjene vizualnih rasporeda u radu sa djecom i osobama sa autizmom“.

RB/BI: Sigurna sam da nije bilo lako organizovati da jednan od najvećih stručnjaka u regionu, prof. dr Glumbuć, dođe u Bar i održi predavanje. Kako ste to uspjeli?

Perak: S obzirom da je, siguran sam, kompletnoj javnosti poznato da je profesor u više navrata pozivan da dođe i održi predavanje u Crnoj Gori, zadatak koji sam sebi postavio zaista nije bio lak. Iskren da budem, mnogo mi je pomoglo što sam, sticajem okolnosti, upoznao neke njemu bliske ljude, koji su mi „proširili“ put ka tom cilju. Srećan sam što će doći u Bar i nadam se da će i njemu tokom boravka ovdje biti prijatno.

RB/BI: Drugi dan predavanja će održati doktor Ivan Krgović, a potom mr Željko Darmanović. Šta će zainteresovani moći da čuju u subotu?

Perak: Dr Ivan Krgović će govoriti na temu „Farmakoterapija poremećaja ponašanja djece sa neurorazvojnim smetnjama“, dok će mr Željko Darmanović održati predavanje na temu „Rana intervencija za djecu sa smetnjama u razvoju“.

RB/BI: Treći, završni dan Simpozijuma obilježiće predavanje Borisa Pozdera. Koja je tema?

Perak: Tema je, takođe, veoma zanimljiva – „Važnost motorike za aktivnosti svakodnevnog života djece i osoba sa smetnjama u razvoju.“ Posljednje u nizu predavanja na temu „Primjer prakse iz BiH u Centru za ranu intervenciju i rehabilitaciju djece sa poteškoćama u razvoju ‘Mali svijet’ tehnike i metode“, trebalo je da održi Almedin Imširović iz Bosne i Hercegovine ali, nažalost, zbog velikog nevremena koje je proteklih dana pogodilo tu državu, nije u mogućnosti da doputuje u Crnu Goru.

RB/BI: Ovo je, kao što sam na početku kazala, zaista pravi poduhvat za koji su pripreme dugo trajale. Kako ste sve uspjeli, ko je, prepoznajući značaj problematike i nužnost edukacije i pružanja podrške roditeljima i starateljima, a time i djeci koja žive sa razvojnim poteškoćama, pomogao “Plavoj planeti”?

Perak: Pomogla je Opštine Bar koja je finansijski podržala projekat. Zahvaljujem se divnim ljudima koji su prepoznali značaj organizovanja ovog događaja. Potraživali smo dodatnu pomoć od lokalne zajednice, uz koju bismo obezbijedili ljepši prijem zvanica, ali nismo je dobili.

RB/BI: Već godinama skrećete pažnju javnosti u kojoj je mjeri podrška zajednice važna za roditelje i staratelje djece sa razvojnim smetnjama. Jesu li Barani postali više zainteresovani da vas podrže, je li im se probudila empatija?

Perak: Ima pomaka. Velika podrška su nam i roditelji koji su brižni i u velikoj mjeri daju sebe kako bi njihova djeca što lakše i bezbrižnije koračala kroz život.  Nažalost, još uvijek nemamo Dnevni centar, ali vjerujem da će taj projekat uskoro biti priveden kraju.   

RB/BI: U kojim terminima će stručnjaci držati  predavanja u sali Doma kulture.

Perak: Nakon svečanog otvaranja u Domu kulture u petak, 11. oktobra, predavanje će od 12.45 do 13.45 sati održati prof. dr Nenad Glumbić, potom od 14 do 15 časova prof. dr Mirjana Đorđević. U subotu, 12. oktobra, od 10 do 11 sati predavanje će imati direktor Centra za autizam dr Ivan Krgović, a od 11.15 do 12.15 sati mr Željko Darmanović. U nedjelju, 13. oktobra, od 10 do 11 sati predavanje će održati Boris Pozder, koji rukovodi Centrom u Beogradu.

RB/BI: Hvala na gostovanju i, naravno, pozivimo sugrađane da prisustvuju Simpozijumu, pa i one koji nemaju dijete sa autizmom ili nekom drugom razvojnom smetnjom, sigurno će im se vidici proširiti, a srca otvoriti.

