***

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović čestitala je Praznik rada:

Prvog maja odajemo priznanje svim radnicima koji su kroz istoriju svojim trudom, znanjem i istrajnošću gradili temelje pravednijeg društva, ali i svima vama koji danas radite i stvarate uslove za dostojanstven život.

Generacije radnika kroz istoriju nijesu se borile samo za pravo na rad, već i za pravo na odmor, potvrđujući da je dostojanstvo rada neraskidivo povezano sa pravom na slobodno vrijeme i kvalitet života.

Ubrzana digitalizacija i podrazumijevana dostupnost opominju da borba za radnička prava nije završena. Dok god postoje oni koji su nezaposleni, potplaćeni ili suočeni sa nesigurnim uslovima rada, ali i oni koje obaveze pronalaze i nakon osmočasovnog radnog vremena, postoji obaveza da zajednički radimo na stvaranju pravednijeg i solidarnijeg društva.

Dodatni izazov savremenog doba predstavlja ubrzani razvoj vještačke inteligencije, koja već sada mijenja prirodu rada i prijeti da u značajnoj mjeri zamijeni brojna radna mjesta, posebno u sektoru medija, ali i u oblasti kulture. Ove promjene zahtijevaju odgovoran pristup, kako bi tehnološki napredak bio u službi čovjeka, a ne na štetu njegovog dostojanstva i sigurnosti.

Istovremeno, suočavamo se i sa problemima neprijavljenog rada i neoporezovanih prihoda, koji dodatno ugrožavaju položaj zaposlenih i urušavaju principe pravičnosti i jednakih šansi. Borba protiv ovih pojava mora biti zajednički zadatak svih društvenih aktera.

U sektoru medija, Ministarstvo kulture i medija podržava potpisivanje Opšteg i Granskog kolektivnog ugovora, kao ključnih instrumenata za unapređenje uslova rada, jačanje profesionalne sigurnosti i dostojanstva medijskih radnika.

Borba za bolji položaj zaposlenih u kulturi i medijima ostaje naša trajna obaveza. Svi imamo svoju odgovornost da rad u ovim oblastima učinimo dostojanstvenijim, sigurnijim i pravednijim.

Danas posebno ističemo doprinos zaposlenih u administraciji našeg Ministarstva, koji svakodnevno rade na unapređenju javnih politika u skladu sa savremenim evropskim standardima, kao i kolega širom resora Vlade koji svojim radom i posvećenošću doprinose sprovođenju reformi i ostvarivanju strateških ciljeva iz evropske agende.

Samo solidarno, ravnopravno i odgovorno možemo graditi društvo jednakih šansi i dostojanstvenog života za sve.

U to ime, svim građankama i građanima čestitam 1. maj – Međunarodni praznik rada.”

***

Povodom 1. maja – Međunarodnog praznika rada, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković uputio je čestitke svim građankama i građanima.

Ovaj praznik je trajni podsjetnik na značaj dostojanstvenog rada, radničke solidarnosti i borbe za pravednije društvo. Naša je obaveza da kontinuirano radimo na unapređenju uslova rada, jačanju socijalne sigurnosti i stvaranju jednakih prilika za sve.

Neka nas Prvi maj dodatno ohrabri da zajednički gradimo društvo u kojem se rad cijeni, a čovjek poštuje.

Povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj, upućuje najiskrenije čestitke svim građankama i građanima Crne Gore.

Ovaj dan nas podsjeća na značaj radničkih prava, dostojanstva rada i solidarnosti, kao i na potrebu izgradnje pravednijeg društva za sve.

Želim vam da ovaj praznik provedete u miru, zdravlju i blagostanju.

***

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović, čestitao Prvi maj – Međunarodni praznik rada

U ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime, svim građankama i građanima Crne Gore čestitam Prvi maj – Međunarodni praznik rada.

Ovaj praznik nas podsjeća na značaj rada, solidarnosti i zajedničke borbe za dostojanstvene uslove života.

Radnici su kroz generacije stvarali i gradili Crnu Goru, zato je naša obaveza da njihov rad bude poštovan i adekvatno vrednovan.

Upravo kroz reformska rješenja usvojena u Skupštini Crne Gore povećane su plate i penzije, kako bi oni koji svakodnevno doprinose razvoju države, kao i oni koji su svoj radni vijek ugradili u njene temelje, uživali veća primanja i sigurniji život.

