Konzorcijum je ponudio da uradi ovaj posao za 1,74 miliona eura bez PDV-a, što je skoro 164.000 eura ispod procijenjene vrijednosti. Ministarstvo energetike i rudarstva je, kako dodaju, 19. decembra potpisalo ugovor i sa Institutom za razvoj u oblasti zaštite na radu koji će sprovoditi stručni nadzor u toku izvođenja radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara naftnih derivata oznake R11, R12 i R18.

„Predstavnici Ministarstva su prije desetak dana održali inicijalne sastanke sa predstavnicima izvođača radova, stručnog nadzora radova, te predstavnicima kompanije Jugopetrol koji je operator Terminala, u cilju priprema za uvođenje u posao, pa se zvanični momenat otpočinjanja radova očekuje u februaru ove godine, nakon sprovođenja svih pratećih procedura u cilju sticanja uslova za izvršenje posla. Tehnički rok za završetak radova je 270 dana, odnosno devet mjeseci od dana uvođenja izvođača radova u posao“, kazali su iz Ministarstva.

Konzorcijum je, kako navode iz Ministarstva energetike i rudarstva, dostavio garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od deset odsto vrijednosti ugovora, te polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koja može da nastane naručiocu i trećim licima od vršenja ugovorenih radova na iznos od 500.000 eura, sa rokom važenja od dana početka izvršenja ugovora do dobijanja konačnog izvještaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.

„Stručni nadzor će se sprovoditi u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata i Pravilnikom o načinu vršenja stručnog nadzora i načinu izrade i bližoj sadržini izvještaja o stručnom nadzoru nad građenjem objekata, a naručiocu će se dostavljati izvještaji za svakih sedam dana o izvršenju radova, mjesečni izvještaji o napredovanju radova (uz mjesečnu situaciju), kao i posebni izvještaj na zahtjev naručioca. Ugovorom je definisano i da Institut za razvoj u oblasti zaštite na radu vrši obilazak lokacije najmanje četiri puta sedmično tokom trajanja radova, da dostavlja izjavu o podobnosti objekta za upotrebu, kao i da obilazi objekat ukoliko se za to ukaže potreba za eventualno otklanjanje nedostataka“, naveli su iz Ministarstva.

Ovaj posao zaključen je iz trećeg puta, imajući u vidu da su prva dva tendera ,,pala“ jer se ispostavilo da je inicijalno predviđena cijena bila preniska, dok su drugi put ponude bile neispravne.

Na pitanje Pobjede kada se može očekivati da Uprava za ugljovodonike raspiše novi tender za nabavku dizel goriva u cilju uspostavljanja obaveznih naftnih rezervi, iz Ministarstva energetike i rudarstva navode da su u toku procedure te da u ovom trenutku još nema preciznog datuma.

„Uprava za ugljovodonike poništila je tender za nabavku naftnih derivata – dizel goriva (EN 590), procijenjene vrijednosti 11 miliona eura, nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda nije bila ispravna. Nakon poništenja tendera za nabavku dizel goriva za obavezne rezerve, potrebno je da se sprovedu sve neophodne zakonske procedure koje prethode raspisivanju novog tendera. Uprava za ugljovodonike će raspisati novi tender za nabavku dizel goriva kada se za to steknu svi zakonski uslovi. Raspisivanje tendera je planirano tokom tekuće godine u što skorijem terminu, ali se u ovom trenutku ne može precizirati tačan termin“, kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

Tender, raspisan početkom decembra prošle godine, označen je kao hitan radi obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem naftnih rezervi. Jedini ponuđač koji se javio na tender, Jugopetrol, predao je neispravnu ponudu, imajući u vidu da nije naglašen izbor načina isporuke goriva niti dato objašnjenje o obračunu ponuđene cijene.

Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem prošle godine predviđeno je da Uprava za ugljovodonike potroši od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od prošlog februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladišti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počevši od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.

„Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura“, navodi se u dokumentu.

Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladištile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude završena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladištenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladištima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da košta pet eura po toni mjesečno.

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.

Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.

Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladišni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladištiti u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladišti u Crnoj Gori, u što je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom puštanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.