Perak: Zahvalnost dugujem i svim barskim osnovnim školama čiji su direktori potvrdili prisustvo na Simpozijumu, Društvu defektologa Crne Gore i dnevnim centrima sa Cetinja, iz Pljevalja, Herceg Novog, Tivta.

RB/BI: Želim Vam srećan rad i uspješan Simpozijum, da sve protekne onako kako ste zamislili, a naša medijska kuća će, kao i uvijek do sada, pomno pratiti aktivnosti „Plave planete“.

The post Renomirani predavači na trodnevnom Simpozijumu o razvojnim smetnjama kod djece first appeared on BARinfo.

Predsjednik „Plave planete“, Predrag Perak podsjeća da njegov tim već godinama nastoji da organizovanjem događaja ovog tipa, skrene pažnju na poteškoće sa kojima se djeca sa ovim stanjem, njihovi roditelji i staratelji nastoje izboriti i učini ih “vidljivim” članovima društva.

“Pozivamo Barane da zajedno, na platou ispred Robne kuće, obilježimo ovaj datum. U programu će učestvovati Benisa Kukalj, djeca iz  JPU ‘Vukosava Ivanović Mašanović’, PPU ‘Svetionik’, PPU ‘Mala bajka’ i osnovne škole ‘Blažo Jokov Orlandić’, ‘Anto Đedović’ i ‘Meksiko’”, kazao je Perak za Radio Bar i Bar Info.

Organizaciju manifestacije su podržali Opština Bar, Kulturni centar Bar, “R Accounting consulting”, Rotary club Bar, Internacionalna policijska organizacija (IOP), “Top models 3” i NVO “Ljubav za ljubav” iz Podgorice.

Program počinje u 10 sati, a iz ove NVO poručuju: “dođite i budite podrška djeci sa autizmom, oni su dio nas – mi smo dio njih”.

The post NVO Plava planeta obilježava Svjetski dan autizma first appeared on BARinfo.

Među okupljenima je bio i značajan broj predstavnika lokalne uprave, odbornika, Skupštinske službe Opštine Bar i građana.

Menadžerka Opštine, Stanislava Tanja Bardić podsjetila je na značaj koji obilježavanja ovog i sličnih datuma imaju na buđenje svijesti, širenje empatije i stimulisanje podrške od strane zajednice.

“Djeca sa Daunovim sindromom i djeca sa autizmom mogu imati različite potrebe i suočavati se sa izazovima, ali, svako dijete je različito od drugog i jedinstveno. Rana intervencija i podrška su ključni za njihov razvoj i napredak. Ovaj dan je prilika da se svijest o potrebama i pravima osoba sa Daunovim sindromom, kao i djece iz spektra autizma, podigne, da se promoviše inkluzija te ranjive kategorije. Podrška ovoj djeci je od ključnog značaja za njihovo obrazovanje, podsticanje socijalnih vještina, osnaživanje porodice. Djeca sa Daunovim sindromom su izuzetno posebna i vrijedna poštovanja, imaju svoje sposobnosti i ličnost kojom obogaćuju svijet oko sebe. Društvo je u obavezi da im da šansu da ostvare svoj puni potencijal”, poručila je Bardić, koja je skupu prisustvovala sa koleginicama Brankom Delibašić i Anom Lekić.

Opština Bar će, najavila je, nastaviti sa podrškom nevladinom sektoru i “uvijek će u lokalnoj upravi imati iskrenog saradnika i prijatelja”.

Događaj na Trgu podržao je i veliki broj zaposlenih u Skupštinskoj službi Opštine Bar – sekretarka SO Bar, Anđela Vujović, Nikola Đurović, Arnela Jerina, Zrinka Bibezić, Ivona Mašović…

Organizator događaja bio je predsjednik NVO “Plava planeta”, Predrag Perak koji je, u izjavi za Radio Bar i Bar Info, izrazio uvjerenje da su “skupovi ovog tipa od izuzetnog značaja za informisanje građana, ali i poboljšanje statusa osoba sa razvojnim smetnjama”.

