Ovo pomračenje je, na našem području, zauzelo samo deset procenata površine Sunca. Totalna eklipsa se vidjela samo na njenoj putanji od Islanda do Španije.

Naredne godine, 2. avgusta nas očekuje pomračenje koje će zahvatiti oko 70 odsto Sunca, a prva naredna totalna eklipsa, koja će biti vidljiva iz naših krajeva, je 2081. godine. Pa, ko dočeka…

The post Foto: Barani i turisti na lukobranu uspjeli da vide djelimično pomračenje Sunca first appeared on BARinfo.

Ovo je tekst iz “Barskih novina” iz 1999. godine o tom događaju:

POMRAČENJE UMA U ZONI SUMRAKA

Avgust, jedanaesti. Još malo, pa podne. Avetinjski puste ulice. Čovjek bi mogao pomisliti da je opet zasvirala sirena. Nešto, kad bolje razmislim, Barani se nijesu ni tada krili po kućama. Sve je kao u “Zoni sumraka”… Još samo da počne onaj jezivi instrumental…

***

Čitam dnevnu štampu i prosto ne mogu da vjerujem rođenim očima. Svugdje se preporučuje zamračivanje stanova i ostajanje kod kuće, dok ovo “čudestvo” ne prođe. Moje zaprepaštenje je bilo još veće, kada sam vidio da se, kao stručni konsultanti novinara, pojavljuju istaknuti ljekari. Sigurno je zapadna medicina mnogo zaostalija u odnosu na našu, čim tamo kažu da pomračenje nije uopšte štetno po zdravlje, ako se, naravno, ne gleda direktno u Sunce.

Umjesto da se narodu objasni, da se, u suštini, ne dešava ništa strašno, da se zapravo Mjesec, u tom trenutku, nalazi između Sunca i Zemlje, štampa i TV su doveli do jedne zaista apsurdne situacije. Svugdje po Evropi, pomračenje Sunca je prvoklasna turistička atrakcija, dok su, kod nas čak i plaže prazne. Gdje je našim turističkim radnicima smisao za biznis? Kada će se ponovo ukazati prilika da se gosti okupaju u moru, za vrijeme pomračenja Sunca? “Vrlo brzo” – za osamdesetak godina. To su, naše komšije Italijani, odlično unovčili, iako je stepen pomračenja kod njih mnogo manji.

Pri pomračenju nema štetnih zračenja, osim uobičajene sunčeve radijacije. Specijalne naočare, koje se koriste za posmatranje Sunca, su bile prava rijetkost, mislim na naočare sa sertifikatom Evropske zajednice (CE). Cijena im je, u civilizovanom svijetu, bila stvarno smiješna –  oko jedne njemačke marke. Kao odličnu zamjenu je moglo poslužiti i staklo koje koriste varioci. Mi rijetki napolju smo upotrebljavali rentgen snimke, odnosno tamna mjesta na njima.

Među nešto starijim Baranima još uvijek je veoma jasno sjećanje na 15. februar 1961. godine, kada je “nestalo dana”, “kada su kokoti pojali ka’ u zoru”, kada su se “mrčila garom stakla”, a kada je potpuni nestanak dnevne svjetlosti trajao 2 minuta i 45 sekundi.

Pomračenje je, ove godine, kod nas zahvatilo 89% Sunca, tako da je došlo do veoma malog slabljenja dnevne svjetlosti, a nije došlo ni do većeg pada temperature, kao što se očekivalo. Interesantno je da se naučnici skoro uopšte više ne interesuju za ovu pojavu. Razlog je vrlo jednostavan. Pored činjenice da je ovaj fenomen potpuno ispitan, on je u prošlosti služio samo da bi mogli ispitivati koronu Sunca, a danas se, u naučne svrhe, ona izuzetno uspješno simulira specijalnim uređajima.

***

Na dan pomračenja Sunca, dio ekipe “Barskih novina” (trojac bez kormilara: Željko Milović – Milan Baković – Dragan Marović) se nije sakrio, kao većina populacije u našem gradu, već je vrijeme provodio krstareći sablasno pustim gradom, u potrazi za živim bićima na planeti Zemlji.

Sat prije, obavljene su opsežne pripreme – uzet profesionalni foto aparat, nabavljena “specijalna zaštita za oči” (rentgenski snimci iz barske bolnice – komada četiri), u Draganovu bilježnicu uneseni podaci o fazama pomračenja… U prvih sat vremena, obišli smo dvije glavne gradske raskrsnice, trg, pijacu (zelenu i buvlju), korzo i plažu, registrujući  tri osobe: Iva Babića – taksistu koji je odmarao u svom automobilu, Željkovog komšiju Raja koji je kupovao hljeb, i izvjesnog mladog gospodina, koji se bavio istim poslom kao i mi, dakle, fotografisanjem, gledanjem i čuđenjem. Kažu da je bilo još nekoliko ljudi na terasi poznatog barskog kafića, ali ih nijesmo vidjeli. Jednostavno, nismo prošli tuda.