Zato ćemo nastaviti da radimo na unapređenju standarda zaposlenih i stvaranju društva u kojem se rad cijeni, a rezultati ekonomskog razvoja ravnomjernije osjećaju u životu svakog građanina.

Skupština Crne Gore će i ubuduće biti posvećena donošenju rješenja koja doprinose boljim uslovima rada, većim primanjima i sigurnijoj budućnosti za sve radnike.

Srećan Prvi maj!

***

Predsjednica Foruma žena Evropskog saveza, Tanja Vujičić:

Danas, kada mnogi radnici i radnice u Crnoj Gori uprkos svakodnevnom radu teško obezbjeđuju osnovnu egzistenciju, kada mladi sve češće odlaze jer ne vide sigurnu budućnost, a brojni zaposleni žive između nesigurnih ugovora i rasta troškova života, jasno je da borba za radnička prava ostaje jedno od ključnih društvenih pitanja, saopštila je Tanja Vujičić, članica Predsjedništva Foruma žena Evropskog saveza.

„Vjerujemo u Crnu Goru u kojoj radnik nije jeftina radna snaga, već temelj društva. 

Vjerujemo u društvo jednakih šansi, u kojem žene nisu zanemarene samo jer su žene, u društvo u kojem mladi imaju budućnost, a penzioneri sigurnost”, istakla je Vujičić.

Prema njenim riječima, Prvi maj podsjeća da su radnička prava izborena solidarnošću i borbom za pravdu.

„Zato ostaje naša obaveza da nastavimo da gradimo društvo socijalne pravde, dostojanstvenog rada i jednakih mogućnosti za sve. Svim radnicima i radnicama čestitam 1. maj”, zaključila je Vujičić.

***

Socijalistička narodna partija Crne Gore svim građankama i građanima upućuje srdačne čestitke povodom 1. maja, Međunarodnog praznika rada.

Ovaj praznik za SNP predstavlja kako podsjetnik na istorijsku borbu za radnička prava, tako i snažan podsticaj da istrajemo u misiji stvaranja pravednijeg društva u kojem svaki radnik može dostojanstveno živjeti od svog rada.

SNP svakim danom čini sve da zajednički pobijedimo u borbi za društvo jednakih šansi, u kojem radnik neće biti samo statistika, već stub stabilnosti naše države. Radničkih prava, sigurnost na radnom mjestu i adekvatne zarade koje prate troškove života ne smiju ostati isprazne fraze. U vremenima ekonomskih izazova, naša snaga leži u jedinstvu i brizi za one koji svojim radom izgrađuju bolju Crnu Goru.

SNP će, kao partija koja baštini izvorne socijalističke ideje, uvijek biti nepokolebljiv partner sindikatima i svim radnicima u borbi protiv diskriminacije i eksploatacije. To dokazujemo iz dana u dan. Naša obaveza je da mlađim generacijama ostavimo ambijent u kojem se trud cijeni, a radnička prava su neprikosnovena.

Uz želju da praznik provedete u zdravlju i miru sa svojim najbližima, još jednom vam čestitamo Prvi maj.

The post Čestitke povodom Prvog maja first appeared on BARinfo.

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije, prvomajske aktivnosti imale su mahom buntovnički ljevičarski karakter i organizovane su od strane članova Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), odnosno Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Prve velike prvomajske proslave zabilježene su 1924. godine u nekoliko gradova u Crnoj Gori. U Baru je toga dana došlo do sukoba između radnika i policije. List “Radnik – Delavec” donio je na naslovnoj strani vijest da je “u Baru došlo do ozbiljnog sukoba”. Pokretač ljevičarskih pobuna protiv režima bio je Dušan Vujović, željezničar iz Bara.

Posljednjih godina pred Drugi svjetski rat, prvomajske aktivnosti dobijaju konkretniji karakter.

