U dokumentu “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?”, koji je objavilo Društvo statističara i demografa, ističe se da je na kritični datum popisa, 31. oktobra 2023. godine, Uprava za statistiku zabilježila 46.898 stranaca sa uobičajenim mjestom boravka, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) vodilo evidenciju o čak 98.694 stranih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom.

Najveći raskorak zabilježen je kod ruskih državljana – prema popisu ih je bilo 13.550, dok MUP registruje čak 27.032. Slična disproporcija primijećena je i kod državljana Srbije (13.031 prema 22.661) i Turske (1.869 prema 9.467).

Prema važećem Zakonu o popisu, svi stranci sa regulisanim boravkom, ali i oni koji planiraju da ostanu u zemlji duže od godinu, trebalo je da budu obuhvaćeni. Ipak, istraživanje ukazuje da je obuhvat bio znatno manji, dijelom zbog slabih informativnih kampanja, nedostatka prevoda i jezičkih barijera, ali i zbog ograničenog dometa popisivača.

“Ovo nije samo tehnički problem, već ozbiljno pitanje pouzdanosti statistike i sposobnosti države da planira razvoj na osnovu stvarnog stanja”, navodi se u dokumentu CDT-a i Društva statističara.

U vremenu kada stranci igraju važnu ulogu u ekonomiji, obrazovanju i tržištu nekretnina Crne Gore, njihova “statistička nevidljivost” otežava kreiranje inkluzivnih javnih politika i predstavlja signal da je sistem popisa nužno reformisati.

The post Više od 50.000 stranaca nije evidentirano u zvaničnim popisnim podacima first appeared on BARinfo.

Kada je u pitanju barska opština, niko ne stanuje u Dedićima, Gornjim Podima, Lukićima, Sozini, Marstijepovićima, Turčinima, Malim Mikulićima i Gurzi.

U Baru je 2011. godine živjelo 42.048 stanovnika, a sada živi 46.171. Domaćinstava je bilo 13.840, a sada 16.362. Na prethodnom popisu, u našoj opštini je bilo 33.371 stanova, dok ih po novim podacima ima 42.003.

The post U Baru osam naselja bez stanovnika first appeared on BARinfo.

RB/BI: Popis je počeo prije pet dana, ide li planiranom dinamikom?

Gažević: Popis je počeo, napokon. Što bih ja rekla: i dogodi se popis. Kao što znate, popis se organizuje u osnovi na svakih deset godina, međutim u našim okolnostima, prvenstveno zbog pandemije korona virusa 2020, nakon toga i izbornih procesa kojih je bilo u nizu u toku 2022. i ove godine, sa popisom se počelo kasnije, dakle krajem ove godine. Negdje od sredine septembra ušli smo u tu priču. Počelo se sa javnim oglasom, ali, u početku, odziv ljudi i građana za angažovanje za popisivače bio je mali, usljed čega je prvobitno objavljeni oglas poništen i onda se išlo sa objavljivanjem drugog oglasa. Određeno je da popis, napokon, počne 30. novembra i da traje do 15. decembra, ali i drugi put je došlo do odlaganja za par dana i definitivno je počeo 3. decembra. Za očekivati je da bude završen 18. decembra, s tim što postoji odluka Uprave za statistiku da se, po potrebi, može i produžiti.

RB/BI: Popis je u nadležnosti države, odnosno Monstata. Kakva je uloga Opštinske komisije?

Gažević: Opštinske komisije po prvobitnoj odluci činilo je sedam članova. Kasnije, zbog političkih dešavanja, razgovora, dogovora, došlo je do proširenja broja članova u popisnoj komisiji, tako da je komisija proširena sa još tri člana i to sa dva predstavnika iz opozicionih političkih partija opozicionih i jednim koji je predstavnik manje zastupljenog naroda, a u našoj opštini to je iz Savjeta muslimana.

Popisna komisija, inače, obavlja prvenstveno poslove organizacione prirode, znači poslove koji se odnose na organizaciju popisa, da se stvore uslovi za instruktažu, za obuku popisivača i instruktora. Naravno, to obuhvata i prijem popisnog materijala, zaključivanje ugovora o angažovanju instruktora i popisivača. Moraju i da se organizuju sastanci sa Upravom za statistiku i sa članstvom u popisnoj komisiji, da se donose ovlašćenja za popisivače, prosto to su poslovi koji su organizacione prirode. Dok onaj uskostručni dio koji se tiče rada instruktora i popisivača i obuke instruktora i popisivača je više u nadležnosti dva člana popisne komisije koji su državni instruktori u ime Uprave za statistiku.

