Ličina ističe da u barskoj opštini ima uslova za razvoj poljoprivrede, a da na prostoru između mora i jezera uspijeva sve – ima ljekovitog bilja, maslinjaka, plodne zemlje, obilje sunca i vode. Posebno se zalaže za uzgoj koza, a kaže da je ova životinja narodni ljekar – njeno mlijeko je lijek i hrana. “Djeca koja piju kozje mlijeko otporna su na sve bolesti, zdravija i jača”, ističe on.

“Poljoprivreda i turizam su dvije jako povezane grane, koje ne mogu jedna bez druge. Turista koji dođe iz velikih evropskih gradova, metropola u kojima je okružen visokim zgradama i betonom, želi da vidi na koji način se muze koza, krava, ovca, kako se sprema sir, surutka, kajmak… Želi da njegovo dijete dotakne i pomiluje tu životinju“, ističe Ličina.

On ukazuje da su obronci  Rumije i Lisinja bogomdani za stočarstvo, a posebno za razvoj kozarstva, te da tu ima prostora za razvijanje velikih farmi koza.

Opština Bar daje jaku potporu za razvoj turizma i poljoprivrede. “Zato postoje uslovi, jer Služba za selekciju profesionalno radi svoj posao, a Opština je, mislim, prva uvela kancelariju za razvoj poljoprivrede, a to će sigurno uroditi plodom, pa će na turističkoj trpezi biti mnogo više čiste, zdrave i ekološke hrane”, smatra Ličina.

“Djeca vole životinje, često mi se desi da đed dovede dijete da vidi jare, kozu, o mlijeku da i ne govorimo, mnogi se raspituju kolika je cijena i kako mogu da dođu do njega. Sama ishrana koze daje nam pravo da kažemo da je njeno mlijeko najzdravije, jer ova životinja u svojoj ishrani koristi više od 300 biljaka. Za zdravim i kvalitetnim namirnicama danas žudi ne samo crnogorska, već i evropska trpeza”, ističe Ličina.

Na komentar da se poljoprivredno zemljište upotrebljava za izgradnju objekata, Ličina ističe da Zakon o poljoprivrednom zemljištu treba što prije da se donese, jer se samo tako može zaštititi “da ne nestane pod velikim zgradama i fabrikama”.

“Da je Aluminijumski kombinat napravljen na drugom mjestu, Zetska ravnica bila bi mnogo čistija, a proizvodilo bi se mnogo više zdrave i kvalitetnije hrane. Zetska ravnica, Limska dolina, Nikšićko polje i druge manje ravnice u Crnoj Gori, mogu da hrane više od jedne Crne Gore. Obaveza je svih da to zemljište zaštitimo”, ističe on, dodajući da čistom, zdravom i ekološkom hranom Crna Gora može da konkuriše na evropskom tržištu.  

Ličina smatra da bi Ministarstvo prosvjete, na čelu sa ministrom “barem jedan čas moglo da uvede u nastavu da se govori o selu“. Na taj način, smatra on, razbili bi se stereotipi, jer djeca odrastaju sa predstavom da se na selu loše živi, da su ljudi sa sela manje važni od onih iz grada: “Tako bi se od malih nogu razvijala svijest i ljubav prema selu kod djece, jer moramo vratiti mlade ljude na selo”.

Danas, ističe on, na selu može lijepo da se živi. “Geografski i klimatski položaj Bara je takav da može da se uzgaja veliki broj koza sa malo ulaganja. Koza nije puno zahtjevna životinja, ona malo uzima, a mnogo više vraća. Uništava i određene korovske biljke koje napadaju drveće, šumu. Mladim ljudima bih poručio da se vrate na selo, da uzgajaju koze, da napuste ulicu i da se vrate selu. Oni koji imaju bar malo okućnice, umjesto psa kojega šetaju po ulici, neka uzmu kozu i imaće zdravo mlijeko za sebe i unučiće”, poručuje Ličina