Uoči 1. maja 1939. isticani su proglasi Centralnog komiteta KPJ na svim važnim mjestima i ubacivani u nadleštva i ustanove. Kačene su zastave sa srpom i čekićem i pisane parole. Prvog maja 1940. skojevska omladina je na Pristanu, u Popovićima, na stubovima i mostovima ka Topolici, na mostu prema Tombi, u Sutomoru… ispisavala parole primjerene vremenu i aktuelnom političkom momentu: “Živjela KPJ”, “Živio SSSR”, “Živio Staljin”. U ispisavanju su, zabilježeno je, “učestvovale sve ćelije SKJ i SKOJ, a žandari nisu uhvatili nijednog od počinilaca”. U Crmnici je istog dana bilo naročito aktivno, što ne čudi jer je tamošnja partijska ćelija bila jedna od najorganizovanijih u zemlji – na Bjelasici kod Vira su istaknute crvene zastave, a parole su ispisane na Markovom kršu i na Vodi u Kršu, kod Sotonića. Održani su i sastanci na kojima se govorilo o istoriji radničkog pokreta. Na određenim mjestima kroz Vir su se rasturali i lijepili leci, umnožavani primitivnom štamparskom tehnikom.

***

Odmah nakon rata, krenulo je obilježavanje 1. maja, kao državnog praznika.

U tu svrhu održavane su priredbe, igrani pozorišni komadi, organizovane igranke, odigravani sportski mečevi.

Prvi takav svečani fudbalski meč upriličen je za 1. maj 1947. god – igrali su barska “Obnova” i “Dečić” iz Tuzi.

I narednih godina nastavljeno je sa istom praksom – najprije defile fudbalera, pa vojnika, omladinaca, pionira i nakon toga utakmica pod Darovim topolama.

Vjerovatno najvažniji događaj bio je Prvomajski uranak. Noć uoči Prvog maja provela bi se van grada, pored vatre, i čekala zora uz pjesmu.

Pedesetih, povorka bleh-muzičara kretala je ujutro ispred restorana “Obala”, pa svirajući preko Trga Peka Dapčevića išla pješice pravinom do Biskupade i Kurila, gdje su ih čekale mnogobrojne barske porodice. Program bleh-muzike trajao je sat, dva, a onda su muzičari, njih tridesetak, kamionima odvoženi u Sutomore da bi i tamošnje stanovništvo uveseljavali za Praznik rada. Kad se prešlo na Topolicu, u drugoj polovini sedamdesetih, Duvački orkestar “Bratstvo-Jedinstvo” šetao je za Prvi maj glavnim ulicama Topolice, od hotela “Agava”, pa Ulicom maršala Tita do Željezničkih zgrada na današnjem Trgu Vladimira i Kosare.

Povodom Prvomajskih praznika, od 3. do 9. maja 1948. godine organizovana je Nedjelja domaćeg filma u bioskopu “Sloboda” na Pristanu. Prikazano je 11 filmskih projekcija ostvarenja “Živjeće ovaj narod”, za 3.688 gledalaca. Maja 1950. održana je u Baru Sreska smotra kulturno-prosvjetnih društava, sa takmičarima iz Vladimira, Petrovca, Sutomora, Dobre Vode, Limljana, Brčela, Boljevića i Gorane (najbolji je bio KUD iz Dobre Vode), a godinu dana kasnije Smotra folklornih grupa barskog sreza, na kojoj su najbolji bili članoci iz Šestana. Glumačka sekcija KUD “Jedinstvo” je za 1. maj 1951. priredilo “Protekciju” Branislava Nušića u režiji Slavka Popovića.

Majske vatre su paljene noć uoči Prvog maja organizovano još od 1951. godine. Kako piše “Pobjeda”, članovi Planinarskog društva “Rumija” i streljačke družine su “za Prvi maj 1951. palili vatre na vrhovima Rumije, Haja, Vrsute, Nehaja i Lisinja”.

Tokom osamdesetih, Majske vatre su najčešće paljene na Kurilu, ispod Mukovala, na Ahmetovom brijegu, tamo gdje je pisalo “Tito”, ali ih je bilo i po Volujici, na Sutormanu, u Zupcima, na Lisinju, gdjegod je dopirao vidik. Ekipe iz čitave opštine su se takmičile čija će se vatra dalje vidjeti i koja će napraviti više dima. Uz vatru, uvijek bi neko donio gitaru, pa bi slavlje bilo nastavljeno do zore, Prvog maja.

Posljednjih dvadesetak godina, Barani prvomajske praznike uglavnom provode uživajući u slobodnim danima, organizujući roštilje sa društvom po okolnim planinama ili šetajući pored mora.

