Prvo mjesto i titula ekipnog državnog prvaka za 2026. godinu pripalo je ekipi “Ribar” Baošići , druga je bila “Sipa” Tivat, a treća “Rumija II” za koju su nastupali Falk Hasanagić, Rejhan Kalezić i Slobodan Đurđić.

Takmičarska sezona se nastavlja 27. septembra, kada će se u Meljinama biti održano državno prvenstvo štapom iz barke za seniore.

The post Treće mjesto za juniore Rumije II na prvenstvu Crne Gore u ribolovu iz barke first appeared on BARinfo.

To su kazali “Vijestima” iz Opštine Bar, kojom rukovodi Dušan Raičević, i dodali da Studija izvodljivosti, u čijoj izradi su učestvovale tri firme, još nije završena.

Lokalna uprava je posao izrade dokumenta za projekat panoramske žičare Bar-Rumija-Skadarsko jezero povjerila kompaniji “Geo-Sistem” iz Podgorice. Vrijednost ugovora iznosi 82.644 eura bez PDV-a.

Ponuda te kompanije proglašena je najpovoljnijom u konkurenciji tri pristigle.

Pored nosioca posla, u izradi studije učestvovaće i podugovarači, “Liming Projekt” i “StructurArch group” iz Podgorice. Oni su zaduženi za djelove tehničke dokumentacije, mašinski i građevinski projekat, kao i procjenu uticaja na životnu sredinu.

Nakon izrade Studije, a u zavisnosti od zaključaka koji budu njen sastavni dio, naredni koraci bi trebalo da podrazumijevaju raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta i izvođenje radova, kao i tendera za izradu revizije glavnog projekta.

Iz barske lokalne uprave su kazali da ih, paralelno s tim, očekuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima zemljišta i ishodovanje odobrenja za građenje, tj. građevinske dozvole, a nakon završetka radova i pribavljanje upotrebne dozvole.

Upitani kada bi, prema planovima Opštine, mogla da počne gradnja žičare, kazali su da se u konkretnom slučaju radi o veoma zahtjevnom i složenom građevinskom objektu, a još složenijem u pogledu pribavljanja svih potrebnih uslova i saglasnosti u fazi izrade tehničke dokumentacije i izdavanja građevinske i upotrebne dozvole, a ništa manje komplikacije ih ne očekuju i prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

“Prema našim planovima, a imajući sve prethodno u vidu, a naročito otklanjanje brojnih administrativnih barijera koje nas očekuju, u najboljem slučaju gradnja žičare bi mogla da počne u drugoj polovini naredne godine”, poručili su iz barske opštine.

Kada je u pitanju način na koji će se projekat finansirati (iz opštinskog budžeta, putem koncesije ili kroz javno-privatno partnerstvo), procjena ukupnih troškova izgradnje žičare, zatim trase i pristupni putevi, iz Opštine Bar poručuju da je u ovoj fazi još rano o tome govoriti.

“Precizniji odgovor na ova pitanja biće moguć tek nakon izrade Studije izvodljivosti, koja bi trebalo da nam da odgovarajuće smjernice u tom pravcu, uključujući okvirnu vrijednost investicije, predlog modela finansiranja, predlog trase žičare i pristupa (među)stanicama, sa naznačenim katastarskim parcelama neophodnim za izgradnju ovakve vrste objekta”, kazali su.

Još je rano i da kažu kako će Opština obezbijediti da projekat ne ugrozi Rumiju i Skadarsko jezero kao zaštićena prirodna i kulturna područja. Umjesto toga, navode da stručna lica angažovana na izradi Studije, pored navedenog, imaju zadatak i da uzmu u obzir obuhvat zona zaštite Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”, kao i sva kulturna dobra koja se eventualno nalaze na planiranoj trasi žičare.

Shodno tome, oni moraju dati predlog rješenja koje obezbjeđuje poštovanje svih propisa iz oblasti zaštite životne sredine i područja nacionalnog parka i zaštite kulturnih dobara Crne Gore, ali i svih drugih pozitivnih propisa države.