„Međutim, ovi skladišni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnološko stanje,  piše u planu.

Za slučaj potrebe da se rezerve skladište u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladištenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminal Bar.

The post Adaptacija državnih naftnih rezervoara u Baru kreće u februaru first appeared on BARinfo.

To piše u Odluci ministarstva energetike koju je potpisao ministar Admir Šahmanović.

Odluka je donijeta 26. novembra i na nju je postojala mogućnost žalbe u roku od 10 dana.

Ponuda konzorcijuma je vrijedna 1,73 miliona eura.

Prvi tender je raspisan krajem prošle godine, a poništen je u februaru zbog toga što nije prispjela nijedna ponuda. Drugi tender je raspisan u aprilu, ali je poništen zbog neispavnih ponuda.

Skupština je u decembru prošle godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je bitan za zatvaranje poglavlja 15 (energetika) i kojim se traži formiranje naftnih rezervi. Ove rezerve se formiraju i održavaju za potrebe prekida u snabdijevanju ili vanrednih situacija.

Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog “Montenegro bonusa” u Baru, ali kako oni nijesu adaptirani sklopljen je ugovor sa privatnom kompanijom “Jugopetrol” članicom grčke “Helenik grupe” za čuvanje rezervi. Ugovor sa “Jugopetrolom” je potpisan na tri godine, dok sa izabranim konzorcijumom za adaptaciju državnih rezervoara tek treba da se potpiše i u njemu bi trebao da se nađe rok u kome moraju da završe posao.

Iz Uprave za ugljovodonike juče je “Vijestima” zvanično potvrđeno da su 11. novembra 2025. godine donijeli Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača na osnovu Javnog poziva za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori koji je objavljen 15. oktobra 2025. godine.

“Kompanija “Jugopetrol” je bila jedini ponuđač, dostavila je ponudu koja je u potpunosti u skladu sa Javnim pozivom, te je izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Na osnovu donesene Odluke, sa navedenom kompanijom je 4. decembra 2025. godine zaključen ugovor o skladištenju dijela obaveznih državnih rezervi naftnih derivata. Ugovor je zaključen na period od tri godine počevši od momenta isporuke goriva u skladište u Luci Bar, a sve u skladu sa uslovima definisanim javnim pozivom. Predmet javnog poziva i ugovora je skladištenje do 20.000 m3 goriva, a stvarno zakupljena količina skladišnog kapaciteta znaće se nakon što se sprovede javna nabavka goriva koja je u toku. Uprava će plaćati stvarno popunjen skladišni kapacitet u iznosu od 4,20 eura po m³ mjesečno (bez PDV-a), odnosno oko pet eura po metričkoj toni mjesečno (bez PDV-a). Ugovorena cijena skladištenja je konkurentna cijena za ovu vrstu usluga u regionu, budući da ugovorena cijena skladištenja uključuje čuvanje goriva u carinskom skladištu, očuvanje količine predate na skladištenje bez dopuštenih evaporativnih i manipulativnih gubitaka tokom trajanja ugovora, očuvanje kvaliteta goriva tokom čitavog trajanja ugovora, osiguranje goriva, kao i jedan istovar i jedan utovar goriva godišnje, a sve u skladu sa Javnim pozivom”, objasnili su u Upravi za ugljovodonike.

Ako bi se skladištilo svih 20.000 m3 goriva, to znači da bi država plaćala “Jugopetrolu” 84.000 eura mjesečno.

Iz Uprave su rekli da je posebno važno istaći da kompanija “Jugopetrol” jedina posjeduje i upravlja naftnim terminalom u Crnoj Gori.

“Terminal u Baru predstavlja stratešku energetsku infrastrukturu, omogućava skladištenje i distribuciju naftnih derivata unutar države, uključujući prijem derivata preko mora i kopnenim putem. Svi ostali uvoznici i distributeri naftnih derivata u Crnoj Gori nemaju vlastite skladišne kapacitete, već robu dopremaju isključivo drumskim putem, ili se snabdijevaju od drugih energetskih subjekata auto-cisternama, i distribuiraju robu direktno prema benzinskim stanicama. Terminal u Baru predstavlja ključnu komponentu u sistemu obaveznih državnih rezervi i važan je za energetsku sigurnost Crne Gore”, istakli su iz Uprave za ugljovodonike.

