Zbog epidemijske situacije i ograničavajućeg finansijskog faktora, festival je značajno redukovan i fokus je na stvaralaštvu domaćih autora ali je zadržao ustaljenu koncepciju u nekoliko segmenata – pozorišni, muzički, filmski, književni i likovni program, uz ” bARS”, posvećen barskim piscima, koji je po prvi put dio Ljetopisa.

“Festivali doprinose kreiranju pozitivnog imidža grada, osjećaju zajedničkog djelovanja i predstavljaju važan resurs za promociju destinacije, društvenih vrijednosti i kulturne baštine. U tom smislu, 34. Barski ljetopis uspijeva i ove godine da nastavi svoju misiju, iako se održava u otežavajućim okolnostima, zbog epidemijske situacije, ali i ograničavajućeg, finansijskog faktora”, kazala je Milena Charan, producentkinja festivala, koja je istakla da će publika biti u prilici da uživa u 24 raznovrsna programa, a fokus je na crnogorskim autorima koji će promovisati svoja djela  nastala u prethodne dvije godine, “na što smo posebno ponosni, jer Crna Gora ima izuzetne umjetnike, priznate i poznate u inostranstvu, pa je ovo prilika da ih ugostimo i predstavimo. Program je pažljivo biran, što nam je omogućilo i dvije ekskluzive”, kazala je Charan.

Tokom tri sedmice ljubitelji pozorišta  moći će da pogledaju pet predstava, a selektor tog segmenta je reditelj Milija Šćepanović.

“Predstave će biti izvođene na velikoj Ljetnjoj sceni Doma kulture i rekonstruisanoj  u Starom gradu, a pozorišni program otvoriće  ‘Don Kihot’, koprodukcija festivala i Gradskog pozorišta Podgorica, iz 2019, u režiji Andraša Urbana. Za 21. jul zakazano je igranje jedne od najvećih predstava ikad na Ljetopisu, autorski projekat Vide Ognjenović ‘KOZOCID’. Ove godine poziv na saradnju uputili smo FIAT -u, koji će barskoj publici predstaviti koreo – dramu  ‘U Amanet’, autorski projekat  Tamare Vujošević Mandić, a dan kasnije na sceni će biti još jedan inovativni pozorišni program ‘Ana Karenjina’. Posebno nas raduje saradnja sa nezavisnim teatrom na Ljetopisu, jer je festival prepoznao potrebu da da prostor programima koji donose drugačiju energiju i percepciju čovjeka. Predstava ‘Đakonda’, u režiji i adaptaciji Dušanke Belada, Nacionalnog teatra, biće izvedena 4. avgusta”, kazao je Šćepanović, koji je selektovao i filmski program, za koji smatra da je možda i najveća novina u ovogodišnjem programu Ljetopisa.

“Projekcije izvodimo iz ‘dvorišta’ i prostora Kulturnog centra, i bioskop dovodimo u grad. Filmski program realizujemo u saradnji sa našim partnerima – Filmskim centrom Crne Gore, Crnogorskom kinotekom i Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja. Imaćemo i specijalne goste na projekcijama”, otkrio je selektor Milija Šćepanović.

Akademski slikar Dragan Karadžić predstaviće svoje radove u okviru likovnog segmenta Festivala, čiji je urednik dr Milun Lutovac.

“Odlučili smo da ove godine likovni program obilježi jedna velika izložba uglednog akademika Dragana Karadžića, simboličnog naslova ‘Skrovišta bića’. Pokušaćemo da njegov bogati likovni opus sažmemo kroz 70 radova”, kazao je dr Lutovac.

Književni program je, takođe, veoma zanimljiv, a njegov selektor je Stefan Bošković.

“Redefinisanje festivala i programa, kada su uslovljeni promjenom budžeta, nikom ne prija, ali opet to predstavlja izazov da se uhvatite u koštac sa stvarima i ‘nategnete’ preko osnovnog nivoa. Radi se o četiri promocije, veoma zanimljive i potpuno različitih poetskih iskaza: romanima Ognjena Spahića, Jasenke Lalović i mladog barskog pisca Vladimira Vujovića, kao i prvoj  knjizi veoma lucidnih drama, koje su već imale svoju pozorišnu izvedbu, dramaturga Aleksandra Radunovića Popaja. Siguran sam da će publika imati šta  da čuje”, uvjeren je Bošković.

Publika će na Ljetopisu uživati u čak šest koncerata, koje je odabrao  Vladimir Maraš.