The post Prvi maj u Baru, tradicija duga cio vijek first appeared on BARinfo.

“Svim građankama i građanima Crne Gore i Bara želim da čestitam Međunarodni dan rada kao praznik svih nas, a najviše kao praznik svih onih aktera u društvu koji su svoj život posvetili borbi za prava radnika i izgradnju boljeg i pravednijeg društva.

Slavimo vrijednosti 1.maja kako bi smo se osigurali da borba da se one ostvaruju traje konstantno. Jednostavno nema prestanka u nastojanju da se afirmišu principi održivog razvoja uz naglasak na očuvanje prava radnika i njihovog dostojanstva. Na tom polju uvijek možemo više i bolje, čuvajmo svijest o tome da svi jednako zaslužujemo život dostojan čovjeka uprkos izazovima da se ljudsko društvo u potpunosti okrene ostvarivanju profita kroz eksploataciju ljudskog truda  kao jedine vrijednosti. 

Naš moderan i jedinstven Bar kome težimo, upravo najviše  počiva na ideji radničke solidarnosti i pregalaštva i danas je simbol  sloge koja prevazilazi sve podjele. Bar koji slavi 1.maj simbol je zajedništva  koje je u našem gradu način života i nemam dilemu da ćemo zajedno odgovoriti svim izazovima koji nas čekaju u narednom periodu a koji će biti usmjereni ka raznim ekonomskim projektima koji zanemaruju čovjeka u cjelini.

Potrudimo se da današnji praznik nastavi da bude simbol konstantne, neprestane borbe koji je inspirisan univerzalnim idejama, a to su ideje jednakosti, pravednosti i humanosti, na kojim mora počivati naše društvo ukoliko želimo da bude napredno i moderno”, navodi se u čestitki.

The post Nenezić: Bar uvijek na braniku univerzalnih vrijednosti na koje nas podsjeća Prvi maj first appeared on BARinfo.

Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović

Ministarstvo kulture i medija nastaviće da osnažuje kulturni i medijski sektor, uvažavajući svakog pojedinica, koji svojim radom doprinosi javnom dobru, posebno imajući u vidu da novinari i kulturni radnici grade temelje kritičkog promišljanja i slobodnog stremljenja. 

Ona je svim zaposlenima u kulturi i medijima uputila čestitke povodom 1. maja – Međunarodnog praznika rada, simbola borbe za radna prava, solidarnost i društvenu pravdu.

„Dragi kulturni stvaraoci, koji svakodnevno doprinosite očuvanju i razvoju našeg identiteta, njegovoj vidljivosti i dostupnosti svim građanima, vaš doprinos ne samo da oplemenjuje društvo, već i gradi temelje kritičkog mišljenja i slobodnog stvaranja. Vaša umjetnost, riječi, muzika, slike, pokreti i ideje osvjetljavaju društvo, inspirišu pojedince i čine svijet bogatijim i humanijim mjestom“, poručila je Vujović.

Naglasila je da u vremenu izazova kulturni stvaraoci uporno grade mostove razumijevanja, identiteta i nade.

„Želimo vam snagu, inspiraciju i priznanje koje zaslužujete. Uvijek smo otvoreni da, kroz naše politike i konkursne linije, podržimo najbolje, najkvalitetnije sadržaje, jer crnogorsko društvo ne zaslužuje ništa manje“, poručila je Vujović. 

Posebno je istakla značaj onih koji rade u medijima, često u ne tako dobrim uslovima i njihovu borbu za istinu, pravdu, i bolje društvo kojem svi težimo. 

„Ministarstvo kulture i medija snažno podržava vašu sindikalnu borbu za bolji status, bolje uslove rada, veće zarade. Od 200 medija koliko je registrovano u Crnoj Gori možemo čuti sve strane političkog spektra, različita mišljenja i to je dobra stvar. Ipak, jedan od izazova je upravo socio-ekonomski položaj medijskih radnika. Imamo oko 1500 do dvije hiljade ljudi zaposlenih u medijima i njihov status nije podjednak. Razlikuje se status u lokalnim javnim emiterima, nacionalnom Javnom servisu u odnosu na komercijalne, privatne medije“, ukazala je Vujović. 