“Prepoznati smo u gradu i državi kao organizatori tematskih okupljanja. Nastavićemo i ubuduće i, sa još više nade u uspjeh, očekujemo veći odziv građana”, kazao je Perak. Zahvalio je Turističkoj organizaciji, koja im je ustupila štand, kao i Opštini Bar i odbornicima lokalnog parlamenta na podršci.

Petogodišnja Lana je izmamila osmjeh, a šarmom i širokim zagrljajem, u koji su stali svi na koje je naišla trčkarajući trgom, osvojila srca. Bio je to najljepši poklon za Barane koji su sunčano podne iskoristili da pruže podršku djeci sa Daunovim sindromom i njihovim roditeljima. Lanina mama, Mirela Škrijelj kaže da se uvijek rado odazovu i posjećuju događaje ovog tipa.

“Volimo da dođemo, smatramo da su ovakva okupljanja na dobrobit naše Lane i druge djece”, kaže Mirela.

Na pitanje kako je odgajati dijete sa Daunovim sindromom, iskrena je da je “jako teško”, ali i odlučna kada komentariše da se “oni kao mladi roditelji, ipak, sa tim dobro nose”.

“Ne damo na nas. To razumiju isključivo oni koji su suočeni sa istom borbom”, iskrena je mlada majka.

Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom ustanovljen je 2006. godine, a 21. mart simbolično je izabran za taj dan jer je u osnovi ovog poremećaja prisutnost tri, umjesto dva hromozoma na 21. hromozomskom paru, pa je tako jedan “višak”. Simbol kojim se obilježava Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom su različite šarene čarape, jer ih osobe sa ovom sindromom ne mogu upariti.

U našoj zemlji osobe sa Daunovim sindromom obično žive u svojim porodicama, dok u razvijenijim državama žive polusamostalno, rade i doprinose zajednici i druže se međusobno.

The post Djeca Sunca obasjana pažnjom i ljubavlju na barskom Trgu first appeared on BARinfo.

„Dijelićemo, za ovu priliku posebno urađene čokoladice, i razgovaraćemo sa Baranima u želji da, ako već nisu, shvate koliko je važno da svi budemo aktivni sudionici globalne kampanje da različitost ne smije biti prepreka i da smo svi ravnopravni članovi zajednice“, poručuje predsjednik NVO „Plava planeta“, Predrag Perak.

Podsjetimo, Perak je staratelj šestogodišnjem Kristijanu, o kome se, poslije smrti dječakovih roditelja, predano, sa mnogo ljubavi i posvećenosti, brine.

Sjutrašnja aktivnost je nova u nizu, kojom „Plava planeta“ želi da ukaže da su djeca koja su drugačija, ipak samo – djeca i da su pažnja i razumijevanje njima još potrebiji nego onima koja su imala sreću da se rode bez zdravstvenih poteškoća.

The post NVO Plava planeta obilježava Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom first appeared on BARinfo.

Ideja je proizašla iz želje predsjednika NVO “Plava planeta”, Predraga Peraka da približi i objasni šta znači voljeti, pomagati, brinuti i živjeti sa nekim ko ima dijagnozu autizam.

„Svi koji su došli su oduševljeni. To je moja i satisfakcija mojih saradnika i prijatelja. Tužan sam i razočaran što je malo ljudi podržalo promociju našeg filma. Ipak, ono što je najbitnije je da su svi koji su učestvovali u njegovoj realizaciji, predvođeni agilnim i profesionalnim timom MEDIA Pro – Studio Petović, pokazali da su pravi ljudi na pravom mjestu. Značajna je i pomoć koju smo i ovoga puta imali od LPU ‘Vukosava Ivanović Mašanović'”, kazao je Perak, staratelj šestogodišnjeg Kristijana, dječaka sa dijagnozom autizam.

Život sa autizmom je izazovna i nepredvidljiva sudbina. Priču o djeci i mladima koji žive autizam, o njihovim roditeljima, starateljima, rođacima, vaspitačima, drugarima, priču o drugačijima, a tako našima, ubjedljivo su ispričali neposredni akteri – majke djece koja će u tom stanju doživotno bitisati na našoj planeti. Ipak, ima i onih koji shvataju da nije dovoljno osvijestiti da problem postoji, nije dovoljna topla riječ, razumijevanje i verbalna podrška.