RB/BI: Prošlog četvrtka na toj stolici je bio predsjednik Opštine koji je rekao da u Baru ima 255 popisivača. Da li je toliko popisivača krenulo na teren, koji su to popisni krugovi, gdje su se sve uputili?

Gažević: Tačno je rekao predsjednik Opštine. U tom momentu je bila ta brojka kad je popisna komisija napravila izbor svih kandidata koji su se javili na oglase, koji su prošli obuku i testove kod državnih instruktora. Međutim, nakon raspoređivanja instruktora i popisivača po popisnim krugovima na teritoriji naše Opštine, koja je podijeljena inače u 335 popisnih krugova, bilo je malo nezadovoljstava. To je i razumljivo. Neki ljudi su bili raspoređeni u okolne popisne krugove, nisu bili zadovoljni i odustali su. Naravno, bilo je i situacija poput neplanirane iznenadne privatne obaveze, a i neka zdravstvena stanja pojedinih ljudi su uslovila da takođe odustanu od ovog angažmana, tako da sada, na današnji dan, imamo 42 instruktora i 230 popisivača koji odrađuju ovaj posao, za sada, vrlo uspješno.

RB/BI: Ne govorite, a i, čini mi se, nemate pravo da govorite o brojkama: koliko je popisano, koliko je ostalo, itd?

Gažević: Da, popisni materijal potpada pod posebnu kategorija ličnih podataka i pristup tom materijalu imaju samo državni instruktori, ne i ostali članovi komisije. Meni se čini da to ide relativno dobro. Za očekivati je da u početku bude sporije iz razloga što ti ljudi koliko god da su obučeni, koliko god su prošli sve te faze u par dana obučavanja, kad se izađe na teren, kad se uđe u kuću pa kad se sretnu sa domaćinstvom, sve je drugačije: neko je ovamo, neko onamo, već je to malo zbunjujuće i ljudi su oprezni u popunjavanju obrazaca, tako da je to zbog toga, vjerovatno, malo sporije išlo. Vjerujem da su popisivači sad već stekli rutinu i praksu i da će sve brže ići.

RB/BI: Ići će, nesumnjivo, brže. Popisivač koji zna svoj posao, iz ličnog iskustva to kažem, ostane petnaestak minuta po članu domaćinstva, eventualno 20, tako da nije strašno. Cura koja je bila u našem stanu je to lako i, rekao bih, stručno obavila.

Gažević: Nije strašno, ali mnogo zavisi i u kakvo domaćinstvo uđe popisivač. Ljudi možda i ne razumiju suštinu popisa, možda se i plaše, hoće da daju neke podatke, neke neće, hoće da popišu koga možda ne bi smjeli popisati.

RB/BI: Upravo to je jedan od problema. A i neki ljudi se plaše da kažu koju imaju imovinu. Boje se nekih poreza, čega li, neobično stečene imovine. To nema nikakve veze s ovim popisom, niti će ko te podatke da izvlači za nešto drugo, osim za statistiku, je li?

Gažević: Naravno. Postoje državni organi koji vode evidenciju o našoj imovini i našem zemljištu i kućama i stanovima, tako da nema razloga za brigu iz tih razloga. Ali imamo i ljude odnosno naše sugrađane koji su silom prilika došli iz ratom zahvaćenih područja kojih je ne mali broj. Tek oni imaju neki strah, neku neizvijesnost po pitanju popisa. I oni su vrlo uzdržani u davanju informacija.

RB/BI: Čini mi se da veća prava imaju popisivani nego popisivači, što je u neku ruku dobro jer mi možemo i da ne odgovorimo na neka pitanja, to se odnosi na vjeru, naciju, jezik, itd. Mi njima možemo da tražimo ličnu kartu, oni nemaju prava da traže nama ličnu kartu, a kako onda oni znaju da su ti podaci koje im dajemo iz glave, ili čitamo, nije važno, vjerodostojni, a nemaju uvid u lične karte?

Gažević: U momentu kad popisivač odrađuje svoj dio posla, u situaciji je da mora vjerovati popisivanom licu. Na popisivanom licu je da govori tačne podatke. Kao i u svakom poslu, kao i u svim radnjama, postoje i mehanizmi kontrole i provjere istinitosti tih podataka. Ja sad ne mogu da kažem da će ljudi iz Uprave za statistiku provjeravati jesu li tačni, pojedinačno. Ali dok traje popis postoji obaveza državnih instruktora da rade kontrolu ad hock i da, po nekoj svojoj slobodnoj procjeni, pođu u domaćinstvo da provjere da li su podaci koji su dati tačni. Ja smatram da smo ozbiljni ljudi, ozbiljni građani i da nam je u svakom slučaju najbolje govoriti istinu jer nikad se ne zna hoćeš li biti ti taj kojeg će možda neko provjeriti za kojeg će neko negdje reći da nije dao tačne podatke i da kasnije bude, prosto, predmet ispitivanja, provjeravanja.