Kroz izmjene i unapređenja medijskih zakona, kako je kazala, posebno su poboljšani uslovi za zaposlene u lokalnim javnim emiterima, omogućeni su jasniji okviri za stabilno finansiranje, profesionalni rad i bolji radno-pravni status.

„Ministarstvo kulture i medija može da učestvuje, ali nije prvo u socijalnom dijalogu kada su privatni mediji u pitanju, već je osnovna komunikacija između poslodavca i zaposlenog. Ohrabrujemo poslodavce i Sindikat da postignu dogovor i svakako podržavamo stav Sindikata da je budućnost medija na zaposlenima i da bi što prije trebalo usvojiti Granski kolektivni ugovor“, pojasnila je Vujović. 

U duhu 1. maja, kakao je zaključila „nastavljamo zajednički rad na jačanju kulturnog i medijskog sektora, sa poštovanjem prema svakom pojedincu koji svojim radom doprinosi javnom dobru“.

***

Povodom 1. maja – Međunarodnog praznika rada, ministarka turizma Simonida Kordić uputila je iskrene čestitke svim građankama i građanima Crne Gore, koji svojim trudom, posvećenošću i profesionalizmom daju nemjerljiv doprinos razvoju naše zemlje.

“Turizam je srce naše privrede, a iza svakog uspjeha stoje ljudi – zaposleni u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, turističkim agencijama, i mnogi drugi koji svakodnevno rade kako bi Crna Gora bila prepoznata kao atraktivna destinacija.

Na ovaj dan, još jednom ističem važnost zaštite prava radnika, stvaranja sigurnog i dostojanstvenog radnog ambijenta, kao i kontinuiranog unapređenja uslova rada za sve zaposlene. Srećan 1. maj”, poručila je Kordić.

***

Čestitka Vladimira Jokovića povodom 1. maja – Međunarodnog praznika rada

Drage građanke i građani Crne Gore,

U ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, upućujem vam iskrene čestitke povodom 1. maja – Međunarodnog praznika rada.

Ovaj dan nas podsjeća na dugu i tešku borbu radnika za svoja prava, dostojanstven rad i pravedno društvo. Danas, više nego ikada, dužni smo da se borimo za ekonomska i socijalna prava svih građana, za bolje uslove rada, sigurnost na radnom mjestu i dostojanstven život svakog čovjeka.
SNP ostaje posvećena borbi za pravednije društvo u kojem će rad i trud svakog pojedinca biti poštovani i adekvatno nagrađeni. Samo zajedno, solidarno i odgovorno, možemo izgraditi društvo jednakih šansi i sigurnije budućnosti.

Srećan vam 1. maj – praznik rada, solidarnosti i zajedništva!”, navodi se u čestitki.

***

Boris Bogdanović, predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata:

„U ime Kluba poslanika Demokrata i u svoje lično ime, svim građankama i građanima Crne Gore želim srećan Prvi maj, Praznik rada.

Decenije i vjekove za nama obilježile su borbe za veća prava radnika, socijalnu pravdu, osmočasovno radno vrijeme i plate vrijedne njihovog rada. Već 136 godina, koliko je prošlo od Prve međunarodne radničke konferencije, svakog 1. maja slavimo solidarnost, dostojanstvo i prava onih koji naše zemlje grade.

Crna Gora je danas, kada kuca na vrata Evropske unije, država kojoj je socijalna pravda u samom  vrhu prioriteta i vodilja kroz sve brojne reforme koje prolazi, jer nikada više Crna Gora neće biti zemlja u kojoj se radnici iskorištavaju, obespravljuju, ostavljaju na milost i nemilost tajkunima, ali i država u kojoj su radnici najveći gubitnici tranzicije, kao i žrtve onih koji su spremni zarad bogatstva sve da pregaze pred sobom.

Nikada više ova država neće poklanjati niti prodavati svoje fabrike, niti biti eldorado za tajkune.

Danas je Crna Gora i država u kojoj se radnicima vraćaju makar neki dugovi. Drvoprerađivači, metalci, radnici u šumarskoj industriji, radnici Radoja Dakića, Košute, i drugi gubitnici tranzicije – svi će oni dobiti makar djelomično obeštećenje, ono što su im prethodnici oteli. Radnici danas imaju neradnu nedelju, veću minimalnu i prosječnu platu koja je dostigla iznos od, istorijskih i nekad nezamislivih, 1000 eura.