„Sa mnogo emocija sam došla da podržim novi projekat NVO ‘Plava planeta’, naših sugrađana koji ulažu velike napore da probleme djece sa autizmom i njihovih roditelja osvijetle javnosti. Moram napomenuti da je, kao i do sada, JU Kulturni centar Bar iznova dala punu podršku humanitarnim nevladnim organizacijama. Danas smo imali priliku da se slikovitim primjerima upoznamo kako izgleda život sa autizmom. Iz tog razloga ne smijemo ignorisati probleme ove djece i njihovih roditelja, jer je ovo problem zajednice“, sa puno emocija je, nakon projekcije filma, u izjavi za Radio Bar i Bar Info, poručila direktorica Kulturnog centra Bar, Aleksandra Grabež i ukazala da „zajedno moramo raditi na stvaranju adekvatnih uslova za ove članove društva i to otvaranjem dnevnih centara, koji će biti kadrovski, stručnim medicinskim osobljem i prostorno, zadovoljavajući“.

Filmom i snažnom porukom koju nosi, oduševljena je i direktorica JU Dnevni centar „Biseri“ iz Budve, Miljana Radoman, po struci defektološkinja.

„Iako mi radimo svakog dana sa djecom sa problemima, kada slušate intimne priče roditelja djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju, ne možete se otrgunti od jakih emocija. Jednostavno, ne može da vas duboko ne dotakne. Tu bih se nadovezala na poruku koju imam da pošaljem građanima i na sve adrese sa kojih se odlučuje: apsolutno svaki grad mora da ima Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. To je usluga od nemjerljivog značaja za djecu i roditelje i način da im pomognete da žive u gradu sa svojim porodicama“, decidna je Radoman.

Ona objašnjava da osmočasovna njega koju djeca dobijaju u Centru, dozvoljava roditeljima da budu radno anažovani, obavljaju i ostale aktivnosti, posvete se i drugim članovima familije.

„Naravno, sve ustanove ovog tipa moraju da se razvijaju i napreduju, ali se u centrima poput našeg u Budvi, dobijaju stručni, fizikalni tretmani, djeca se socijalizuju i društveno integrišu. To je ono što treba svakom djetetu i svakoj porodici“, podvukla je naša sagovornica.

Majka dvije djevojčice sa Daunovim sindromom, Irme i Ilde, Podgoričanka Sara Bero, kategorična je u tvrdnji da je Baranima ponestalo empatije i razumijevanja za djecu koja bez cjelodnevne brige ne mogu koračati kroz život.

„Očekivala sam dolazak mnogo većeg broja ljudi. Nadala sam se da će se Barani odazvati Peđinom pozivu i podržati ovakakv projekat, roditelje i ‘Plavu planetu. Što se tiče filma, imam isključivo riječi hvale. Izuzetno je emotivan, sama pomisao na ispovijesti majki koje su se odvažile da ispričaju svoju priču, tjera me na suze. Njihovu priču i ja živim, pa je sve što su opisale, ono što je i moja svakodnevica“, kazala je Bero, koja vjeruje da će film pronaći put do publike u svim gradovima u Crnoj Gori.

U Bar je zbog želje da prisustvuje promociji filma posvećenog našim mladim sugrađanima sa dijagnizom autizam, došao i direktor JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Tivta, Srđan Krunić. Bila je to nova prilika da potvrdi dugogodišnju uspješnu saradnju i drugarstvo sa članovima barske „Plave planete“.

„Djeca sa autizmom su, po pravilu, toliko druželjubiva, divna, da ih mi koji sa njima radimo, ne gledamo kao drugačiju, jer to su naša djeca. Autizam nije bolest, to je stanje koje traje cijeli život. Mi, čiji je profesionalni život okrenut njima, imamo obavezu da veliku podršku dajemo prvobitno roditeljima, kako bi specifičan režim odgoja djece prihvatili, ‘izgurali’ što lakše“, objasnio je Krunić, uz podsjećanje da je saradnja Dnevnog centra iz Tivta i NVO „Plava planeta“ iz Bara na veoma visokom nivou i obećanje da će članovi ove organizacije uvijek imati pruženu ruku prijateljstva i podrške.

