RB/BI: Predstavite našim slušaocima ovu manifestaciju.

Marić: Od 27. do 31. avgusta ovaj događaj će okupiti učesnike iz više zemalja i prikazati Crnu Goru iz jedinstvene perspektive – vazduha. Crna Gora treba da se posmatra integralno kao turistička destinacija, a hidroavijacija može doprinijeti toj slici.

Na manifestaciji će učestvovati preko 40 pilota i 20 hidroaviona iz različitih djelova svijeta. Dolazak učesnika predviđen je za 27. i 28. avgust, a svečano otvaranje biće 28. avgusta u Porto Montenegru. Hidroavio regatu će otvoriti predsjednik Opštine Tivat, Željko Komljenović. Tokom narednih dana planirano je maršrutno letenje iznad Boke, Tivatskog zaliva, Pivskog i Plavskog jezera, Berana, Skadarskog jezera i Bara, sa završnicom ponovo u Tivtu.

RB/BI: Kakav je potencijal hidroavijacije u turizmu, ali i mimo turizma?

Marić: Hidroavioni mogu imati važnu ulogu ne samo u turističke svrhe, već i u gašenju požara i hitnoj medicinskoj pomoći. Decenijama se govori o potrebi za ozbiljnim vazduhoplovnim protivpožarnim resursima, ali Crna Gora još uvijek nema adekvatnu bazu ni opremu, uprkos velikim naporima pojedinaca. Posebno želim da ukažem na tragične posljedice nedavnih požara i nedostatak sistema koji bi odgovorio rastućim izazovima.

Navešću primjer legendarnog pilota iz Tivta, Milana Matulovića, dugogodišnjeg nastavnika letenja na vojnim avionima, jednog od najboljih pilota i člana prve postave akrobatske grupe Leteće zvijezde. On je doajen letenja na vazduhoplovu „Kanader“, sa naletom od preko četiri hiljade sati i učešćem u nebrojenim akcijama gašenja požara u bivšoj Jugoslaviji i Crnoj Gori. Prvi „Kanader“ na prostoru bivše Jugoslavije upravo je ovaj pilot doveo i kasnije prevezao za Grčku.

Moj kolega, Dragiša Gaga Raičević, pokretač je i glavni nosilac ideje hidroavio regate. Naš cilj je i podizanje svijesti o značaju hidroavijacije u Crnoj Gori.

RB/BI: Koji će vazduhoplovi učestvovati u hidroavio regati?

Marić: Hidroavioni koji će učestvovati na regati uglavnom pripadaju kategoriji ultralakih letjelica, što ih čini pristupačnim i primjenjivim za turističke aktivnosti poput panoramskih letova.

Podsjetiću da priča o hidroavijaciji u Crnoj Gori ima duboke korijene, još od 1912. godine, kada je Austro-Ugarska imala eskadrilu hidroaviona u Kumboru. Iako je ta tradicija kasnije zamrla, Raičević je prije pet godina ponovo pokrenuo ideju i obnovio interesovanje za ovaj segment avijacije.

Pored manjih hidroaviona, u svijetu postoje i ozbiljne letjelice sa deset i više sjedišta, koje bi mogle značajno doprinijeti turističkoj ponudi Crne Gore.

RB/BI: Kakve su konkretno mogućnosti ovakvog tipa avijacije?

Marić: Predstaviću vašim slušaocima moje lično iskustvo slijetanja na Plavsko i Pivsko jezero. Za samo 20 minuta leta iz Boke stigao sam do Pivskog jezera, a za otprilike isto vrijeme iz Pive do Plava. To otvara ogroman potencijal za povezivanje različitih krajeva Crne Gore.

Hidroavijacija može služiti i za monitoring na Skadarskom jezeru i u planinskim područjima, a sve to može postati atraktivna i praktična komponenta turističke ponude. Ipak, podrška sa najvišeg nivoa vlasti ostaje simbolična, što koči razvoj. Nadam se da će hidroavijacija u budućnosti zauzeti zasluženo mjesto u Crnoj Gori.

RB/BI: Bar, odnosno AD Luka Bar, učestvovali su prije nekih desetak godina u IPA projektu koji je predviđao povezivanje ključnih luka regiona hidroavionima. Čak je izgrađen i poseban ponton za tu namjenu. Sve to ukazuje da ova priča ima potencijala. Šta će posjetioci moći da očekuju i dožive na Skadarskom jezeru tokom održavanja hidroavio regate?

Marić: Planiran je nastup ozbiljne eskadrile hidroaviona, zapravo dvije eskadrile, koje će izvoditi prelete i manevre. Međutim, još uvijek ne mogu iznositi precizne detalje jer su u toku pribavljanje dozvola i završne procedure. Ne želim davati nepotpune ili netačne informacije, ali uskoro će svi detalji biti poznati javnosti. Radio Bar će svakako biti uključen u najavu i promociju završnog događaja.

Što se tiče sigurnosnih aspekata i specifičnosti hidroavijacije, hidroavion ima dvostruku prirodu: u vazduhu je avion, a po slijetanju na vodu postaje plovilo. To donosi nove izazove za nadležne službe, naročito u ljetnjoj sezoni kada u crnogorske vode ulazi mnoštvo plovila poput glisera, skutera i katamarana.

Ipak, izražavam divljenje prema ljudima koji rade u sektoru sigurnosti zbog njihovog profesionalnog pristupa i uvjeren sam da će se naći kompromisna rješenja kako bi sve funkcionisalo na zadovoljstvo svih.

The post Međunarodna hidroavioregata naredne nedjelje i iznad Skadarskog jezera first appeared on BARinfo.