RB/BI: Dobro bi bilo da relaksiramo naše starije sugrađane koji ne izlaze iz kuće čekajući popisivače. Ja sam izašao, zatekao sam listić, zakačen u vrata, da se javim  na taj i taj broj kad dođem doma. Nazvao sam, cura je došla poslije desetak minuta. Tako da naši sugrađani mogu slobodno da se opuste, prošetaju, zateći će  u vratima tu listicu i mogu odmah da nazovu svog popisivača.

Gažević: Tako je, samo da ova kiša stane, neka idu slobodno da prošetaju, popisivači u prvih deset dana imaju, kao što sam rekla, svoj popisni krug, dakle određenu obilježenu teritoriju, koju moraju da prođu. Dakle, moraju proći sve kuće, sve stanove i što god da se nalazi u tom krugu. I ako ne nađu građane kod kuće, ostavljaju obavještenje, kao što ste rekli, sa brojem telefona i građani komotno mogu pozvati na taj broj popisivača i dogovoriti se sa njim o terminu koji odgovara. Ne samo penzioneri nego i ljudi koji idu na posao. Popisivači imaju neku mjeru u odlasku u stanove i kuće. To je od 8 do 20 sati po pravilu, ali pošto je 8 sati, ipak, malo rano, oni kreću negdje oko 9 sati, a ljudi su već na poslu i ta kategorija onda ima potrebu za dogovaranjem sa popisivačem kad da se podaci uzmu. Prvih 10 dana mislim da treba tako da ide popis, ali ako se baš ni poslije 10 dana ne pojavi popisivač, ako nema obavještenja, preporučujem tim građanima da pozovu na broj 301 – 432 u popisnoj komisiji i da prijave da popisivač nije došao. Moram reći da je to aktuelno ovih dana, mislim ti pozivi. Čak već poslije drugog, trećeg dana, počelo je zvanje: „Ja moram negdje da putujem, imam zakazan ljekarski pregled, ja sam došao pa ću da se vraćem“, itd. Nemoguće je da se te želje ispune građanima. Ali, ako popisivač u 10 prvih dana ne obiđe sve ljude i porodice, e, onda u onih pet preostalih dana mora. Prosto, neka oni koji nisu popisani zovu na ovaj broj koji sam rekla i mi ćemo preuzeti i dodatne radnje i obavijestiti popisivače o građanima koji nisu popisani.

RB/BI: Očekujete li da će popis biti obavljen u 15 dana, da neće biti produžetka?

Gažević: Evo, ja sam u ovom poslu, nekim spletom okolnosti, već treći put. Dakle, ovo je treći popis u kojem sam član komisije. U prethodna dva popisa nije bilo produžavanja roka. Ne vidim razlog zašto bi se sad to desilo, u svakom slučaju ako organizator posla, a to je Monstat, odluči da se produži za nekoliko dana, vjerovatno će imati i razloge zašto to predlaže i zašto se to radi.

RB/BI: Kad će biti poznati rezultati popisa?

Gažević: Ja mislim da bi prvi, preliminarni rezultati ovog popisa trebalo, po pravilu, da budu 30 dana po završetku popisa. Što znači, negdje krajem januara bi trebalo da imamo rezultate, ali ne tvrdim ništa.

The post Svetlana Gažević: Popisivači, za sada, uspješno odrađuju posao first appeared on BARinfo.

Prethodno objavljeni Javni oglas za  angažovanje instruktora i popisivača za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova,  kao i izbor svih kandidata i kandidatkinja za instruktore i popisivače po tom Javnom oglasu se poništava.

Kandidati koji su u prethodnom Javnom oglasu (koji je bio raspisan septembra 2023. godine) priložili kompletnu dokumentaciju, potrebno je da povodom ovog Javnog oglasa podnesu samo popunjenu Prijavu za učesnike/ce u popisu (Obrazac P-13). Oni kandidati koji ne podnesu Prijavu povodom ovog Javnog oglasa, nemaju potpunu dokumentaciju za učestvovanje u popisu i ne mogu biti ugovorno angažovani.