The post Promovisan dokumentarni film Život sa autizmom first appeared on BARinfo.

RB/BI: U Dvorani će tog dana biće mnogo igre, pjesme, recitacija i, najvažnije, dobrog raspoloženja. Kako je nastala ideja?

Perak: Dopale su nam se manifestacije koje se tim povodom održavaju u drugim gradovima. Do sada su u barskim školama i vrtićima organizovane priredbe, a mi smo poželjeli da to podignemo na veći nivo.

RB/BI: Svaki događaj ovog tipa i obima je ozbiljan poduhvat. Ko je od početka bio voljan da pomogne, a na čiju podršku još računate?

Perak: Ni ovoga puta nije izostala pomoć vjernih prijatelja – Turističke organizacije Bar, Opštine Bar, Rotary kluba, a mnogo je i pojedinaca koji žele da tog dana daju doprinos. Uručićemo zahvanice i priredićemo iznenađenja. Naša gošća biće i blogerka Sara Bero, koja ima dvoje djece sa Daunovim sindromom.

RB/BI: Ko će u programu učestvovati?

Perak: Mališani iz šest vaspitnih jedinica JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“, dva privatna vrtića i iz nekoliko barskih osnovnih škola.

RB/BI: Kakav ste program osmislili?

Perak: Ne bih otkrivao, želim da to bude iznenađenje. Poziv je otvoren za svu djecu našeg grada. Biće prijatno iznenađeni kada vide šta smo sve pripremili. Namjera nam je da objasnimo da je važno da od malih nogu shvate da smo svi mi, na neki način, posebni, a da svi imamo ista prava.

RB/BI: Koliko je predviđeno da program traje?

Perak: Manifestacija koja će se realizovati pod sloganom „Isti u različitosti“, počinje u 15 sati i trajaće oko sat i po. Cijelu priču „nosiće“ djeca. Nadam se da ćemo uticati da Barani, još više nego do sada, shvate da zaista imamo dosta osoba sa smetnjama u razvoju, da u našeg gradu žive brojni ljudi sa invaliditetom, pa bi bilo humano da oni budu prvi kada govorimo o zadovoljenju elementarnih ljudskih prava i sloboda.

RB/BI: Da li se, prema Vašem iskustvu, u Baru i Crnoj Gori otvorenije govori o osobama sa poteškoćama u razvoju i njihovim potrebama, kao i da li su roditelji djece danas spremniji da javno istupe i govore na tu delikatnu temu?

Perak: Napredak je evidentan, u velikom dijelu i zahvaljujući medijima koji nam daju prostor da gostujemo i govorimo o toj problematici. Ipak, nažalost, još uvijek neki roditelji ne žele da prihvate da njihova djeca imaju problem, a kamoli da javno istupaju i govore na tu temu. Tužno je što roditelji ne shvataju da djetetu mnogo mogu da pomognu, ako se jave na vrijeme.

RB/BI: Na drugoj strani, Vi ste među Baranima, ali i van okvira lokalne zajednice, prepoznati kao stric dječaka Kristijana, o kome ste preuzeli brigu nakon što su mu roditelji preminuli. Okolnosti podizanja sinovca sigurno ne bi bile u tolikoj mjeri komplikovane, da Kristijanu nije dijagnostikovan autozam. Iz ljubavi prema Kikiju, pretpostavljam, dolazi i snaga sa kojom se hvatate u koštac sa njegovim cjeloživotnim razvojnim problemima i želja da se maksimalno posvetite ne samo njemu, nego i da pokušate pomoći što većem broju mališana sa sličnim poteškoćama. Kako je odgajati dijete sa autizmom u Crnoj Gori i da li vidite pomake u odnosu na period od prije tri godine kada ste preuzeli brigu o Kristijanu?

Perak: Veoma slabo, ali napredujemo. Povećava se invalidnina, primanja korisnika tuđe njege. Ipak, svi se suočavamo sa velikom inflacijom, pa se to i ne primjećuje u značajnoj mjeri. Znači i saradnja koju smo ostvarili sa pojedinim bankama i trgovinskim lancem „Voli“, pa roditelji te djece ne moraju čekati u redu…

RB/BI: Jeste li zadovoljni Kristijanovim napretkom?