“Na našem prostoru ima više vrsta koza – balkanska, burska, alpska, sanska… Nisu uslovi za uzgoj svih isti. Balkanskoj kozi dajem primat nad svim ostalim vrstama. Možda ona daje manje mlijeka i sitnije jare, ali je najotpornija na sve bolesti i klimu, jako je sposobna da se penje po vrletima. Možda druge vrste daju više mlijeka i mesa, ali nijesu toliko prilagođene ovom podneblju. Ni procedura za registraciju poljoprivrednih proizvođača nije komplikovana”, ističe Ličina. “Ne treba tu nikakva velika filozofija, to se brzo završava, sa malim brojem papira. Samo dobra volja, da se pođe do Opštine da se uzme posjedovni list, da se pođe do Selekcijske službe za uzgoj stoke, kaže čime će da se bavi, to se brzo završava. Mladi ljudi mogu da registruju svoja domaćinstva, da budu gazde i direktori na svom imanju, a imaju mnoge povoljnosti – dobijaju se dobri krediti. Mladi ispod 30 godina dobijaju i deset hiljada nepovratnih sredstava, ako ih pametno uloži, to je veliki podsticaj”, smatra Ličina.

Potrebno je da mladi koriste povoljnosti koje im, prije svih, nudi Ministarstvo poljoprivrede, poput onih za nabavku mehanizacije, stočnih grla i svega što je potrebno za pokretanje poljoprivredne proizvodnje. Mladima poručuje da ne budu “sluge u gradu, koje čekaju socijalu i milostinju”, nego da budu “gazde na selu i direktori na svojim imanjima”.

Pošto je sve više onih koji se bave uzgojem koza, Ličina smatra da je neophodno da se organizuju u okviru svog udruženja. “Što prije ga treba osnovati, jer takvo udruženje je neophodno kako bi sitni poljoprivrednici mogli da lakše plasiraju svoje proizvode. Kozarstvo zaslužuje da ima bolju organizaciju i bolji plasman proizvoda”, smatra on.

Osvrćući se na borbu protiv koronavirusa, Ličina je istakao da smo “sada u nečemu postali i najveća sila na svijetu, da smo se tako oduprli toj opakoj bolesti koja nosi ljudske živote“ i ukazao da su poljoprivrednici svo vrijeme vrijedno radili. “Vidjeli smo da pojedini poljoprivredni proizvođači, poput nekih iz okoline Nikšića, imaju dosta problema oko plasmana proizvoda jer nijesu radili hoteli i ugostiteljski objekti gdje se najviše plasira koziji sir, da se u sirari nalazi nekoliko tona sira, ali zahvaljujući ministru poljoprivrede, izaći će im se u susret kako bi prodali svoje proizvode”, kaže Ličina, ukazujući da bi na rafovima prodavnica trebalo da se nađu koziji proizvodi.

“Možda nešto od mliječnih proizvoda može da se nađe u velikim marketima, ali meso, koje spada u najkvalitetnija i najzdravija mesa, može se kupiti samo na terenu”, kaže on, dodajući da je neophodno organizovati proizvodnju kozje kastradine i drugih prerađevina. Rješenje za ovo vidi u osnivanju udruženja, a siguran je da bi benefite od toga imali i proizvođači i potrošači i turistički djelatnici.

“Mrkojevići imaju izuzetne resurse za razvoj poljoprivrede i turizma, ove grane se dopunjuju i trebalo bi da se ovaj kraj razvija održivi seoski turizam”, smatra Ličina, ističući da na samo par kilometara od jezera turista može da bere ekološke proizvode, vidi način spravljanja tradicionalnog sira…

The post Reka Ličina: Mogu da se uzgajaju koze bez velikih ulaganja first appeared on BARinfo.

Gradilište je obišao predsjednik opštine Dušan Raičević, koji je istakao da je ovo rješenje višedecenijskog problema ovog naselja, kao i potvrda jasne opredijeljenosti lokalne uprave da ide u pravcu rješavanja vodosnabdijevanja bezvodnih područja na teritoriji barske opštine.