Naša baza je, kao i obično, bio prostor kiosk-caffea “Andrijana”, između teniskih terena i mora, čiji su vlasnici blindirani sjedjeli unutra, gledajući pomračenje na TV-u, kao i većina Barana (dobro se nijesu bojali i da uključe televizor). Fotografisali su nas trojicu skupno, vireći iz objekta taman toliko da se promoli objektiv fotoaparata. Strah kojeg su nakupili sa državnih medija bio je toliki da smo sami morali da vadimo pivo iz zamrzivača, koji se, inače, nalazi u debelom hladu.

Spretnim tehničkim rješenjem (što ostaje tajna Milana, urednika fotografije “Barskih novina”) snimljen je kompletan tok pomračenja, kao i specijalna emisija “Puta za jug”, koju je mobilnim telefonom vodio Željko.

Isti je iskoristio istorijski trenutak da se okupa na potpuno pustom dijelu plaže, u vrijeme maksimalnog “nebeskog performansa” (samo su dvije familije bile ispod suncobrana, i u moru, na čitavom potezu od sekundarnog lukobrana do rijeke Željeznice), dok su ostala dvojica držala tehniku na oku, stalno mjereći i zapisujući ponešto. Kako je vrijeme odmicalo i strah je, kako kod žitelja, tako i kod osoblja “Andrijane” bivao manji. Stizali su gosti, među kojima i pariski slikar Kolja Kljajić.

Strah je bivao manji, ali razočarenje veće. Nije se desilo ništa što je proteklih dana tako pompezno najavljivano – niko nije oslijepio, niko se nije osuo, niko nije vidio crne mrlje, osim onih koji su to vrijeme proveli buljeći u TV, u tami svojih soba (da li da pomenemo Sandrine komšije, koje su stavile novine na prozore, da im se “opasni zraci ne uvuču u kuću”), nije bilo kataklizme, niti je orbitalna stanica “Mir” pala na Pariz i razorila ga…

Čak nijesmo ni zvijezde “usred bijela dana” vidjeli…

The post Sjećanje na pomračenje iz 1999. first appeared on BARinfo.

U predvečerje, 12. avgusta, u srijedu, od 19:30 do 19:50 časova, potpuno pomračenje Sunca moći će da se vidi sa djelova sjeverne hemisfere, a kod nas samo djelimično, nekih 12%.

Ono će biti najuočjivije na liniji od Islanda preko sjevera Španije do djelova Sredozemlja, uključujući Balearska ostrva.

U slučaju da želite da pratite djelimično pomračenje, bitno je da budete na lokaciji koja ima sasvim otvoren pogled prema zapadnoj strani. Uz to, praćenje pomračenja teleskopima organizovaće i astronom-amater Boris Savić na kraju barske marine, blizu Crvenog svjetionika.

“Sunčeva svjetlost će i dalje ostati jaka i ne treba očekivati dramatično zamračenje kao kod totalnog pomračenja. Ali, ono što ovo pomračenje čini posebnim i drugačijim od mnogih prethodnih jeste njegov položaj na nebu. Događaće se veoma nisko iznad zapadnog horizonta, pred sam zalazak Sunca. To znači da ćemo, ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, imati priliku da posmatramo djelimično pomračeno Sunce kako se spušta prema Jadranskom moru “, rekao je Savić.

Iste noći očekuje se jedan od najljepših prizora godine – kiša meteora Perseidi.

Iako će vrhunac aktivnosti nastupiti u noći srijeda na četvrtak, Perseide su već vidljive i moći će da se posmatraju još danima poslije kulminacije.

Te noći će biti mlad Mjesec, pa njegova svjetlost neće ometati posmatranje, što je rijedak i povoljan raspored za jedan od najbogatijih meteorskih rojeva u godini. Ovakvo poklapanje vrhunca Perseida sa potpuno tamnim nebom neće se ponoviti sve do 2045. godine.

Realno očekivanje je, prema procjenama astronomskih organizacija, između 30 i 100 meteora na sat, zavisno od uslova i sreće posmatrača.

Perseidi nastaju kada Zemlja u svom kretanju oko Sunca prolazi kroz oblak prašine i sitnih čestica koje je za sobom ostavila kometa Svift Tatl. Te čestice ulaze u atmosferu brzinom od skoro 59 kilometara u sekundi i sagorijevaju na visini od osamdesetak kilometara, ostavljajući za sobom svijetle tragove na nebu.

Za posmatranje Perseida nije potrebna nikakva posebna oprema, ni teleskop ni dvogled, jer se meteori najbolje vide golim okom. Presudno je samo tamno nebo, dovoljno udaljeno od uličnog osvetljenja i svetlosnog zagađenja gradova.

The post Večeras, za samo nekoliko sati i pomračenje Sunca i noć Perseida first appeared on BARinfo.