U projektnom zadatku, koji je bio sastavni dio tenderske dokumentacije za Studiju izvodljivosti projekta žičare, između ostalog, piše da imajući u vidu veliki turistički potencijal Bara, izgradnjom žičare-gondole dodatno bi se povećala turistička ponuda tog grada, a samim tim i povećala zarada od turizma. Isti dokument pokazuje da bi ukupna dužina trase planirane gondole od Bara, preko planinskog masiva u blizini Rumije, do Skadarskog jezera, iznosila oko 6,5 kilometara. Dužina trase može imati značajna odstupanja, u zavisnosti od karakteristika terena, imovinsko-pravnih pitanja i planske dokumentacije.

“U svakom slučaju, trasu predmetne gondole potrebno je uskladiti sa postojećom i raspoloživom planskom i projektnom dokumentacijom, kao i eventualno sa planskom dokumentacijom koja je u razradi za predmetno područje, vodeći računa, u mjeri mogućeg, da gondola bude trasirana dominantno kroz državnu imovinu, radi smanjenja troškova eventualne eksproprijacije”, piše u tekstu projektnog zadatka.

Studija treba još da dokaže izvodljivost toga da žičara/gondola prevozi putnike od prigradske zone grada Bara (MZ Šušanj, MZ Bar IV ili MZ Bar V, ne ograničavajući se ni na druge MZ, a što će se precizno odrediti prilikom izrade studije), preko područja koje gravitira u blizini planine Rumije (obuhvatajući, ali ne ograničavajući se na dio prostora MZ Bar V i Starog Bara, poput Zubaca, Velembusa, Mikulića, Starog Bara) do zone Skadarskog jezera, koja obuhvata MZ Crmnica, MZ Šestane i/ili MZ Ostros (Pinčiće, Livare, Donje i Gornje Duriće, eventualno Krnjice ili Bobovište).

“Samu prethodnu studiju izvodljivosti sa konceptualnim rješenjem je potrebno izraditi poštujući Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakon o bezbjednosti, organizaciji i efikasnosti željezničkog prevoza, Pravilnik o uslovima za žičare za prevoz lica i drugih zakonskih i podzakonskih akata, u skladu sa pozitivnim pravnim propisima Crne Gore”, navodi se u tekstu.

Piše još i da studija izvodljivosti ima za cilj sagledavanje resursnih i prostornih mogućnosti i ograničenja izgradnje objekta, kako bi se kroz postupke vrednovanja usvojila generalna koncepcija, makrolokacija i prostorna dispozicija, utvrdile osnovne funkcionalne, tehnološke i tehničke karakteristike, etapnost gradnje, uslovi eksploatacije, odnos prema prostoru i životnoj sredini, kao i osnove za ekonomsku analizu.

Izgradnjom žičare-gondole dodatno bi se povećala turistička ponuda, a samim tim i povećala zarada od turizma

Opštinski zvaničnici su u kontekstu ovog projekta pominjali “državnu i opštinsku saradnju”. Na pitanje “Vijesti” na koje konkretno državne institucije se to odnosi, odgovorili su da se misli na saradnju u kontekstu zajedničke koordinisane akcije državnih organa i Opštine Bar koji je iznjedrila niz uspješnih projekata.

Zbog toga su ocijenili da “nema razloga da takva saradnja izostane i prilikom ovog, po mnogo čemu, veoma izazovnog projekta, koji može promijeniti turističku sliku Bara i Crne Gore”.

“Nesporno je da će realizacija ovog projekta uključivati, osim Opštine Bar, brojne druge državne organe i javne službe – poput Ministarstva javnih radova, Ministarstva urbanizma, državne imovine i prostornog planiranja, Javnog preduzeća za upravljanje nacionalnim parkovima Crne Gore, Uprave za željeznice, CEDIS, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za nekretnine, Uprave za saobraćaj i drugih. Efikasnost i rezultati te saradnje će se prvenstveno manifestovati prilikom izrade tehničke dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa”, naveli su.

The post Žičarom bi da spoje Bar, Rumiju i Skadarsko jezero: Opština Bar najavljuje studiju izvodljivosti first appeared on BARinfo.