” Nakon skoro dvije godine, vrijeme je za buđenje. Kako opšte okolnosti nisu idealne, ovogodišnji paket muzičkog programa sveden je na odnos realnog i željenog. Sa zabrinjavajuće malim budžetom i kraćim vremenskim okvirom, ovogodišnji Ljetopis će, što se muzike tiče, imati šest značajnih programa – dva velika i ekskluzivna koncerta, tri koncerta manjeg formata i jedno muzičko – književno veče. Festival će 15. jula otvoriti All Stars Jazz Ensemble Montenegro, a zatvoriti All Stars String Ensemble Montenegro. Poetsko – književno veče biće posvećeno Kseniji Cicvarić, dok će koncerte još održati  Duo Classico, Emilije Minić i Bassonegro. Kuriozitet ovogodišnje muzičke produkcije biće i nastup pijaniste Janka Nilovića, svjetski poznatog kompozitora, pijaniste i muzičkog producenta, porijeklom iz Livara, sela pored Bara, koji, do sada, nije nastupao u Crnoj Gori. On će otvoriti veliki koncert All Stars Jazz Ensemble Montenegro i iste večeri sa bendom otpjevati nekoliko numera”, kazao je Maraš, predstavljajući na današnjem presu muzički program Barskog ljetopisa.

Novi segment festivala, ” bARS “, posvećen je barskim autorima, a njegov urednik je Željko Milović. Nazvan je po časopisu za kulturu koji je krajem devedesetih izlazio u Baru.

” bARS otvara promocija treće iz serije knjiga ‘Barske priče’, novinara, publiciste i književnika Milana Vujovića. Drugo veče planirano je za predstavljanje Sava Markoča ‘Priče sa zapadne strane’. Biće promovisan i roman ‘Zlatana – poslednji čuvar ognjišta’ Ranka Vujačića. Poslednje književno veče posvetićemo Zoranu Gojiću, barskom hroničaru i pripovjedaču, koji je nedavno preminuo”, kazao je Milović, koji je najavio i izložbu ” Bar. Ljudi”, 1. avgusta, na gradskom korzou, čime će biti nastavljene aktivnosti na očuvanju i promociji kulturno – umjetničkog nasljeđa barske opštine. Postavku potpisuju NVO ” Mediteran Multimedia” i ” Media Pro” – Foto studio “Petović”, a autor izložbe je Željko Milović.

Festival ” Barski ljetopis” održava se u produkciji Kulturnog centra , uz podršku Opštine Bar i Turističke organizacije.

The post VIDEO: Barski ljetopis od 15. jula do 6. avgusta first appeared on BARinfo.

On je poručio da moramo da vodimo računa o zdravlju, i kada je u pitanju virus, ali i o zdravlju ekonomije.

“Ekonomija se može pokrenuti samo u otvorenoj zemlji i moramo prihvatiti da se granice otvaraju”, naveo je Mugoša.

On je rekao da je prvi talas je prošao uspješno, ali da je ovo povratak u nazad, o čemu su i govorili iz IJZ, ali i svi koji su uključeni u proces.

“Bilo je za očekivati, došlo je do opuštanja, posebno kada se nema 40 dana lokalne transmisije. Uprkos svim upozorenjima, preovladalo je vjerovanje da će nas virus zaobići. Usljed opuštanja došlo je do nečega čemu se nismo nadali, a to je da jedan broj ljudi, čini mi se, olako i neodgovorno otišao u područja gdje je velika koncentraicja ljudi gdje je bilo očiglednoi da će doći do inficiranja”, istakao je Mugoša.

Naveo je da je u početku bilo 90 odsto importovanih slučajeva, a sada se dešava lokalna transisija.

“Nalazimo se na nivou preko 75%, ali to i dalje govori da je taj korak koji se na početku desio uzokovao širenje infekcije širom Crne Gore i sada se maltene u svakoj opštini moramo boriti sa ovim virusom”, kazao je Mugoša.

Poručio je da ne sumnja da će borba biti uspješna.

“Da će građani prihvatiti dio odgovornsti, posebno mislim dio koji se odnosi na počnašanje, koje nam je jedina nada da ovaj virus stavimo pod kontrolu. Moramo računati da će vrus biti prisutan. Porast broja zaraženih je u regoionu, u zemljama EU”, naveo je Mugoša.

On je zamolio građane da vode računa.

‘”Obraćam se ponovo svim stanovnicima CG i molim još jednom – zbog sebe, svojih i cijelog društva d apoštujemo mjere, vodimo računa, izbjegavamo mjere gdje može doći do infekcije, vodimo računa o socijalnoj distanci, higijeni ruku, prostora i tamo gdje je propisano nosimo masku”, poručio je Mugoša.

Dogovoreno da ne bude litija

Na pitanje zašto su politički i vjerski skupovi zabranjeni, a noćni klubovi rade, Mugoša je kazao da u donošenju odluka nema politike.