Ali nismo završili, jer puno posla je još pred nama, a ova vlast i ovi ljudi kadri su da zasuku rukave i ispravljaju decenijske nepravde učinjene prema radnicima.

Radnici, seljaci, građanke i građani Crne Gore, vi koji ovu zemlju svakodnevno gradite, uvjeren da smo svjedoci istorijskih rezultata i da su brojni tek pred nama, još jednom vam najsrdačnije čestitam Praznik rada – 1. maj”.

The post Čestitke povodom Međunarodnog praznika rada first appeared on BARinfo.

“Svim građankama i građanima Crne Gore i Bara želim da čestitam Međunarodni dan rada 1.maj, kao dana kada se sjetimo svih teških i mukotrpnih momenata koje su svi pregaoci i radnici prošli u našem društvu proteklih decenija.

Kao praznik svih nas, 1. maj jeste još jedna prilika da predstavnici sindikata i drugi predstavnici radnika pošalju još jednu poruku svim političkim elitama da je njihov prvenstveni zadatak da konstantno rade na približavanju našeg društva standardima razvijenih zemalja, a posebno kada je riječ o razvoju društva ostvarene socijalne pravde.

Političke elite moraju biti svjesne da je potrebno pojačati aktivnosti na planu unaprijeđivanja poslovnog ambijenta novim investicijama i ulaganjima koje moraju biti zasnovane na principima održivog razvoja i koje ne mogu počivati na kreiranju profita preko leđa radnika u Crnoj Gori. 

Nijesmo dovoljno uradili u prethodnom periodu na planu privlačenja zdravih investicija, otvaranju novih radnih mjesta i uopšte govoreći stagniramo u privrednom smislu jer je inflacija na svom rekordnom nivou, što urušava realnu kupovnu moć svih, a posebno najugroženijih kategorija našeg društva kako na lokalnom tako i na nivou Crne Gore.

Ono što je osobenost današnjeg praznika jeste upravo to da je on simbol konstantne, neprestane  borbe i da je inspirisan univerzalnim idejama, a to su ideje jednakosti, pravednosti i humanosti koje moraju biti ugrađene u naš društveni fundament i bez kojih neće biti održivog razvoja niti bilo kakvog napretka u cijelini.

I ovaj, kao i svaki prethodni 1. maj za naš Bar, predstavlja dan kada znamo da borba za prava radnika, ali i uopšte svih građana ne jenjava, tako da nastavljamo i ubuduće!”, navodi se u čestitki predsjednika SO Bar.

The post Predsjednik SO Bar čestitao Međunarodni dan rada first appeared on BARinfo.

Čikago je bio centar pokreta. Radnici su tamo mjesecima agitovali za osmočasovno radno vrijeme, i uoči 1. maja njih 50.000 je već bilo u štrajku. Novih 30.000 pridružilo im se sljedećeg dana, to je dovelo veći dio čikaške proizvodnje do zastoja.

Tokom 3. maja, tuča u kojoj su učestvovale stotine izbila je u “Mc Cormick Reaperu” između radnika članova Sindikata, koji su spriječeni da dođu na posao, i onih koji nisu pripadali Sindikatu koje je “Mc Cormick” zaposlio umesto njih. Mnogobrojna i dobro naoružana policija brzo se palicama i vatrenim oružjem umiješala kako bi povratila red. Ubili su četiri člana Sindikata, a povrijeđenih je bilo mnogo.

Pobješnjela zbog zločina policije, grupa anarhista, predvođena Avgustom Spajsom i Albertom Parsonsom pozvala je radnike da se i sami naoružaju, i u utorak uveče (4. maj) učestvuju u masovnim demonstracijama na Trgu Haymarket. Pred sam kraj demonstracija, osoba čiji identitet nikad nije utvrđen (vjeruje se da je u pitanju policijski agent, provokator) bacila je bombu koja je ubila 7 i ranila 67 policajaca.

Gradske i državne vlasti pohapsile su osam anarhista, optužile ih za ubistvo i osudile na smrt. Četvorica su, uključujući Parsonsa i Spajsa, pogubljeni 11. novembra 1887. godine. Svi pogubljeni zagovarali su oružanu borbu i nasilje kao revolucionarne metode, ali njihovi tužioci nisu našli nikakve dokaze da je iko od njih zaista bacio bombu. Duž ulica Čikaga postrojilo se 250.000 ljudi dok je Parsonova pogrebna povorka prolazila gradom, kako bi izrazili svoju posramljenost sudskim promašajem i solidarnost sa nepravedno pogubljenim radnicima.