Njegov istorijsko avanturistički roman “Tri musketara” je priča o autentičnim ličnostima čije avanture predstavljaju čistu fikciju, koji podstiče mnoge književne analitičare i filmske stvaraoce da se bave ovim djelom. Tri glavna lika, kraljevi elitni vojnici, Portos, Atos i Aramis, kojima se pridružuje mladi D’Artanjan, bore se protiv društva prepunog intriga, političkih interesa, nekontrolisanih ambicija, špijuna i spletkaroša. Ljubav prema svojoj zemlji i želja za boljim društvom, vodi ih kroz razna iskušenja i nepredvidjene situacije. Hrabrosti im ne fali, pa se nepokolebljivo, odvažno i smjelo kreću u odbranu svoje jedine otadžbine, britkim i oštrim mačevima. Lojalnost, pripadnost, ljubav i prijateljstvo vode ih cilju iz kojeg izlaze, onako kako je jedino moguće, uspješno.                                               

Mnogi bi trebalo da pročitaju ovu knjigu. Mogu naći dosta onog što im nedostaje.                      

Možemo se i mi pohvaliti da imamo naše musketare. One koji su se stameno i postojano odvažili da čuvaju ovu našu “ružu u kamenu”. Nad njom su se nadvili kao orlovi nad svojim gnijezdima Orjen, Lovćen i Rumija. Njihov D’Artanjan su Prokletije. Nadam se da mi rodno senzitivni neće zamjeriti u namjeri da ih sve smjestim pod jedno krilo. Na ovo me tjeraju goropadni i okrutni uslovi njihovog postojanja.      

Orjen spada u najvišu planinu dinarskog masiva. Neobični surovi ljepotan koji se sa svojim špicastim vrhovima, plahovitim vodotocima, kamenitim platoima, raspucanim stijenama i dubokim jamama oprezno spušta do obala risanskog zaliva. Zadužio je Mamulu da javi kad god se pomoli kakvi nedobronamjernik i jednim od svojih šest visokih, preko 1800 m/nv, vrhova, upozori, a i priprijeti da ako se “drzne dalje čuće gromove”, pa neka vidi što će. Valjda što je takav, po njemu se proliva najviše kiše, a vode eto ima samo za lijek. Bura i južina pokušavaju da ga ukrote, udarajući nemilice, ali teško da će uspjeti u toj namjeri. Ono što mu daje bar malo umilniju crtu je zajednica bora munike koja je kao takva strogo zaštićena. Mozda bi mu snažni i odvažni Portos bio najbliži.

Lovćen je planina koja je duboko utisnuta u grudi svakog Crnogorca, a i svakog onog kome je Crna Gora u srcu. Planina koja se po znamenitosti, sigurno, nalazi na prvom mjestu od svih crnogorskih visova, kojih nije mali broj i koje su karakteristika naše domovine. Planina kojoj se može pripisati i epitet kultna, jer je mir na njenom vrhu našao i naš gospodar, vladika i pjesnik. Sve ono što se nalazi razasuto po njenom masivu, dva kao karijatide vrha i što krije u svojim škrapama, jamama i vrtačama daje za pravo da dobije status nacionalnog parka. Ovo nesvakidašnje čudo prirode postavljeno je da dominira prostorom i ima uvid u čitav reljefni prostor, kako prema jugu i morskom priobalju, a na horizontu plavi Jadran, tako i prema sjeveru, ne ostavljajući nijedan djelić zapostavljenim. Okom luta po beskrajnim niskama planinskih lanaca, sniježnih vrhova, udolina, riječnih korita, kao pravi brižni roditelj.                                                                 

Legenda kaže da je naš kralj, tražeći slobodu i nezavisnost, nadmudrio turskog sultana tako što mu je objašnjavao da je Crna Gora ono što se vidi sa vrha Lovćena. Ne znajući što to znači, sultan je to prihvatio. Tek je kasnije shvatio što je obećao. Riječ je riječ. Na žalost, danas je malo kome stalo do riječi i njene težine. Kad god poželi da se malo odmori, utopli i opusti, Lovćen se spusti  svojim strmim serpentinama do bokeškog zaliva, kotorske pjace i umije u krotkim talasićima koje je Luštica primirila. Tajanstveni i plemeniti Atos bi mogao biti njegovo drugo ime.                                             