Prijavu za učesnike/ce u popisu kandidati i kandidatkinje mogu preuzeti u prostorijama popisne komisije u zgradi Opštine Bar: kancelarija Izborne komisije, Bulevar revolucije 1, a mogu je preuzeti i sa zvanične web stranice Opštine Bar: www.bar.me.

Javni oglas za instruktore traje do 20. novembra 2023. godine do 15h, a za popisivače do 22. novembra 2023. godine do 15h.

Dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti putem broja telefona 030/301-432 i putem e-mail adrese: popisna.komisija@bar.me .

The post Novi Javni oglas za instruktore i popisivače first appeared on BARinfo.

“Za održavanje najavljenog popisa stanovništva definitivno nema ni osnovnih uslova i on se mora odložiti, u suprotnom građani i građanke Bara bojkotovaće održavanje takvog nakaradnog pokušaja popisa. Vlada Crne Gore i MONSTAT su se oglušili na sve argumente, pa čak i o rezoluciju Evropskog parlamenta koja navodi da popis ne treba održati, pa sve to ignoriše vodeći se očigledno agendom koju mora sprovoditi, a koja je skrojena izvan Crne Gore.

Dodatno, javnost je obaviještena da u Baru ne postoji dovoljan broj prijavljenih popisivača, da je potrebno gotovo još dva puta više prijavljenih za efikasno sprovođenje popisa, te da nema osnovnih uslova za održavanje popisa u Bari ali i u većini crnogorskih gradova. Osim toga, potpuna netransparentnost procesa, odbijanje MONSTAT-a da dopusti kontrolu kakva je postojala na svim prethodnim popisima stanovništva ali i stalno agresivno miješanje beogradske politike i nacionalistička kampanja, navode na zaključak da popis ne može biti održan u ovom momentu te da isti mora biti odložen za nekoliko mjeseci.

Ukoliko se, uprkos svemu tome, nadležni odluče da silom sprovode popis, građani Bara će isti bojkotovati. Isto tako, građani ne treba da se obaziru na kampanju pritisaka i zastrašivanja od strane nadležnih, te mogu biti sigurni da ih niko ne može pozvati na odgovornost ukoliko odbiju da se popišu.  Takva sramotna kampanja prijetnji i sile prema građanima neutemeljena je u zakonu i naići će na snažan otpor među svim slobodnim ljudima, naročito u gradu pod Rumijom”, navodi se u saopštenju.

The post Liberalna partija Bar: Barani će bojkotovati popis i odoljeti pritiscima i prijetnjama first appeared on BARinfo.

“U Baru nisu ispunjeni ni minimalni uslovi za održavanje popisa stanovništva u predviđenom roku, a kao predsjednik popisne komisije dužan sam da upozorim javnost i nadležne institucije na takvo stanje u kojem je nemoguće održati popis. Pored brojnih drugih manjkavosti samog procesa, na koje od samog početka ukazujemo, u Baru nemamo dovoljan broj popisivača, jer se čak ni nakon trećeg otvorenog poziva čiji rok je bio produžen do petka 20.10, nije prijavilo dovoljno lica za ovaj posao.

Potreban broj popisivača za teritoriju opštine Bar je 273 dok je, nakon isteka zadnjeg roka za prijavu, samo sedmicu dana prije najavljenog početka popisa, konačan broj prijavljenih samo 165.

Dodatno, ukoliko uzmemo u obzir da je i ova brojka potrebnih popisivača određena na osnovu broja stanovnika Bara iz 2011. godine, a naše su procjene da Bar trenutno ima i preko 62.000 stanovnika, dolazimo u situaciju da nam je potrebno gotovo dva puta više popisivača od postojećeg broja, kako bi popis uopšte mogao biti efikasno sproveden u Baru.

Važno je da upozorim da je Bar grad u kojem je stalno nastanjen veliki broj stranaca, dominantno iz Ukrajine, Turske i Rusije, a da među prijavljenim popisivačima ne postoji dovoljan broj onih koji govore nekih od ova tri jezika, kako bi mogli efikasno i uredno popisati i strance stalno nastanjene u našem gradu.

Ne ulazeći u elaboraciju brojnih manjkavosti ukupnog procesa, vjerujem, kao predsjednik popisne komisije, da je u Baru nemoguće sprovesti popis početkom novembra te da je neophodno da Vlada isti odloži za neki naredni period i ostavi dovoljno vremena za ozbiljnu i sistematsku pripremu ovog važnog procesa”, navodi se u saopštenju.

The post Raičević: U Baru nedovoljan broj popisivača, nisu ispunjeni ni minimalni uslovi za popis first appeared on BARinfo.