Na Prvom kongresu 2. Internacionale održanom 1889. odlučeno je: “Prvi maj je zajednički praznik svih zemalja, na kojima radnička klasa treba da manifestuje jedinstvo svojih zahtjeva i svoju klasnu solidarnost”. Od tada se svake godine obilježava 1. maj kao Dan međunarodne radničke solidarnosti.

The post Prvi maj, međunarodni Dan rada first appeared on BARinfo.

„I ovog Prvog maja, Unija slobodnih sindikata Crne Gore se sa pijetetom sjeća svih onih koji su svojim životima odbranili prava zaposlenih na dostojanstven rad, te koji su prije gotovo 140 godina izborili prava koja danas uživamo. Sa posebnim pijetetom sjećamo se i svih naših sindikalnih kolega/ca koji, nažalost, više nisu među nama, a koji su dali ogroman doprinos sindikalnoj borbi u Crnoj Gori ostavljajući neizbrisivi trag na sindikalnoj sceni.

Obilježavanjem najznačajnijeg datuma za radničku klasu, Unija slobodnih sindikata Crne Gore poručuje da su pravo na rad, na dostojanstvene i zdrave uslove rada, pravo na sindikalno udruživanje, sloboda izražavanja i pravo na kolektivno pregovaranje osnovna ljudska prava. Stoga, pozivamo Vladu Crne Gore, vlasti na lokalnom nivou i sve poslodavce da pokažu punu posvećenost efikasnoj primjeni radnih i socijalnih prava uz poštovanje fundamentalnih principa i standarda u svijetu rada.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore ukazuje na nužnost da se sve javne politike donose i realizuju isključivo po mjeri čovjeka, te na potrebu da se što hitnije raskine sa praksom da lični i partijski interesi budu iznad kolektivnih i egzistencijalnih potreba i interesa!

Siromaštvo, nejednakost, selektivna pravda i izostanak sistema odgovornosti ugrožavaju napredak i ometaju zdrav i održiv razvoj društva u cjelini. Stoga je vrijeme da kažemo NE daljem urušavanju osnovnih vrijednosti, podrivanju solidarnosti među radničkom klasom i usmjerimo sve svoje kapacitete i snagu, koju kao radnička klasa imamo, prema odbrani, ali i unapređenju, naših radnih i sindikalnih prava i sloboda.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore će od ovog Prvog maja odlučno nastaviti borbu na implementaciji Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa. Implementacijom ove dvije rezolucije unaprijedićemo socio-ekonomski položaj građana/ki i doprinijeti očuvanju vrijednosti od nacionalnog značaja ne samo za današnja već i za buduća pokoljenja. Puna implementacija naših rezolucija zavisiće isključivo od stepena iskazane odgovornosti donosioca odluka, ali i od nivoa podrške koju očekujemo od našeg članstva i građana/ki. Promotivne materijale u kampanjama za implementaciju navedenih rezolucija pod motom “NIJE SVE NA PRODAJU” i “SOCIJALNI STAN ZA MIRAN SAN”, dijelićemo građanima/kama Prvog maja na Trgu nezavisnosti sa početkom u 10:00 časova.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore poziva sve građane/ke Crne Gore da, u periodu koji slijedi, svojim aktivnim djelovanjem prema institucijama sistema, odnosno donosicima odluka, iskažu podršku implementaciji pomenutih rezolucija.“

The post Prvomajski proglas first appeared on BARinfo.

Uprava za inspekcijske poslove je obavijestila sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

U vrijeme državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijacama; štandovima – tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, te u skladištima za trgovinu na veliko

Za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene su novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad. Pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima u Baru na raspolaganju tokom prazničnih dana biće i dežurni inspektori Svetlana Veljić 067-820525 i Darka Radulović 068-826546.

Tokom predstojećih praznika, u srijedu i četvrtak 1. i 2. maja, kao i u petak i ponedjeljak 3. i 6. maja obezbijeđeni su neophodni uslovi za stabilno funkcionisanje elektroenergetskog sistema, saopšteno je iz CEDIS-a. Takođe ističu da u dane državnog praznika nisu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe.