Rumija, planina koja spaja more i jezero, gradu Baru pričinjava jedinstven doživljaj izlaska na dvije obale. Planina koja je predstavljala jedinstveno svetilište za sve vjernike. Odiše interesantnom i burnom istorijom koja Bar i čitavu regiju odvodi u zonu originalnog. Posljednjih godina prati je kontroverza, koja joj je narušila imidž legendarne. Ne krasi je velika pošumljenost, ali poznata je po jedinstvenom bilju koje botaničari sa posebnim ushićenjem naglašavaju. Rumija nikad nije sama. Uvijek u dobrom društvu Male Rumije, Lisinja, Sutormana i Vrsute bdi nad Barom i Ulcinjom. Da bi sve bilo kako treba, često baci pogled i na Otrantska vrata. Uvukla se u svaku kuću i sigurnost koju isijava, žitelje Bara čini spokojnim, osobenim i bezbrižnim. Pobožni i pronicljivi Aramis joj može biti najbliži.                                                    

Ovom neustrašivom i po mnogo čemu jedinstvenom društvu pridružile su se Prokletije. Gorostasni planinski masiv prigrlio je tri susjedne države pod svoje okrilje i kao pravi tutor vodi brigu o njima. Surovi grebeni i vijenci čine prirodnu granicu među njima. Niska od četrdesetak vrhova predstavlja pravi izazov sa svakog alpinistu – avanturistu. Adrenalin koji probija zna se primiriti pored kristalno čistih rječica i modro plavih ledničkih jezera. Ko se našao u tim divljim i nepredvidivim njedrima prokletih planina ipak može osjetiti i njihovu toplinu jednog dobroćudnog diva. Tome idu u prilog i dva rezervata prirode – botaničke bašte. Status najmlađeg nacionalnog parka stekao je zahvaljujući ovim karakteristikama. Malo ko se može pohvaliti da mu je pročitao zagonetnu narav. Iako surovog imena, Prokletije znaju da utjeraju strah u kosti, ali i da dočaraju nenadmašnu ljubav. Kako ko zasluži. Mladi, eksplozivni, dinamični i emotivni D’Artanjan se zove.           

Ovo raznoliko, a ipak složno društvo diše jednim plućima i govori da jedino zajedno mogu pobijediti sve nedaće. Srećni u svojoj originalnosti, osobenosti, jedinstvenosti, naučili su da žive složno, ne dozvoljavajući da sitne šićardžije naruše njihov sklad. Svoju domovinu, prijateljstvo, iskren odnos i raznolikost vide kao njihovu vrijednost.

“Svi za jednog, jedan za sve”.

The post Žarko Đurišić: Tri musketara first appeared on BARinfo.

Liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, i u arhipastirskom slovu poručio da praznik govori o objedinjenju ljudi oko Boga i da ćemo se “kada se objedinimo oko Boga, objediniti i jedni sa drugima, i imati i istinski i nebeski život”.

Kako je naglasio episkop dioklijski, “crkva na vrhu Rumije podsjeća na vjeru svakoga od nas”.

“Nije nešto mnogo velika, ali je lijepa i vidi se sa svake strane. Tako smo se mi danas udaljili iz svega onoga svjetskog da ovdje, gdje se još bolje, još ljepše čuje glas Božiji, proslavimo Njegovo Ime, ono Ime koje nas proslavlja i koje nama daje život vječni. I kao što je ovo penjanje bilo malo naporno ali slatko, tako i cijeli naš put prema Bogu je pomalo naporan ali sladak i radostan”, kazao je episkop dioklijski Pajsije.

The post Obilježen Trojičindan liturgijom na vrhu Rumije first appeared on BARinfo.

Prvo mjesto i titulu ekipnog državnog prvaka za 2024. godinu osvojila je ekipa „Rumija“ u sastavu Uroš Vukčević, Luka Pekić, Lucija Baković sa 12 plasmanskih bodova. Drugo mjesto pripalo je ekipi „Pagar“ Tivat (Marjan Hajtnik, Vanja Bojić, Vladimir Maslovar) sa 29 bodova, a treće sa isto toliko bodova „Igalo“ (Slobodan  Vučurović,  Andrija  Šekularac,  Marko Gajić).