Član Inicijativnog odbora Reka Ličina se zahvalio na rješavanju pitanja koje je, kako je istakao “vjekovima bilo zapostavljano”.

“Ovo je istorijski trenutak za ovaj kraj. U naselju živi preko 2.000 ljudi, ljeti se taj broj značajno povećava, a područje je bilo totalno bezvodno”, kazao je Ličina, koji je podsjetio da je od inicijative, pokrenute 2012. godine, imao pomoć Regionalnog vodovoda, a zahvalio je i predsjedniku opštine, Dušanu Raičeviću.

“Nadam se da će nam i ubuduće izlaziti u susret i da ćemo ovaj problem svi zajednički riješiti onako kako smo dogovorili. Završetkom investicije svaki mještanin Svetog Ivana dobiće priliku da popije čašu čiste vode za kojom žudimo vjekovima”, kazao je Ličina, nazivajući početak radova “najsrećnijim trenutkom u istoriji naselja”. On u ovom naselju živi desetak godina.

Vodom su se, kako navodi, snabdijevali kako su znali i umjeli- za piće su koristili onu sa izvorišta Zaljevo, dok im je kao tehnička služila voda sa Potoka Nikočevića. Napominje i da su velika sreća i dobar imunitet ljudi uticali da nije bilo epidemija i bolesti.

Predsjednik opštine Dušan Raičević podsjetio je da je prva faza realizovana u prethodnih godinu i po, finansirana iz sredstava njemačke KFW razvojne banke.

“Prva faza je podrazumijevala izgradnju rezervoara Zaljevo I, sa cjevovodom upravo do mjesta, gdje započinje druga faza, sa priključkom na mrežu Regionalnog vodovoda. Danas je na terenu prisutan najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je opština raspisala još prošle godine. U decembru smo zaključili ugovor sa firmom ‘Bajrović’ iz Bara. Vrijednost radova je 109 hiljada eura, a rok za završetak radova 60 dana. Šta to znači za mještane ovog kraja, najbolje je objasnio gospodin Ličina. Ova investicija će dovesti do okončanja višedecenijskog problema naselja Sveti Ivan, ali je i potvrda jasne opredijeljenosti lokalne uprave da ide u pravcu rješavanja najznačajnijeg pitanja- vodosnabdijevanja bezvodnih područja na teritoriji barske opštine. Ovo je još jedno ispunjeno obećanje Vlade Crne Gore i premijera Markovića, koji je bio prisutan i 2018. godine, kada smo započeli radove na prvoj fazi. U roku, ne dužem od 60 dana uredno vodosnabdijevanje postaće svakodnevica u naselju Sveti Ivan”, poručio je Raičević.

Lokalna uprava, izgledi su, neće obradovati samo mještane ovog dijela barskog zaleđa.

“Uz podršku Vlade Crne Gore i Uprave za javne radove, početkom sedmice na adresu lokalne uprave pristigle su ponude sa ciljem prezentovanja sveobuhvatne studije adekvatnih rješenja za kvalitetno vodosnabdijevanja svih bezvodnih područja na teritoriji barske opštine. Očekujemo da će se vrednovanje završiti u što skorijem vremenskom roku i da će najpovoljniji ponuđač na tenderu početi sa radovim što prije. Već smo najavili da smo, u saradnji sa Regionalnim vodovodom i Evropskom bankom za razvoj, pripremili niz aktivnosti koje ćemo realizovati do sredine ove godine, sa ciljem da se već u 2021. godini raspiše izvođački tenter, kako bi se započelo izvođenje radova i u drugim bezvodnim područjima koja gravitiraju prema ulcinskoj opštini- Veliki Pijesak, Dobra Voda, Utjeha. Upravo mjesta orjentisana na razvoj turizma moraju imati prioritet prilikom pronalaženja najboljih rješenja za uredno vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda.