Eventualni prekid napajanja i kvar na distributivnoj mreži, za vrijeme praznika, građani u Baru mogu prijaviti na dežurne brojeve telefona 030-316-534.

The post Praznici i dežurne službe first appeared on BARinfo.

Čikago je bio centar pokreta. Radnici su tamo mjesecima agitovali za osmočasovno radno vrijeme, i uoči 1. maja njih 50.000 je već bilo u štrajku. Novih 30.000 pridružilo im se sljedećeg dana, to je dovelo veći dio čikaške proizvodnje do zastoja.

Tokom 3. maja, tuča u kojoj su učestvovale stotine izbila je u “Mc Cormick Reaperu” između radnika članova Sindikata, koji su spriječeni da dođu na posao, i onih koji nisu pripadali Sindikatu koje je “Mc Cormick” zaposlio umesto njih. Mnogobrojna i dobro naoružana policija brzo se palicama i vatrenim oružjem umiješala kako bi povratila red. Ubili su četiri člana Sindikata, a povrijeđenih je bilo mnogo.

Pobješnjela zbog zločina policije, grupa anarhista, predvođena Avgustom Spajsom i Albertom Parsonsom pozvala je radnike da se i sami naoružaju, i u utorak uveče (4. maj) učestvuju u masovnim demonstracijama na Trgu Haymarket. Pred sam kraj demonstracija, osoba čiji identitet nikad nije utvrđen (vjeruje se da je u pitanju policijski agent, provokator) bacila je bombu koja je ubila 7 i ranila 67 policajaca.

Gradske i državne vlasti pohapsile su osam anarhista, optužile ih za ubistvo i osudile na smrt. Četvorica su, uključujući Parsonsa i Spajsa, pogubljeni 11. novembra 1887. godine. Svi pogubljeni zagovarali su oružanu borbu i nasilje kao revolucionarne metode, ali njihovi tužioci nisu našli nikakve dokaze da je iko od njih zaista bacio bombu. Duž ulica Čikaga postrojilo se 250.000 ljudi dok je Parsonova pogrebna povorka prolazila gradom, kako bi izrazili svoju posramljenost sudskim promašajem i solidarnost sa nepravedno pogubljenim radnicima.

Na Prvom kongresu 2. Internacionale održanom 1889. odlučeno je: “Prvi maj je zajednički praznik svih zemalja, na kojima radnička klasa treba da manifestuje jedinstvo svojih zahtjeva i svoju klasnu solidarnost”. Od tada se svake godine obilježava 1. maj kao Dan međunarodne radničke solidarnosti.

The post Prvi maj, međunarodni Dan rada first appeared on BARinfo.

Za poštovanje propisa o zabrani paljenja vatre, prema Odluci o komunalnom redu, nadležna je Komunalna policija.

„Shodno Odluci, kazna za ovaj prekršaj je 50 eura, a po Zakonu o komunalnim djelatnostima, kreće se od 150 do 1500 eura“, saopštio je za Radio Bar i Bar Info, načelnik Komunalne policije Bar Dejan Škerović, apelujući na odgovornost i ekološku svijest građana.

On je u razgovoru za naše medije istakao da će tokom večeri komunalni policajci sa pripadnicima Službe zaštite i spašavanja obići teren „kako bi preduprijedili neželjene posljedice“.

Škerović podsjeća i na zabranu loženja vatre u blizini šuma i u pošumljenim područjima koja gravitiraju popularnim izletištima.

Komandir Službe zaštite i spašavanja, Aco Vulević je kazao da su barski vatrogasci već počeli sa preventivnim djelovanjem.

„Protekla dva dana smo obilazili lokacije koje su poznate po paljenju prvomajskih vatri. Međutim, ljubitelji ovog vida zabave su odabrali nova, za to pogodna mjesta. Obilazićemo i pratićemo stanje na terenu“, poručuje Vulević.

Požar koji se na vrijeme otkrije, lako je ugasiti. Ipak, ukoliko se vatra počne širiti na otvorenom, brzo zahvata veće površine, prijeteći da ugrozi ljude i materijalna dobra.

Dežurni broj Službe zaštite i spašavanja je 123.

The post FOTO: Poranile (zabranjene) majske vatre first appeared on BARinfo.