Na takmičenju je učestvovala i ekipa KSR “Pristan”, koja je osvojila peto mjesto. Oni su nastupili u sastavu: Dušan Milićević, Mileta Kukalj i  Andrej Peruničić.

The post Državno prvenstvo štapom iz barke za juniore: Rumija najbolja, Pristan peti first appeared on BARinfo.

Povrijeđeni je učesnik trke “Rumija Skyrunning”, a do nezgode je došlo blizu planinskog vrha, na nepristupačnom grebenu, koji se nalazi na više od 1.500 metara nadmorske visine, navelo je Ministarstvo odbrane.

“Pripadnici Vojske Crne Gore još jednom su pokazali znanja i vještine da pruže podršku i pomoć u nepredviđenim situacijama”, piše u objavi na Iksu.

The post Pripadnici Vojske evakuisali povrijeđenog sportistu iz Srbije sa Rumije first appeared on BARinfo.

Iako je kalendarski proljeće, Rumija i Lisinj su se prilično zabijelili. U Baru je trenutno 11 stepeni, dok udari vjetra iznose 40km/h.

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, poslijepodne će doći do  postepenog prestanka padavina i djelimičnog razvedravanja. Mjestimično će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a najviša dnevna temperatura vazduha biće 16 stepeni.

The post Snijeg krajem aprila first appeared on BARinfo.

Zima je već u novembru bila stegla barsku opštinu. Smjenjivali su se kiša i snijeg, magla je legla na jezero i okolne planine, duvao jak vjetar, Ni u samom Baru nije bolje, ali i pored toga su tekle pripreme za treću posljeratnu proslavu Dana Republike. Deset je sati bilo izjutra. Malobrojni stanovnici Virpazara i putnici na brodu koji je išao od Plavnice za “varoš na tri mosta” začuli su zvuk aviona, začuđeni, jer ga na ovim prostorima ne bi trebalo biti. Čobani i žitelji podrumijskih sela čuli su jaki prasak. Onda se sve utišalo.

Po svemu sudeći, a što je utvrđeno rekonstrukcijom događaja, 27. novembra 1947. godine, u 10:05, putnički avion marke “YU-Bad”, broj putničke liste 247, linije “F”, vlasništvo Uprave vazduhoplovnog javnog pristaništa Beograd Zemun, broj 257, zalutao je u magli i udario u liticu na mjestu Mala Rumija, deset metara od vrha planine Rumija. Udarac je bio stravičan, a komadi aviona padali su do iznad Veljih Mikulića, odnosno zaselaka Androvići i Peročevići.

U barskom Arhivu nalazi se sačuvan Protokol uviđaja, kojeg je sačinija Komisija što je izašla na lice mjesta dan kasnije. Upravo je ovaj dokument, na dvije gusto kucane strane jedini pouzdani izvor informacija o tragičnom događaju.  

Avion je, kaže se u protokolu, nađen priljubljen uz liticu Male Rumije, sa prelomom pilotske kupole, prelomom zadnjeg dijela trupa „od prednjih krila u visini od jednog metra, sa vidnom i jasnim povredama na oba prednja krila, kao i zadnjeg kormila“. Na samom vrhu Rumije, petnaestak metara od trupa nalazila se trokratna elisa lijevog motora, potpuno uništena, dok elisa desnog motora nije pronađena. Detaljnim pregledom okoline mjesta nesreće utvrđeno je da se na metar i po od vrha planine jasno ocrtavaju znaci prvog udara dvomotornog aviona. Na tom lokalitetu pronađeni su djelovi radio stanice i motora, kao i polomljeni ostaci pilotske kabine, a potom se pristupilo identifikaciji nastradalih putnika.