Perak: Naravno. Ono što smo postigli, posebno ako uzmemo u obzir situaciju u kojoj sam se našao, prezadovoljan sam. Imamo i podršku od vrtića kojeg pohađa. Uz božju pomoć smo uradili dosta.

RB/BI: Osim nedostatka stručnog kadra i sistemske podrške, problem je i što medicinski tretmani iziskuju velika novčana sredstva. Kako se snalazite?

Perak: U tom dijelu nemamo značajnu podršku. Primamo invalidninu, pa dio tretmana finansiramo od tih sredstava. Nažalost, taj iznos je svega 50% od onoga što djetetu zaista treba. Moramo se snalaziti, jer se svi roditelji, pa i oni sa djecom tipičnog razvoja, u današnje vrijeme suočavaju sa izazovima materijalne prirode. Problem finansiranja je najizraženiji u momentu kada morate organizovati i isfinansirati ranu intervenciju, koja je nabitnija. Tada je potrebna ogromna suma novca. U Crnoj Gori nemamo stručnjake profila koji je potreban za djecu sa ovakvim smetnjama, pa smo prinuđeni da odlazimo u Srbiju. Primjera radi, mjesečni boravak sa tretmanima u Beogradu košta preko hiljadu i po eura. Roditelji su borci. Nije lako imati dijete sa poteškoćama, neki roditelji psihički „padaju“. Razdvajaju se porodice, jer makar jedan roditelj mora da zarađuje da bi slao drugome koji se nalazi sa djetetom. Razvodi su čest slučaj. Nikome ne bih poželio da 24 sata bude u koži onoga ko ima takvo dijete.

RB/BI: Na šta bi lokalna zajednica više trebalo da obrati pažnju, gdje je pomoć nedovoljna, a ima prostora da se snažnije djeluje?

Perak: Najveći problem je nedostatak kadra. Ako već Crna Gora ne raspolaže sa dovoljnim brojem stručnjaka, trebalo bi ih obezbijediti iz regiona. Takođe, nemamo ni ustanove u kojima bi na po nekoliko sati mogli da ostavimo djecu da budu pod stručnim nadzorom i pažnjom, da se poigraju i druže. Ističem da su naša djeca, bez obzira što imaju poteškoće, u nekim oblastima izuzetno talentovana i sposobna i mogu da doprinesu društvu. U okviru Doma zdravlja trenutno nemamo logopeda, jer su obje logopedice na trudničkom bolovanju. Oni koji rade privatno su prezauzeti, tako da su roditelji prinuđeni da djecu na tretmane odvode u Podgoricu ili druge gradove.

RB/BI: Koliko nedostatak brige i tretmana može da ostavi trajne posljedice?

Perak: Intenzivni tretmani su u ranom dobu najbitniji faktor za napredak i poboljšanje stanja. Sa Kikijem sam godinu i po boravio u Beogradu. Napredak je bio vrlo evidentan. Tretmani su trajali po dva i po – tri sata dnevno. Naravno, napredak zavisi od djeteta do djeteta. Ja sam veoma zadovoljan. Kod nas se tretmani svode na po pola sata, tri puta nedjeljno. Uz to, podcrtavam da nije važan isključivo tretman koji dijete ima sa stručnim kadrom. Neophodna je i podrška roditelja i veliki rad kod kuće. Ono što, ipak, izdvajam kao pojavu koja se negativno odražava na rast i razvoj svakog djeteta je tzv. ekranizam. Roditelji djeci pretjerano, u želji da ih umire i zabave, daju mobilne telefone i tablete. Savjetujem ih da što više rade i pričaju sa djetetom, da mu posvete pažnju i provode sa njima kvalitetno vrijeme.

RB/BI: Na koji način pomažete Kristijanu, šta podrazumijeva vaša dnevna rutina? Vjerujem da će Vaše iskustvo i savjeti moći da pomognu roditeljima koji se nose sa istim ili sličnim problemima.

Perak: Problem je što su djeca sa autizmom različita. Neophodno je i znanje i iskustvo. Morate pažljivo osluškivati dijete i njegove potrebe. Velika je vještina kako privući djetetovu pažnju, kako dati na značaju onome na šta mu ukazujete i što mu pokušavate objasniti. Sarađujem sa mnogim ljudima i iz inostranstva, pa sam, što se tiče Kikijevog stanja koliko-toliko edukovan.