Naveo je da je danas u IJZ-u održan sastanak sa predstavnicima religijskih zajednica.

“Složili su i podržali nas i mislim da je već danas objavljeno da neće biti litija. Što se tiče klubova takođe smo razmatrali i tu opciju ali smo odlučili da ne donosimo u ovom trenu odluku jer su klubovi poluprazni, ali nije isključeno da ćemo u narednom periodu donijeti takvu odluku”, kazao je Mugoša.

Poručio je da donose odluke na najbolji mogući način u cilju smanjenja infekcija.

“U našem donošenju odluka nema politike ne želimo njom da se bavimo. Danas smo imali otvorene i fer razgovore, i zaključili smo da nema u našim djelovanjima politike već se bavimo strukom. Iz stručnih razloga predlažemo mjere i naosnovu njih smo imali rezultate. Tako ćemo nastaviti”, kazao je Mugoša.

Kada je riječ o polumaturskim i maturskim večerima, Mugoša je kazao da i one nose određen rizik, ali da se za nekoliko dana privode kraju.

“Ostalo je još par večeri i računamo da se sa tim završavaju ta okupljanja. I ona nose rizik ali računamo da će se ipak poštovati ono što je tada propisano jer smo ranije za okupljnja propisali uslove koji se mogu naći na IJZ. Ako se budu držali toga rizik neće biti veliki”, kazao je Mugoša.

Lakše je kontrolisati ljude u unutra nego vani

Mugoša je pojasnio zašto su zabranjeni skupovi na otvorenim javnim mjestima, ali ne i u zatvorenim.

“Sve što je u unutrašnjim prostorima je propisano i da se lakše kontrolisati. Kada su u pitanju spoljnji prostori situacija nije takva. U otvorenom prostoru je teže kontrolisati broj od 200 ljudi”, kazao je direktor IJZ.

Što se svadbi tiče i sahrana ili saučešća, rekao je da je problem u običajima.

“Evo i sad imamo pokazatelje na sahranama i saučešćima se svi pozdravljaju rukovanjem, ljubljenjem svi koji dođu. Na svadbama je ograničen broj, ne može više od 200 i domaćini uvijek mogu da uspostave red u komunikaciji i tako smanjuju rizik dok se sa druge strane pokazalo da se ne može kontrolisati taj dio koji se odnosi na naša običajna ponašanja koja su takva da je fizički dodir jako izražen”, kazao je Mugoša.

Među oboljelima nema djece.

Direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović saopštio je da je hospitalizovano 18 pacijenata.

“Šestoro u KCCG, gdje je jedan na respiratoru, Baru četiri, a u Beranama osam. Svi su stabilno”, kazao je Radović.

Kako je istakao, nema pozitivnih slučajeva virusa među djecom.

Saopštio je crnogorske zdravstvene ustanove imaju na raspolaganju 63 respiratora.

Radović je istakao da treba da težimo tome da budemo “corona free” zemlja.

“Ovaj osjećaj ‘corona free’ zemlje treba da bude cilj kojem težimo tako da apelujem na građane da poštuju opšte preporuke”, poručio je Radović.

Simptomi isti, klinička slika blaža

Radović je kazao da su, u odnosu na prvi talas, simptomi ostali isti, ali da je, možda, klinička slika malo blaža.

Zadatak je sada da obuzdamo širenje virusa u opštinama u danima kada Crna Gora želi da otvori svoje granice, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša na konferenciju za medije Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za zarazne bolesti. On je naveo da su se predstavnici vjerskih zajednica saglasili sa novim mjerama koje je uvelo NKT.

On je poručio da moramo da vodimo računa o zdravlju, i kada je u pitanju virus, ali i o zdravlju ekonomije.

“Ekonomija se može pokrenuti samo u otvorenoj zemlji i moramo prihvatiti da se granice otvaraju”, naveo je Mugoša.

On je rekao da je prvi talas je prošao uspješno, ali da je ovo povratak u nazad, o čemu su i govorili iz IJZ, ali i svi koji su uključeni u proces.

“Bilo je za očekivati, došlo je do opuštanja, posebno kada se nema 40 dana lokalne transmisije. Uprkos svim upozorenjima, preovladalo je vjerovanje da će nas virus zaobići. Usljed opuštanja došlo je do nečega čemu se nismo nadali, a to je da jedan broj ljudi, čini mi se, olako i neodgovorno otišao u područja gdje je velika koncentraicja ljudi gdje je bilo očiglednoi da će doći do inficiranja”, istakao je Mugoša.

Naveo je da je u početku bilo 90 odsto importovanih slučajeva, a sada se dešava lokalna transisija.