“Od mjesta udara prema vrhu naznačene planine, tj. na dva metra od mjesta udara nalaze se tri muška leša, koje je indentifikacijom i pronađenim dokumentima kod istih utvrđeno da su: Gmajner (nečitko) Franc, avijomehaničar iz Koroška Bela srez Radovljica vojni okrug Ljubljanski F.J. Slovenija, Radović Božidar, pilot Njeguški srez Cetinjski NRCG i Vračević I. Vasilije, stari vodnik pilot lovac iz Šabca. Ispod preloma naznačenog avijona nalazi se i indentifikuje Jovićević M. Đuro, poručnik J.A. iz Rijeke Crnojevića srez Cetinjski, Milić Obrad, službenik rođen u Černomen NR Slovenija, Lješković Radosav iz Nikšića NRCG, Bošković Leposava, domaćica iz Kolašina, Vujošević Anka, učenica iz sela Vrela – Titograd NRCG, Jablan Božo, šofer iz Cetinja, Glogovac Bosiljka, domaćica iz Nikšića. Po lijevim kormilom naznačenog avijona nalazi se u ležećem stavu Lubarda Milo, činovnik iz Cetinja. Ispod avijona, tj. od mjesta gdje je isti nađen u pravcu sjevera, prema podnožju planine licem i trupom okrenut prema zemlji nalazi se prema dokumentima i indetifikuje Anđus Božidar, radio spiker radio stanice Cetinje, dok 50 metara takođe u pravcu podnožja nlazi se lijevi točak avijona, odvojen od svoga trupa, otkinut silom udara. Ispod same kupole avijatičarske kabine nalazi se ženski leš koji je indetifikacijom utvrđeno da se zove Vukčević Ksenija, namještenica iz Titograda. Oko avijona drugih leševa nije pronađeno.

Pregledom nastradalih u samom aparatu, koji silom udara nijesu izbačeni iz istog, utvrđeno je da se u zadnjem dijelu, tj. od mjesta preloma prema repu leži u samom avijonu ženski leš koji je indetifikacijom utvrđeno da je Savić Persida, domaćica iz Titograda, dok ispod iste nalazi se muški leš Janković Lazara invalida iz Titograda. U prvom dijelu avijona od pilotske kabine do mjesta preloma, tj. od preloma koji je slijedio od krila prema repu nalazi se u gomili mnoštvo leševa između kojih nađen je i teško ranjeni Matanović Vido iz Ulcinja, službenik u Nikšiću koji je izvučen ispod leševa: Vujović Vula, pomoćnika Upravnika za južne kulture Topolica Novi Bar, Laban Dušana, radiotelegrafiste istog avijona, Mihailović Svetozara inžinjera iz sreza Kovinskog NR Slovenija. Ispod teško ranjenog Matanovića nalazi se leš Adžić Milana, službenika MUP-a NRCG, i leš Mihailović Marije, iz Kovina NR Slovenija. Od kupole, tj. pritiskom kupole prema ostalom dijelu avijona pronađen je ispod prvih sjedišta Teodor Aleksandrovič, avijonmehaničar istog avijona iz Harkova S.S.S.R. i Bošković Boža, trgovac iz Kolašina”, stoji u Protokolu.      

Komisija završava Protokol uviđaja konstatacijom da od mjesta prvog udara do lokacije gdje je pronađen trup ima “oko 12 metara unatrag, te da je desni motor prešao vrh planinskog masiva i zaustavio se 400 metara niže niz strmu liticu”.

Uz ovaj protokol, u barskom Arhivu se čuva i Zapisnik svjedoka Sava Vukčevića, komandira stanice milicije iz sela Livari ispod Rumije, koji je pred svjedocima ispričao kako je čuo avion vozeći se brodom u neposrednoj blizini Plavnice, te kako je njegov zamjenik u Livarima Blažo Orlandić uočio istu pojavu, te da se “zvuk motora u tom pravcu izgubio”.

Policija i vojska, uz nekoliko ruskih oficira, dan poslije udesa, 28. novembra, “izašli na teren”, a pridružilo im se oko 1000 Barana, koji su poginule putnike na leđima snijeli od vrha Rumije do Starog Bara. U oči je, pričaju očevici, upadala činjenica da su tri leša nađena ispod krila aviona, ležeći na ćebetu, sakriveni, što znači da su preživjeli pad i umrli čekajući pomoć. Neki od leševa su nađeni potpuno nagi. Svi mrtvi su iz Starog Bara prebačeni na Pristan, u tadašnju biblioteku, kuću Đura Ivovića.