„Ovo pomračenje biće posebno jer će njegova putanja totaliteta prolaziti preko Islanda, Grenlanda, sjeverne Španije i dijela Portugala. U tim područjima Mjesec će potpuno prekriti Sunčev disk, pa će nastupiti kratkotrajna potpuna tama i biće moguće vidjeti Sunčevu koronu.  Na prostoru bivše Jugoslavije situacija će biti takođe veoma zanimljiva. Što smo sjevernije i zapadnije, pomračenje će biti izraženije. Najviše sreće imaće posmatrači u Sloveniji i krajnjim sjeverozapadnim djelovima Hrvatske, dok će se prema jugu procenat zaklonjenog Sunca postepeno smanjivati. U Sloveniji će, zavisno od lokacije, biti zaklonjen veoma veliki dio Sunčevog diska“, pojašnjava Savić i precizira da će se u Crnoj Gori pomračenje vidjeti kao djelimično.

„U Podgorici, na primjer, maksimum je oko 19:45, uz magnitudu od približno 0,306“, dodaje.

Za Bar je ovaj događaj posebno zanimljiv iz jednog sasvim drugog razloga.

„Samo pomračenje neće biti među najvećim koja možemo vidjeti iz našeg kraja, već oko 19-20 % pokrivenosti. Sunčeva svjetlost će i dalje ostati jaka i ne treba očekivati dramatično zamračenje kao kod totalnog pomračenja. Ali, ono što ovo pomračenje čini posebnim i drugačijim od mnogih prethodnih jeste njegov položaj na nebu. Događaće se veoma nisko iznad zapadnog horizonta, pred sam zalazak Sunca. To znači da ćemo, ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, imati priliku da posmatramo djelimično pomračeno Sunce kako se spušta prema Jadranskom moru. Spoj pomračenja, zalaska Sunca, mora i planinskog horizonta mogao bi stvoriti zaista izuzetan prizor posebno za ljubitelje fotografije i astronomije“, pojašanjava.

Zbog toga je za posmatranje u Baru veoma važno izabrati lokaciju sa potpuno otvorenim pogledom prema zapadu.

„Brdo, drveće, zgrade ili bilo koja druga prepreka na horizontu mogu zakloniti Sunce upravo u najzanimljivijem trenutku. Plaža ili druga lokacija uz obalu sa čistim zapadnim horizontom može zato biti idealno mjesto za posmatranje. Kao astrofotograf i veliki ljubitelj astronomije, koji sa svojim sugrađanima prati gotovo sve značajnije astronomske pojave, želim da i ovog puta zajedno ispratimo jedan poseban nebeski događaj. Stoga, 12. avgusta, na lokaciji na kraju Marine, na klupicama, biće postavljen astronomski teleskop sa posebnim solarnim filterom, na koji će biti instaliran digitalni fotoaparat. Na ekranu ćemo moći uživo da pratimo djelimično pomračenje Sunca i zajedno ispratimo svaki trenutak ovog zanimljivog nebeskog događaja“, navodi naš sugrađanin.

Ipak, neke astronomske pojave baš kao što su pomračenja Sunca i Mjeseca imaju posebnu čar kada ih posmatramo sopstvenim očima.

„Teleskop nam omogućava da vidimo mnogo detalja, ali zajednički pogled prema nebu, uz more i zalazak Sunca, pruža doživljaj koji nijedna fotografija ne može u potpunosti prenijeti. Zato sam za ovu priliku pripremio više od 20 sertifikovanih naočara za bezbjedno posmatranje Sunca, kako bi svi zainteresovani mogli da učestvuju u posmatranju na potpuno bezbjedan način. A želja nam je da ova priča ne završi sa jednim pomračenjem. Nakon završetka posmatranja, najmlađim zainteresovanim ljubiteljima astronomije naočare će biti poklonjene, kako bi mogli da ih koriste i prilikom budućih bezbjednih posmatranja Sunca i drugih astronomskih događaja. Jer, možda upravo među njima raste neki budući astronom, astrofotograf ili veliki zaljubljenik u zvjezdano nebo. Vidimo se 12. avgusta od 19.20 sati, na kraju Marine“, zaključio je Boris Savić za Radio Bar i Bar Info.

The post Javno posmatranje pomračenja Sunca 12. avgusta u Baru first appeared on BARinfo.

Kod nas će Mjesec “dodirnuti” Sunce u 11:22, a napustiće Sunčev disk u 13:38. Na sredini pomračenja biće pokriveno nešto manje od polovine Sunčevog prečnika.

Pomračenje će trajati najduže u Zapadnom Sibiru, gdje će biti pokriveno oko 82 odsto Sunčevog prečnika.

Do pomračenja Sunca dolazi kada Mjesec u svom kretanju oko Zemlje zakloni dio Sunca ili cijelo Sunce.

The post U utorak djelimično pomračenje Sunca first appeared on BARinfo.