Kako ističu, pokreću info-kampanju, sa ciljem da svi poljoprivredni proizvođači dođu do pravih informacija, na vrijeme apliciraju i ostvare podršku koja im pripada.

“Pozivamo sve proizvođače da se pridruže i saznaju sve detalje o novim mogućnostima i podršci za razvoj poljoprivrede u 2024. godini. Nakon prvog kruga, prezentacije će se nastaviti u drugim opštinama”, poručili su iz Ministarstva.

Prezentacija agrobudžeta biće organizovana i u Baru, u četvrtak, 28. marta u 10 sati, u velikoj Sali SO Bar.

The post Prezentacija agrobudžeta u četvrtak u Baru first appeared on BARinfo.

Rukovoditeljka Biblioteke, Sonja Lalević kazala je da su organizovanjem ovih predavanja željeli da skrenu pažnju na selo Gornja Brca „jedan od bisera tradicionalne arhitekture na našem području. To je samo jedan od brojnih interesantnih i vrijednih a prilično zanemarenih lokaliteta. Pomenuću još selo Godinje, tvrđavu Haj Nehaj, Tabiju, Ratac…“

Lalević je istakla da u Bublioteci studenti traže literaturu iz oblasti arheologije, arhitekture i kulturne istorije Bara. „Nažalost, od Đurđa Boškovića i Pavla Mijovića i u novije vrijeme arheologa Mladena Zagarčanina, malo je relevantnih autora na koje se mogu pozvati u svojim radovima, kazala je Lalević, dodajući da je i razgovor o ovoj temi pokušaj da „saznamo više o ovom prostoru o kojem, osim tekstova Dušana Vuksanovića i Nikole Dudića, skoro da nema literature“.

Prof. dr Slavica Stamatović Vučković, vanredna profesorica Arhitektonskog fakulteta u Podgorici i prodekanica za međunarodnu saradnju Univerziteta Crne Gore, autorka publikacija „Arhitektonska komunikacija-objekti kulture Crne Gore: 1945-2000“ i „Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“, svoje predavanje naslovila je „Nulti prostor: selo Gornja Brca“. Objasnila je da je inspirisana i zaljubljena u Gornju Brcu, te da je o ovom mjestu, 2018. godine pisala tekst za Bijenale u Veneciji.

„Postoje prostori slobodni od namjere djelovanja u njima. Slobodni od ‘viška’-niti im šta treba dodati niti išta oduzeti. To su prostori koji pomažu da se i sami ‘oprostorimo’, da se pročistimo, da zadivljeni prirodom ili sinergičnim odnosom priroda-čovjek osjetimo vezu sa izvornim, da se vratimo sebi istinskima“, objasnila je ona. Ona je te prostore podijelila na tri vrste: u prvoj je priroda graditelj (pećine), druga bi bila između prirode i arhitekture (katuni), dok je treća „arhitektura bez arhitekata“ – gdje spada Gornja Brca. Citirala je tekst arhitekte Aleksandra Veljkovića, iz 2015. godine: „Selo Brca u Crnoj Gori je primjer kako jedno seosko naselje, koje je nastajalo u skladu sa ljudskim potrebama i u skladu sa prirodom, može imati sve elemente savremenog grada. Organizacija ovog sela je preteča urbane morfologije“. Osim specifičnosti kuća u Gornjoj Brci, specifična je i „arhitektura tla“ – mnoštvo stepeništa, podzida, uljanika, naglasila je ona. Kuće u Gornjoj Brci su specifičan model stambene arhitekture, sa turskim uticajem, ali i elementima paštrovačke i bokeške kuće, sa specifičnim pasažima koji natkrivaju prostor ulice.

„Prizemni dio kuća od kamena je ekonomski prostor (konoba, za smještaj vina i ulja i tzv. stranj za stoku) a jedna ili dvije spratne etaže koje izlaze iz osnovnog gabarita kuće su skromni prostori na najvišoj etaži i odličnim vizurama ka moru, povezani sa nižim etažama strmim drvenim stepeništem. U unutrašnjosti najosnovnije potrebno pokućstvo: ognjište, dekorativne peći za pečenje hljeba, niše u zidovima (panjege) i prostor za pranje suđa (bual). Cijelo je selo zapravo jedan prosto, jedna kuća, jedno tijelo. Kad uđeš u selo, zaštićen si, ušao si u kuću. Izuzetan prostor ali zapušten. Napušten,“ zaključila je Stamatović Vučković.

Mr Ena Pajović je ukazala je da se Crna Gora susreće sa problemom depopulacije ruralnih sredina. Da se ovaj problem može riješiti, a pri tom i valorizovati izuzetne urbane cjeline poput Godinja, Gornje Brce i sela Žlijebi kod Herceg Novog, pokazala je u svom specijalističkom radu „Potencijali razvoja mediteranskih sela“.