Jedini preživjeli putnik, Vido Matanović, inače predsjednik Sreskog Narodnog odbora Ulcinj, sa službom u Nikšiću, u besvjesnom stanju je prebačen do bolnice u Budvi, gdje je i umro tri dana kasnije, ne dolazeći svijesti. Po njemu je nazvana centralna ulica u ulcinjskom naselju Meterizi.

Od svega ostala je narodna pjesma o tragičnom kraju aviona, koja se decenijama docnije pjevala “u dugačko” po sjednicima.

The post Sjećanje dugo 76 godina: Velika avionska nesreća na Rumiji first appeared on BARinfo.

Uzimajući u obzir trend sve veće potražnje za ekološkim turizmom i održivim načinima putovanja, pješačke staze u Baru mogu biti odličan način da turisti uživaju u prirodi, a istovremeno doprinose očuvanju okoline. Pješačke staze u Baru predstavljaju turistički proizvod koji ima veliki potencijal, a koji turistima pruža priliku da dožive prirodne ljepote ovog područja i upoznaju se sa lokalnom kulturom i običajima.

Turistička organizacija Bar je prepoznala značaj ovog segmenta turističke ponude i kontinuirano radi na njenom unaprjeđenju. TO Bar, u cilju popularizacije aktivnih odmora i povećanja broja dolazaka turista u periodu pred i post sezone, sprovodi brojne aktivnosti na poboljšanju uslova boravka u ruralnom području barske opštine.

Kako navodi Ilija Vukotić, predsjednik planinarskog kluba ,,Rumija”, projekat čišćenja i održavanja će obuhvatiti poslove markiranja staza tj. iscrtavanja standardizovanom planinarskom markacijom, kao i sve potrebne aktivnosti u cilju bolje prohodnosti i bezbjednosti turista na ovim stazama.

Staze koje su predviđene za održavanje su: Stari Bar – Baltina, Volujica – Val od Bigovice, Sutomore – tvrđava Nehaj, Sutorman – Vrsuta- Sutorman, Tuđemili – vrh Kunora – PPT (spajanje sa stazom Primorsko Planinske Transverzale), Bijela skala – Pinčići – Murići, Bijela skala – Gornji Šestani – Đuravci, Zupci – Mužice – PPT, Šušanj – Gornja voda – Vučja spilja – Kolijevka – Sutorman – PPT, Gornja Briska (Šestani) – Rumija, Podgor- Virpazar (dolinom rijeke Orahovštice), Sutomore – Sozina – PPT (priključak), Sutomore – Sozina – Vrsuta, Bijela skala – Livari – Gornja Briska, Stari Bar- Kajnak – Džidžarin – Most Rikavca i Limljani – Klisići – Sutorman, navodi se u saopštenju Stručne službe TO Bar.

Kako ističe v.d. direktora mr Nikoleta Nikčević, pješačke staze su sve popularniji turistički proizvod u svijetu, a u Baru i okolini ove staze imaju veliki potencijal kao turistička ponuda. Od velikog su značaja kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste jer pružaju mogućnost otkrivanja prirodnih ljepota i bogate kulture grada pod Rumijom. Uz staze koje vode uz obalu, preporučuju se i one koje prolaze kroz planinske predjele, te staze koje vode kroz zelene površine i šume u okolini Bara. Turisti mogu da uživaju u prekrasnom pogledu na Jadransko more, Skadarsko jezero, kestenove šume, planine i rijeke, kao i u upoznavanju lokalnih biljaka i životinja.

The post TO Bar: Započeto čišćenje pješačkih staza first appeared on BARinfo.

Sekcija za markacije, koju vodi Darko Pepđonović, sa Peđom Đokvučićem, Borisom Ivinim, Milanom Šainovićem i Ilijom Vukotićem danas je, u okviru druge faze ovog posla, ugovorenog sa TO Bar, kratila i markirala ovu pješačku stazu.

The post FOTO: Planinari markirali stazu first appeared on BARinfo.