Kako su dodali, u skladu sa politikom obezbjeđenja sigurnog i stabilnog snabdijevanja naftnim derivatima, od ključne važnosti je da rezerve budu uskladištene u Crnoj Gori, kako bi nadzor i kontrola nad upravljanjem ovih rezervi u situacijama potrebe puštanja na tržište bio pod potpunom kontrolom države.

“Navedeni scenario je predviđen Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, i to je razlog primarnog fokusa na skladištenje rezervi na teritoriji Crne Gore, pri čemu je u oba dokumenta istaknuto da, ako se u Crnoj Gori ne bude dobila konkuretna cijena, izbor bi bio inostranstvo, vodeći se udaljenošću, odnosno brzinom dopreme naftnih derivata u Crnu Goru u slučaju poremećaja u snabdijevanju”, rekli su u Upravi.

Formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedan, kako ističu u Upravi, od ključnih elemenata energetske i ekonomske sigurnosti svake države, pa tako i Crne Gore.

“Za Crnu Goru, koja je u potpunosti zavisna od uvoza naftnih derivata, ovaj proces je od izuzetnog nacionalnog značaja. Uspostavljanje strateških rezervi obezbjeđuje zaštitu od poremećaja na međunarodnim tržištima, smanjuje ranjivost u vanrednim situacijama i omogućava kontinuirano snabdijevanje privrede i građana u uslovima kriza ili prekida u lancima isporuke”, naveli su u Upravi.

Privatne naftne kompanije “Jugopetrol”, “Ina Crna Gora” i “Petrol Crna Gora” koje po zakonu zajedno sa državom treba za ovu godinu da formiraju rezerve, svoje količine su nabavile. Uprava treba da nabavi 60, a privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora.

The post Treća sreća: Odabrana ponuda za adaptaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru first appeared on BARinfo.

Ovaj tender za koji su ponude mogle da se dostavljaju do 12. februara raspisan je krajem prošle godine. Radovi na adaptaciji bi trebalo da traju devet mjeseci.

Na javni poziv za izvođenje radova na adaptaciji i modernizaciji naftnih skladišta, nije pristigla nijedna prijava, iako je bilo zainteresovanih ponuđača. Riječ je složenom projektu, koji obuhvata specifične građevinske radove. Postoji interesovanje i neke kompanije su izrazile potrebu za dodatnim vremenom kako bi kvalitetno pripremile svu neophodnu dokumentaciju. U cilju obezbjeđivanja što kvalitetnijeg i konkurentnijeg tendera,u najkraćem roku ćemo pripremiti i raspisati novi poziv, uz dodatno informisanje svih zainteresovanih strana. Proces će biti sproveden u skladu sa najvišim standardima transparentnosti i zakonitosti, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljim koracima”, kazali su za “Vijesti” iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Skupština je u decembru prošle godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je bitan za zatvaranje poglavlja 15 (energetika) i kojim se traži formiranje naftnih rezervi. Ove rezerve se formiraju i održavaju za potrebe prekida u snabdijevanju ili vanrednih situacija.

Uz ovaj, raspisan je i krajem prošle godine tender za izbor stručnog nadzora u toku izvođenja radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara za koji su ponude mogle da se dostavljaj do kraja januara.

“Postupak evaluacije pristiglih ponuda za konsultantske usluge stručnog nadzora u toku izvođenja radova još je u toku. U skladu sa zakonskim procedurama i principima transparentnosti, detalji o prijavljenim ponuđačima i konačnom ishodu biće saopšteni nakon završetka evaluacije i donošenja odluke. U svakom slučaju, izbor nadzora nad izvođenjem radova adaptacije i modernizacije naftnih skladišta je direktno uslovljen prethodnim tenderom, odnosno izborom izvođača radova na projektu adaptacije i modernizacije naftnih skladišta”, kazali su u Ministarstvu.

Ovaj segment projekta, kako su istakli,ima ključnu ulogu u osiguravanju kvaliteta i usklađenosti radova sa propisanim standardima pa će se sve aktivnosti sprovoditi uz maksimalnu odgovornost i u interesu efikasne realizacije modernizacije naftnih skladišta. Iz Ministarstva su kazali da će javnost biti redovno informisana o svim relevantnim odlukama i daljim koracima.

Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog Montenegrobonusa u Baru za čiju modernizaciju treba da potroši 1,5 miliona eura od 7,5 koliko je dodijeljeno bespovratno iz EU, dok će ostatak novca biti potrošen za nabavku rezervi naftnih derivata.

Za formiranje naftnih rezervi u periodu od ove do kraja 2028. godine biće potrebno 44,5 miliona eura, od čega je 7,5 miliona obezbijeđeno kao bespovratna pomoć iz Evropske unije za prevazilaženje energetske krize, a ostatak novca obezbijediće se kroz posebnu naknadu koju će plaćati građani i privreda u iznosu od tri centa koji će biti dodati na maloprodajnu cijenu goriva. Ova naknada je počela da se naplaćuje od 10. februara.

Obavezu formiranja obaveznih rezervi imaju Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik naftnih derivata koji uvozi 15.000 tona i više bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.

Naftne kompanije “Jugopetrol”, “Ina Crna Gora” i “Petrol Crna Gora” imaće obavezu da zajedno sa državom formiraju naftne rezerve u ovoj godini i njima će Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa do kraja marta dostaviti instrukcije o količini i strukturi tih rezervi.

Vlada je donijela odluku da formira Savjet za praćenje snabdijevanja tržišta naftnim derivatima kojim će rukovoditi ministar organa državne uprave nadležnog za poslove nafte i naftnih derivata, odnosno, Admir Šahmanović. Formiranje ovog Savjet čiji će mandat trajati četiri definisano je Zakonom o formiranju naftni rezervi.

Zadaci Savjeta su, između ostalog da prati redovnost snabdijevanja tržišta Crne Gore i država članica EU i Energetske zajednice naftnim derivatima, da prati održavanje obaveznih rezervi naftnih derivata i daje smjernice za izradu

kriznog plana, da predlaže Vladi donošenje odluke o puštanju u promet obaveznih rezervi naftnih derivata i sprovođenju drugih mjera za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima u skladu sa kriznim planom

The post Za popravku naftnih rezervoara na Volujici nema ponuđača first appeared on BARinfo.

Šahmanović se danas sastao sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori, Christianom Steinerom, sa kojim je razmatrao ključne aspekte saradnje i zajedničke podrške iz oblasti rudarstva, nafte i gasa.

Steiner je naglasio zainteresovanost za učešće u trenutnim projektima rudarstva i energetike i istakao mogućnosti saradnje, posebno u pogledu tehničke ekspertize.

S druge strane, Šahmanović je, kako je saopšteno iz Ministarstva, istakao napore koji se preduzimaju kako bi se reformisao pravni i institucionalni okvir u ovim ključnim sektorima.

„Jedan od naših prioriteta je usklađivanje sa najvišim ekološkim standardima, uz istovremeno stvaranje ekonomskih benefita. Već smo započeli izmjene zastarjelih zakona u sektoru gasa i rudarstva, a takođe ulažemo u rekonstrukciju javnih rezervoara, zahvaljujući sredstvima dobijenim od Evropske komisije(EK)“, kazao je Šahmanović.

Poseban fokus tokom sastanka stavljen je na potencijalnu saradnju u akademskom domenu.

Steiner je, u tom smislu, govorio o specijalizovanim obrazovnim institucijama za oblast rudarstva u Austriji, koje nude jedinstvenu ekspertizu u oblasti istraživanja i razvoja novih tehnologija u rudarskom sektoru.

Obje strane izrazile su zadovoljstvo postignutim dogovorima i spremnost za organizovanje sljedećeg sastanka, na kojem bi se definisali konkretni projekti i planovi.

„Ova inicijativa predstavlja još jedan korak ka jačanju veza između dvije zemlje i stvaranju zajedničkih projekata koji će imati dugoročan pozitivan uticaj na ekonomski rast i održivi razvoj“, zaključuje se u saopštenju.

The post Šahmanović: Osigurati energetsku nezavisnost i povećati strateške resurse first appeared on BARinfo.