Pajović smatra da se ove urbane cjeline mogu oživjeti i da se u njima, po ugledu na slične primjere u Italiji, mogu izgraditi difuzni hoteli. „Difuzni hotel mora biti u pretežno starim, tradicionalnim, istorijskim, ruralno-urbanim strukturama i građevinama, uređen i opremljen na tradicionalan način. Građevine ili djelovi građevina hotela mogu biti rasprostranjeni po cijelom naselju između objekata drugih namjena“, objasnila je ona, dodajući da bi na taj način turisti komunicirali sa mještanima, hranili se lokalnim proizvodima i na neki način bili uključeni u zajednicu.

Godinje, Gornja Brca i Žlijebi ispunjavaju krucijalne kriterijume za prepoznavanje difuznog hotela- lokaciju, grupnu formu i prisustvo tradicionalne arhitekture. Kako se jedno selo može pretvoriti u difuzni hotel sa svim sadržajima pokazala je na primjerima italijanskih Alberobella i Santo Stefano di Sessania. „U oba slučaja koristi se lokalna hrana, kozmetika, svijeće, namještaj“, naglasila je ona, dodajući da i u Hrvatskoj postoji takav primjer „Ražnjevića dvori“. Svi ovi hoteli valorizuju tradicionalne objekte, , dodajući da bi se na taj način vratio život u gotovo napuštena sela. Pajović je, u okviru svog specijalističkog rada uradila ozbiljnu analizu, koja proučava sve prednosti, ali i izazove, da se ova mediteranska naselja valorizuju, uz anketu.

Vladimir Lukšić, autor brojnih publikacija o svom zavičaju-Brci, Spiču, kazao je da ga podsjetio je da je Gornja Brca stara više od 800 godina. Podsjetio je da selo čine ljudi „a Brca je imala nevjerovatne ljude“, ali da mu teško pada kad vidi kako su drugi valorizovali svoja sela, a „evo osam godina nije urađeno što je 2015. rečeno, da se selo zaštiti“.

The post Brca – biser tradicionalne arhitekture first appeared on BARinfo.

„ŽOK Luka Bar ove godine obilježava 30 godina kluba- 1992. godine klub su osnovali članovi tadašnjeg menadžmenta Petrašin Kasalica i Drago Rajković. Klub je prošao dug put od nastupa u jakoj jugoslovenskoj ligi, međunarodnim takmičenjima, do najtrofejnijeg kluba u nezavisnoj Crnoj Gori. Kroz klub je prošao veliki broj reprezentativki, osvajačica medalja sa prestižnih međunarodnih takmičenja, ali i trenera među kojima se izdvajaju Žarko Stajović, Peđa Đonović i sadašnji trener prvog tima Vlado Milačić. Očekujemo da i u narednom periodu Luka Bar nastavi da dostojno predstavlja naš grad na nacionalnoj i međunarodnoj odbojkaškoj mapi“.

Šef stručnog štaba Vlado Milačić upoznao je goste sa planovima i ambicijama u narednoj sezoni, a predsjednik Upravnog odbora kluba, Nenad Vujanović, istakao je značaj kluba za afirmaciju sporta među mladima osvrnuvši se i na podršku koju klub dobija od matične kompanije.

„Klub godinama uspješno i domaćinski posluje zahvaljujući podršci koju dobija od menadžmenta i Odbora direktora. Ove sezone odlučili smo se za korak više i pojačali sastav kako bi se ravnopravno nosio sa konkurencijom u izuzetno snažnoj crnogorskoj ligi. Pozivam Baranke i Barane da dođu na naše utakmice i podrže ove djevojke“.

Prisutnima se obratio i Vladimir Dragović, član Odbora direktora Luke Bar i nekadašnji odbojkaš kluba, koji je igračicama i trenerima poželio puno uspjeha u predstojećoj sezoni.

Svim članicama prvog tima su svečano uručeni dresovi za novu sezonu a predstavljena su i dva pojačanja: Ruskinja Anastasija Salina, koja igra na poziciji tehničara i u dosadašnoj karijeri nastupala je u Rusiji, Izraelu, Kazakstanu, Francuskoj i Peruu, i Ukrajinka Anastasija Petričenko, korektor sa iskustvom iz Ukrajinke i Slovačke. Pojačanja su se zahvalila saigračicama i klubu na toplom prijemu.

Na samom kraju prezentacije najavljena je i izrada monografije kojom će se obilježiti 30 godina postojanja kluba.

The post Održana prezentacija tima ŽOK Luka Bar za sezonu 2022/2023 first appeared on BARinfo.