Ovo je grad u koji se dolazi, iz kojeg se ne odlazi i zaista želimo da stvorimo uslove za civilizovan život”, zaključio je predsjednik barske opštine.

Pred firmom “Bajrović” D.O.O. je ozbiljan i složen izazov. Vlasnik Hilmija Bajrović ističe da će se potruditi da rokove ispoštuju.

“Ovdje je malo tijesan teren, a gust je i saobraćaj. To će nam malo otežavati radove, ali ćemo uspjeti da to sve završimo u roku i kvalitetno”, istakao je on.

The post VIDEO: Započeta II faza radova na vodosnabdijevanju naselja Sveti Ivan first appeared on BARinfo.

Predsjednik Vodovodnog odbora Reka Ličina kaže da ga je lično Raičević obavijestio o raspisivanju tendera.

“Bilo je izvjesnih problema, ali je sada sve riješeno. Ja mu vjerujem, a za nas je ovo životno pitanje, čija se važnost gotovo ne može riječima opisati, niti ima mjere kojom bi se mogla izmjeriti. Rješavanje ovog problema je od velikog značaja za naše naselje. Ja sam poljoprivredni proizvođač, imam i oko 50 koza, a ne znam kako ću sjutra da ih napojim. Rješavanje problema vodosnabdijevanja biće istorijski trenutak, ne samo za naše naselje, već za čitav kraj koji je bio bezvodan vjekovima. Zahvalni smo svima koji su pomogli da se konačno sve završi kako treba. Ovo naselje se svakog dana sve više širi, trenutno ima preko 350 domaćinstava dok je u sezoni taj broj i preko 400 ili oko 2.000 stanovnika. Svega je bilo u međuvremenu, ali eto, dočekaćemo i rješavanje problema. Dobili smo novog direktora Vodovoda Mladena Đuričića,mnogo mu vjerujemo i očekujemo od njega sve najbolje za naš kraj. Siguran sam da će razumjeti naše probleme i da ćemo imati dobru saradnju“, kaže Ličina.

Naglašava da je tokom godina s članovima odbora obišao sve državne i lokalne institucije tražeći rješenje.

 Zvuči nevjerovatno da su odrasli i djeca godinama vapili za čašom čiste vode, a da razna rukovodstva za to nisu imala sluha. Za sve ovo vrijeme mi se nismo predavali, bili smo uporni i napokon je vidljiv kraj našim mukama. Od nas je traženo da otklonimo neke tehničke nedostatke, jer navodno voda nije mogla doći do ‘kote 172’, kako je to predviđeno projektom. Naime, radi se o putu koji je na privatnom zemljištu i koji vodi od prodavnice ‘Kobra’ do krivine gdje se put račva prema Dobroj vodi i lijevo ka Zaljevu. Vlasnici te zemlje su napravili dobro djelo i odrekli se imovine u korist opštine bez ijednog centa, iako su imali pravo da je prodaju. Uradili su to da bi nama izašli u susret, znajući da time rješavamo gorući problem, na čemu smo im zahvalni. Nadamo se da će napokon i sa naših slavina poteći čista voda”, rekao je Ličina.

Opština Bar je, u cilju daljeg unapređenja vodosnabdijevanja, raspisala poziv za javno nadmetanje u otvorenom postupku javne nabavke za vodosnabdijevanje naselja Sveti Ivan, u vrijednosti od 130.000 eura. U okviru ovog projekta planirana je izgradnja druge faze cjevovoda prema naselju Sveti Ivan, u dužini od 568 metara, čime se stvaraju preduslovi za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja tog naselja.

Rok za dostavljanje ponuda je 7. oktobar 2019. godine, nakon čega će biti sproveden postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača i počeće radovi na realizaciji projekta. Opština Bar će i u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na daljem unapređenju vodosnabdijevanja, kroz rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodovodnih sistema na bezvodnim područjima, saopšteno je iz Službe predsjednika opštine.

The post U naselju Sveti Ivan zadovoljni najavom izgradnje vodovodnog sistema first appeared on BARinfo.