RB/BI: Kakvi su planovi „Plave planete“ za naredni period?

Perak: Najvažnije je da se dogovorimo sa Opštinom Bar oko ustupanja prostora u kojem bi djeca sa razvojnim poteškoćama mogla da borave. U planu mi je da, u saradnji sa roditeljima, organizujem komunikaciju sa stručnjacima iz nekoliko oblasti sa ciljem osmišljavanja programa po kojem bi se radilo sa tom djecom. Do sada je podrška izostajala. Ima najava da će biti drugačije. Ponoviću, za roditelje je izuzetno važno da, kada moraju da završe obaveze, znaju da su im djeca na sigurnom.

The post Isti u različitosti – snažna poruka Plave planete i prijatelja first appeared on BARinfo.

Predsjednik Vlade Abazović je istakao da će pomenuta pitanja aktuelizovati na narednoj sjednici Vlade, kako bi se pronašlo rješenje za smještaj djece, ali i razmotrila uvećanja pomenutih naknada na jesen.

U tom smislu, premijer je naglasio da će uoči najavljenog rebalansa budžeta obaviti široke konsultacije zajedno sa ministrima i predstavnicima drugih NVO koje se bave ovom problematikom, kako bi se na najbolji način odgovorilo izazovima po pitanju ove teme.

Abazović i Perak su se saglasili o neophodnosti postojanja centra na nivou države koji može zadovoljiti potrebe mnogo više nego što postojeći kapaciteti pružaju, kako roditelji i staratelji ne bi morali zdravstvenu zaštitu dominantno tražiti u drugim državama.

Sastanak je uslijedio nakon što je Predrag Perak, stric i staratelj dječaka sa autizmom i osnivač NVO “Plava Planeta” protestovao ispred Kliničkog centra Crne Gore tokom premijerove posjete toj instituciji 8. avgusta, tražeći od države bolje socijalne uslove i zdravstvenu zaštitu za djecu sa smetnjama u razvoju, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika Vlade Crne Gore, Dritana Abazovića.

The post Abazović ugostio Peraka: Razgovarali o problemima djece sa smetnjama u razvoju first appeared on BARinfo.

“Juče su roditelji bili zadovoljni što je neko odlučio da se bavi ovom problematikom. Čuli smo brojne probleme sa kojima se roditelji suočavaju.

Nakon jučerašnjeg sastanka, pokrenuli smo inicijativu, zajedno sa NVU Žene Bara, da se bebi Darisu Jakupiju hitno obezbijedi boravak u Institutu “Simo Milošević” u Igalu, jer je roditeljima rečeno da na red mora da čeka tri mjeseca. Nakon naše intervencije, rečeno je će Darisa primiti 23. juna”, kazao je za Radio Bar i Bar Info Predrag Perak, osnivač NVO “Plava planeta”.

Perak ističe da je o problemima sa kojima se suočavaju roditelji čija djeca su ostala bez asistenata, danas razgovarao i sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem.

“Na jučerašnjem sastanku svi su roditelji kazali da je neophodan Dnevni centar, odnosno privremeni prostor, dok se ne izgradi Dnevni centar kod OŠ “Meksiko”. Osim što djeci nedostaju asistenti, postoji i problem sa zdravstvenom zaštitom. U slučaju da je autističnom djetetu potreban zubar, upućuju ga u Beograd”, objašnjava Perak.

Za danas je bio najavljen protest kod sunčanog sata, ali je odložen za nedjelju, u 18 sati.

“Cilj je da ukažemo da i naša djeca imaju prava i potrebe. Zato u ime NVO ‘Plava planeta’ pozivam roditelje i djecu sa posebnim potrebama, kao i sve građane, da se uključe, kako bi im dali podršku u ostvarivanju njihovih prava. Djeca sa autizmom će u nedjelju ponijeti po jednu igračku, koju će ostaviti na sunčanom satu, uz poruku ‘Naša djeca nisu vaše igračke’”, poručio je Perak.

The post U nedjelju protestni skup Naša djeca nisu vaše igračke first appeared on BARinfo.