“Nalazimo se na nivou preko 75%, ali to i dalje govori da je taj korak koji se na početku desio uzokovao širenje infekcije širom Crne Gore i sada se maltene u svakoj opštini moramo boriti sa ovim virusom”, kazao je Mugoša.

Poručio je da ne sumnja da će borba biti uspješna.

“Da će građani prihvatiti dio odgovornsti, posebno mislim dio koji se odnosi na počnašanje, koje nam je jedina nada da ovaj virus stavimo pod kontrolu. Moramo računati da će vrus biti prisutan. Porast broja zaraženih je u regoionu, u zemljama EU”, naveo je Mugoša.

On je zamolio građane da vode računa.

‘”Obraćam se ponovo svim stanovnicima CG i molim još jednom – zbog sebe, svojih i cijelog društva d apoštujemo mjere, vodimo računa, izbjegavamo mjere gdje može doći do infekcije, vodimo računa o socijalnoj distanci, higijeni ruku, prostora i tamo gdje je propisano nosimo masku”, poručio je Mugoša.

Dogovoreno da ne bude litija

Na pitanje zašto su politički i vjerski skupovi zabranjeni, a noćni klubovi rade, Mugoša je kazao da u donošenju odluka nema politike.

Naveo je da je danas u IJZ-u održan sastanak sa predstavnicima religijskih zajednica.

“Složili su i podržali nas i mislim da je već danas objavljeno da neće biti litija. Što se tiče klubova takođe smo razmatrali i tu opciju ali smo odlučili da ne donosimo u ovom trenu odluku jer su klubovi poluprazni, ali nije isključeno da ćemo u narednom periodu donijeti takvu odluku”, kazao je Mugoša.

Poručio je da donose odluke na najbolji mogući način u cilju smanjenja infekcija.

“U našem donošenju odluka nema politike ne želimo njom da se bavimo. Danas smo imali otvorene i fer razgovore, i zaključili smo da nema u našim djelovanjima politike već se bavimo strukom. Iz stručnih razloga predlažemo mjere i naosnovu njih smo imali rezultate. Tako ćemo nastaviti”, kazao je Mugoša.

Kada je riječ o polumaturskim i maturskim večerima, Mugoša je kazao da i one nose određen rizik, ali da se za nekoliko dana privode kraju.

“Ostalo je još par večeri i računamo da se sa tim završavaju ta okupljanja. I ona nose rizik ali računamo da će se ipak poštovati ono što je tada propisano jer smo ranije za okupljnja propisali uslove koji se mogu naći na IJZ. Ako se budu držali toga rizik neće biti veliki”, kazao je Mugoša.

Lakše je kontrolisati ljude u unutra nego vani

Mugoša je pojasnio zašto su zabranjeni skupovi na otvorenim javnim mjestima, ali ne i u zatvorenim.

“Sve što je u unutrašnjim prostorima je propisano i da se lakše kontrolisati. Kada su u pitanju spoljnji prostori situacija nije takva. U otvorenom prostoru je teže kontrolisati broj od 200 ljudi”, kazao je direktor IJZ.

Što se svadbi tiče i sahrana ili saučešća, rekao je da je problem u običajima.

“Evo i sad imamo pokazatelje na sahranama i saučešćima se svi pozdravljaju rukovanjem, ljubljenjem svi koji dođu. Na svadbama je ograničen broj, ne može više od 200 i domaćini uvijek mogu da uspostave red u komunikaciji i tako smanjuju rizik dok se sa druge strane pokazalo da se ne može kontrolisati taj dio koji se odnosi na naša običajna ponašanja koja su takva da je fizički dodir jako izražen”, kazao je Mugoša.

Među oboljelima nema djece.

Direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović saopštio je da je hospitalizovano 18 pacijenata.

“Šestoro u KCCG, gdje je jedan na respiratoru, Baru četiri, a u Beranama osam. Svi su stabilno”, kazao je Radović.

Kako je istakao, nema pozitivnih slučajeva virusa među djecom.

Saopštio je crnogorske zdravstvene ustanove imaju na raspolaganju 63 respiratora.

Radović je istakao da treba da težimo tome da budemo “corona free” zemlja.

“Ovaj osjećaj ‘corona free’ zemlje treba da bude cilj kojem težimo tako da apelujem na građane da poštuju opšte preporuke”, poručio je Radović.

Simptomi isti, klinička slika blaža

Radović je kazao da su, u odnosu na prvi talas, simptomi ostali isti, ali da je, možda, klinička slika malo blaža.

“Dominantno respiratorni sintomi pračeni febrilnošću, otežano disanje…”, naveo je Radović.

“Dominantno respiratorni sintomi pračeni febrilnošću, otežano disanje…”, naveo je Radović.

The post Mugoša: Prisutna lokalna transmisija, neće biti litija first appeared on BARinfo.